Ovaj problem zahvaća i do pola milijuna Hrvata: Koristi od njega ima država

Ovisnost o igrama na sreću kod mladih je javnozdravstveni problem koji se previše zanemaruje, a vrlo je često posljedica određenih neuroza, depresije, ali i postpandemije, kad su se mladi socijalno distancirali i postali kronično usamljeni. Dečki u adolescentskoj dobi se vrlo često počinju družiti s prijateljima po sportskim kladionicama, a dio ih završi u kockarnicama na poker aparatima i ruletu.

Podaci iz lanjskog istraživanja predstavljeni na stručnom skupu o društveno odgovornom priređivanju igara na sreću pokazuju da u Hrvatskoj između 50.000 i 100.000 građana ima ozbiljnije simptome ovisnosti o kockanju, a procjenjuje se da je i do pola milijuna Hrvata izravno ili neizravno zahvaćeno s povezanim problemima.

Broj ovisnika je u porastu i sve je više onih koji trebaju liječenje i stručnu pomoć. Virtualna casina pospješuju ovisnost i sve su veći problem. U populaciji mladih ukupno je 13 % njih pod rizikom, a najviše se to odnosi na kladionice, automate, kasino, lutriju, bingo i online-kockanje.

Čak 15 puta više prodajnih mjesta

Ozbiljne probleme povezane s kockanjem ima oko 10 % srednjoškolaca jer danas imamo 15 puta više prodajnih mjesta nego prije 20 godina. Muškarci su u većem riziku, kao i oni u manjim i srednjim gradovima, a posebno zabrinjava to što svaka treća osoba poznaje nekoga tko je u problemu zbog kockanja.

Jedan od razloga zašto se zanemaruje je i korist koju država ima od igara na sreću bilo izravno, bilo neizravno, kao dio turističkog sadržaja, kako bi se privukli “kvalitetniji” gosti s već platežnom moći, koji mogu više trošiti na našoj obali. Po podacima Porezne uprave, od poreza i naknada od igara na sreću u državni proračun u 2021. uplaćeno je 190,5 milijuna eura, u 2022. 251,1 milijun, da bi prošla godina bila rekordna s 310,7 milijuna eura koji su se slili iz “automata za sreću”.

Društveni troškovi zbog ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj čine između 34 i 77 % ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću, pokazuje stručna studija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U njoj se napominje kako je ovisnost o kockanju uvrštena 2013. u službenu klasifikaciju bolesti Američke psihijatrijske udruge.

Odnos države prema kladionicama

Psihijatrijska struka se izrazito negativno odnosi prema načinu na koji država tretira kladionice, koje su leglo stvaranja težih oblika ovisnosti. Kockanje posebice negativno utječe na zdravstveni sustav, koji grca u dugovima, a ovisnici o kocki su tri puta podložniji razvoju drugih ovisnosti, gdje prednjači alkoholizam.

Evo kako podesiti klima uređaj da troši manje struje: Trik je nevjerojatno jednostavan

Značajne su i spolne razlike kod sklonosti kockanju. Kod žena se problemi počinju javljati nakon što su već doživjele prve susrete s anksioznošću, depresijom i uživanjem psihoaktivnih tvari. Muškarci pak u značajno većoj mjeri razvijaju druge simptome lošeg mentalnog zdravlja kao posljedicu kockanja, a najčešći su depresija i suicidalnost. Sve te posljedice stvaraju više ili manje izravne troškove društvu jer traže angažman i resurse javnog sektora u području zdravstva, pravosuđa, socijalne skrbi i obiteljsko-pravne zaštite, dok istovremeno opterećuju gospodarsku produktivnost.

Prevencija je moguća samo strožom zakonskom kontrolom, odnosno provođenjem zakonskih odredbi vezanih uz zabranu klađenja maloljetnicima, a s obzirom da smo zemlja s liberalnim pravnim okvirom koji ga regulira, potrebno je razmotriti i ograničenja promocije u svrhu zaštite maloljetnika i ranjivih skupina te spojiti priređivače igara na sreću, one koji se bave regulativom i zdravstveni sustav.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.