ZAGREPČANI OVO JE VAŠA STVARNOST: Smrad, otrov i zapaljeno smeće pod prozorom! Tko stoji iza jezivog projekta?

Stanovnici ovog naselja zgroženi su onime što im se čini, doslovno pod prozorom.

Možete li zamislite ljetno predvečerje u vašem domu bez mogućnosti da otvorite prozor? Upravo to uskoro bi se moglo dogoditi stanovnicima hrvatske metropole. Neugodni mirisi odavno su postali dio svakodnevice građana Zagreba. Jer brojni stanovnici, ne samo hrvatske već i europske metropole na ulicama svojega grada svjedoče užasavajućim prizorima kako legalnih, tako i ilegalnih odlagališta otpada, koji postaju sve veći problem. I dok se jednima čini kako bi to problem mogao biti tek u ljetnim mjesecima, izgleda da tome ipak nije tako. Kao da i ova dobro znana problematika nije dostatna rukovodeće institucije kako u Gradu Zagrebu tako i u državi, umjesto da se bave rješavanjem otpadne problematike stvaraju dodatnu agoniju stanovnicima glavnog grada. Naime, gradnja reciklažnog dvorišta nova je problematika s kojom se susreću stanovnici rubnog dijela naselja Črnomerec. Gradnja reciklažnog dvorišta unijela je nemir među stanovnike ovoga kvarta, osobito među žitelje Međimurske ulice te nekolicine okolnih smještenih na tome području. Ne bi ovi građani imali ništa protiv gradnje reciklažnog dvorišta, da se ono ne gradi u bloku između stambenih zgrada. Na gradnji dvorišta uporno se inzistira, i to upravo na toj po stanare spornoj lokaciji. U priču se pak uključila i gradska četvrt, stajući na stranu svojih sugrađana. Ponudili su pri tome investitoru dvije druge lokacije, koje ne bi ugrožavale stanovnike ovog inače mirnog i obiteljskog naselja, koji su svoje nekretnine i više nego dobro platili.

Zgroženi građani, nadaju se da se kroz razgovor za naš portal nešto može promijeniti te da na nekoga i putem medija mogu utjecati, jer njihovoj agoniji tako skoro ne nadzire se kraj. Kako kažu, nejasno im je kome je toliko stalo do toga da se reciklažno dvorište gradi među zgradama. Štoviše, ono bi prema njihovim spoznajama trebalo biti naslonjeno na jednu od zgrada u spomenutoj ulici. “Mi bismo pod prozorom imali reciklažno dvorište. To nije nimalo ugodno, jer to bi doslovno značilo da bi nam smeće bilo pod prozorima. Mi ne znamo kome je to u interesu, ali takvo nešto svakako nećemo dozvoliti. Zamislite koliko će to dovući komaraca. To smeće se pali, tako će se ostavljati toksičan otpad, gume.. ugroženo nam je zdravlje. Svi smo mi ovdje svoje nekretnine skupo platili. Svoj stan sada ne mogu nikome prodati. Mi tu u blizini imamo reciklažno dvorište. Tamo ljudi ostavljaju sve i svašta. Ovo je relativno mala parcela, a tu su i zapaljivi materijali. Osim toga tu nije napravljena niti studija utjecaja na okoliš”, žali se jedna građanka dodajući da i u Zagorskoj ulici koja je također u blizini postoji reciklažno dvorište koje pripada Trešnjevci. Nije im zato jasna potreba za gradnjom na rubu Črnomerca, i to baš pod prozorima stanara, kada se s druge strane nude dvije druge lokacije koje nekome iz stanarima nepoznatog razloga nisu privlačne. Riječ je o lokaciji smještenoj pored tzv. Ciglane, ali i lokaciji ispod Doma zdravlja u Ulici Ive Lole Ribara.

Dok se dvije lokacije nude, Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj ideju o dvjema ponuđenim lokacijama po svemu sudeći ne prihvaća najbolje. U skladu s time u procesu je izdavanje građevinske dozvole za gradnju reciklažnog dvorišta pod prozorom stanara, koji na to neće pristati o čemu svjedoči i peticija na kojoj su svi građani potpisali da se protive ekološkom užasu u svojem domu. Inače, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom definirano je da Grad u svakoj četvrti mora imati barem jedno reciklažno dvorište. Nedavno su stoga u Čistoći odlučili pokrenuti, ali i urediti nova mjesta za reciklažu. Kako su svojedobno kazivali problem im stvara to što za svako dvorište trebaju dozvole kao da se gradi bilo koji drugi objekt. Osnovni preduvjet gradnje je vlasništvo nad zemljom pa se dvorišta, prema tvrdnjama iz Čistoće uređuju isključivo na gradskoj ili pak na Holdingovoj parceli.

Problematike, kada je u pitanju otpad svjestan je i sami gradonačelnik Milan Bandić. No, na internetskim stranicama Grada, ali i već spomenutog Gradskog ureda može se pronaći tek njegova samohvala i svjesnost, ali ne baš previše aktivnosti, kojima je šef metropole inače sklon.

– Globalno zagrijavanje i klimatske promjene nezaobilazni su opći svjetski problem i opasna prijetnja brojnim aspektima života i razvoja na Zemlji. Duboka je i realna zabrinutost čovječanstva zbog klimatskih promjena, porasta potrošnje energije, povećane ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te njihovim štetnim utjecajima na okoliš i gospodarstvo- napisao je na stranicama Gradskog ureda za zaštitu okoliša Bandić. Pročelnik istog je Marijan Maras, dok je Sektor za zaštitu okoliša posebno strukturiran. Djeluje tamo i Odjel za održivo gospodarenje otpadom kojim rukovodi Irena Jerković. U opisu djelatnosti ovog odjela stoji:

– U Odjelu za održivo gospodarenje otpadom obavljaju se stručni i upravni poslovi vezani za održivo gospodarenje otpadom, a osobito rješavanje o zahtjevima za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom, osim za djelatnost koja uključuje gospodarenje opasnim otpadom i postupke termičke obrade neopasnog otpada, rješavanje o zahtjevima za izdavanje privremene dozvole za gospodarenje otpadom, rješavanje o reviziji, izmjeni i dopuni, poništenju i ukidanju dozvole za gospodarenje otpadom, o prijenosu prava i obveza koje proizlaze iz dozvole na pravnog sljednika u slučaju statusne promjene osobe koja je ishodila dozvolu, utvrđenju naknade za zbrinjavanje otpada vlasniku građevine za zbrinjavanje otpada