Mladima u Hrvatskoj prijeti opasnost koje nisu svjesni: Nikad nisu bili izloženiji

Već više od desetljeća na tržištu droga pojavljuju se nove psihoaktivne tvari, čiji su efekti slični “tradicionalnim” ilegalnim drogama. Često su napravljene tako da se njihova struktura minimalno razlikuje – tek toliko da nisu uvrštene na liste zabranjenih droga.

Nove sintetičke droge kemijski su spojevi proizvedeni u ilegalnim laboratorijima. Osnovna su im obilježja laka dostupnost, mogućnost kupnje u smart shopovima, atraktivno pakiranje i pristupačne cijene, a prodaju se kao legalni osvježivači zraka što ih čini primamljivim za mlade ljude, posebno adolescente. Takve supstance mogu se naručiti i putem interneta, ali njihova upotreba je povezana s visokim rizikom.

Adolescenti zbog manjka iskustva i znanja, utjecaja hormona na cjelokupno ponašanje, te još uvijek nedovršenog razvoja mozga mogu donijeti različite pogrešne odluke i mnoge stvari mogu krenuti u neželjenom smjeru. Različiti su motivi zbog kojih mladi konzumiraju psihoaktivne tvari.

To su ponajprije radoznalost, osjećaj manje vrijednosti i nedostatak samopoštovanja, loša slika o sebi, nedostatak kvalitetnih odnosa unutar obitelji, nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi, težnja za pripadanjem vršnjacima i pritisak vršnjaka te nedovoljna sposobnost suočavanja i rješavanja konfliktnih situacija i problema.

Nove mješavine droga i promijenjivi obrasci uporabe

Sve navedeno kod adolescenta može stvarati osjećaj pritiska i učiniti lakšim posezanje za psihoaktivnim tvarima. Snažne sintetičke tvari, nove mješavine droga i promjenjivi obrasci uporabe predstavljaju sve veću prijetnju u Europi, navodi se u ‘Europskom izvješću o drogama za 2024.: trendovi i kretanja’ Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).

Prema Europskom izvješću o drogama za 2024. godinu, koje se temelji na podacima iz 29 zemalja (EU, Turska i Norveška) dostupnost droga i dalje je visoka u Europi, gdje tržište nudi raznolik asortiman proizvoda.

Ljudi koji koriste droge sada su izloženi širem rasponu psihoaktivnih tvari, često visoke potencije ili čistoće, ili u novim oblicima, mješavinama i kombinacijama. Uz proizvode koji se ponekad pogrešno prodaju, potrošači možda nisu svjesni što uzimaju i izloženi su većim zdravstvenim rizicima, uključujući potencijalno smrtonosna trovanja, dodaje se u izvješću.

Izvješće naglašava zabrinutost oko snažnih sintetičkih opioida, koji se ponekad krivo prodaju ili miješaju s lijekovima i drugim drogama, ecstasy s dodatkom sintetičkih katinona, i proizvodi od kanabisa obogaćeni sintetskim kanabinoidima. „Uporaba više supstanci” -uporaba dvije ili više psihoaktivnih tvari u isto vrijeme ili uzastopno – uobičajena je danas u Europi, ključna je poruka u najnovijem godišnjem izvješću agencije EMCDDA o trendovima.

Do kraja 2023. EMCDDA je pratio više od 950 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je 26 prvi put prijavljeno u Europi te godine. “Jedan od izazova s kojima će se suočiti nadzor nad drogama u 2024. je stjecanje dubljeg razumijevanja o tome koje se droge zapravo konzumiraju i u kojim kombinacijama”, kaže se u ovogodišnjem izvješću.

U usporedbi sa Sjevernom Amerikom, sintetski opioidi imaju relativno malu ulogu na ukupnom europskom tržištu droga, ali su istaknuti na tržištu opioida u baltičkim zemljama, a i sve veća je zabrinutost zbog njihove uporabe u nekim drugim državama članicama EU-a.

Ecstasy (MDMA) i speed

Amfetamini uključuju amfetamin i njegove brojne varijante, kao što je metamfetamin (speed ili kristalni met) i metilendioksimetamfetamin (MDMA, ecstasy ili Molly). Speed je najčešće korišteni amfetamin u Sjedinjenim Američkim Državama.

MDMA (3,4-metilenedioksi-metamfetamin) popularno zvan ecstasy ili od nedavno i Molly je sintetička psihoaktivna droga koja ima sličnosti sa stimulansom amfetaminom ali i s halucinogenom meskalinom, stvara osjećaj viška energije, euforije, emocionalne topline i suosjećanja prema drugima te iskrivljuje percepciju osjetila i vremena.

Ecstasy je u samim počecima bio popularan među adolescentima i mladima u noćnim klubovima ili na „raveovima” (dugotrajnim plesnim partijima), ali se ta droga danas proširila na širok spektar konzumenata. MDMA se konzumira oralno najčešće u obliku kapsula ili tableta.

Popularni naziv Molly (sleng za „molekularno”) odnosi se na čisti kristalni prah u obliku MDMA-a koji se najčešće prodaje u kapsulama. Efekt droga traje najčešće tri do šest sati, iako nije neuobičajeno za konzumente da uzmu i drugu dozu droge nakon što efekti prve doze počinju blijedjeti. Često se konzumira u kombinaciji s drugim drogama.

Sintetička marihuana ili Spice (Galaxy)

Sintetička marihuana odnosi se na širok spektar biljnih mješavina koje izazivaju iskustva slična onim pri konzumiranju marihuane i prodaje se kao legalna alternativa te droge, pri čemu je navedeno da nije za ljudsku uporabu i to je razlog zašto se legalno može nabaviti pod mnogim imenima.

Sintetička marihuana sadrži sasušene isjeckane biljke i kemijske aditive koji su odgovorni za psihoaktivne efekte. Popularnosti ove droge doprinio je olakšani pristup drogi, cijena, te kriva percepcija kao proizvoda koji je bezopasan. Kao i marihuana, najčešće se konzumira pušenjem.

Simptomi konzumacije sintetičke marihuane uključuju ubrzani rad srca, povraćanje, uznemirenost, zbunjenost i halucinacije, a može također povećati krvni tlak i prouzrokovati smanjenje dotoka krvi do srca. Kemijski sastav mnogih proizvoda prodavanih kao Spice nepoznat je, stoga je moguće da neke vrste sadrže supstance koje mogu imati neočekivane i nepoznate posljedice na zdravlje (trajno mijenjanje stanje svijesti, smrt).

Nitazeni

Nitazeni su činili šest od sedam novih sintetičkih opioida koji su prvi put prijavljeni Sustavu ranog upozoravanja EU-a (EWS) 2023. godine, a od 2009. na europskom tržištu droga pojavio se ukupno 81 novi sintetski opioid, koji su često vrlo jaki i nose značajan rizik od trovanja i smrti, ističe se u godišnjem izvješću agencije EMCDDA o kretanjima.

Ponekad se prodaju kao ‘sintetski heroin’ i otkriveni su u lažnim lijekovima na tržištu droga, a bili su povezani s naglim porastom smrtnosti u Estoniji i Latviji te s lokalnim izbijanjem trovanja u Francuskoj i Irskoj 2023. godine.

U EU su 2021. ugašena 434 nedozvoljenih laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga, ali su eksperti iz europske agencije za droge upozorili kako bi talibanska zabrana uzgoja opijumskog maka u Afganistanu mogla drastično smanjiti uvoz heroina u Europu što bi, pak, moglo dovesti do porasta sintetičkih opijata, navodi se u Europskom izvješću o drogama.

Većina heroina koji se konzumira u Europi dolazi iz Afganistana, gdje su talibani objavili zabranu proizvodnje opijuma u travnju 2022. godine. Dokazi upućuju na to da su u Afganistanu ostale značajne zalihe opijuma, što može objasniti zašto do danas nije bilo snažnih signala o prekinutom protoku heroina prema EU, objašnjava se.

Međutim, postoji zabrinutost da bi buduća nestašica heroina mogla dovesti do toga da se praznine na tržištu popune snažnim sintetskim opioidima ili sintetičkim stimulansima, što bi moglo imati potencijalno značajne negativne učinke na javno zdravlje i sigurnost.

Fentanil

Fentanil je 50 puta jači od heroina te 100 puta od morfija, a zavladao je SAD-om u koje se slijeva rijeka ove sintetičke droge iz Kine i Meksika. Međutim, čini se da je sve prisutnija na europskom kontinentu.

Naime, fentanil kod ovisnika izaziva omamljenost i nizak tlak, respiratorne probleme, bolove u kostima, rane na koži, pa i smrt. Popularna inačica je Zombi-droga, kombinacija xylazina i fentanila. Riječ je o sintetskom opioidu koji se koristi za ublažavanje bolova već više od četiri desetljeća u medicini, i to samo uz liječnički recept, a čak i mala doza može biti smrtonosna. Od zloupotrebe fentanila u Hrvatskoj su zabilježena dva smrtna slučaja, a u EU njih 137.

Nakon ulaska Hrvatske u sustav Global Entry u nizu sastanaka s predstavnicima američke administracije dogovoreni su konkretni oblici suradnje oko niza sigurnosnih pitanja , među ostalim, i suzbijanja kriminaliteta droga. SAD žele surađivati s Hrvatskom kako se fentanil ne bi počeo širiti na području Hrvatske i EU, jer je primijećeno da se primjese te sintetičke droge stavljaju i u ostale vrste od ranije prisutnih opijata.

Europa treba poboljšati svoju spremnost na sve moguće tržišne promjene, osiguravanjem odgovarajuće prevencije i liječenja, uključujući pristup opioidnim agonistima i uslugama za smanjenje štete, kao i stavljanjem na raspolaganje dovoljnih zaliha naloksona, lijeka protiv predoziranja, naglašava se u godišnjem izvješću agencije EMCDDA.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.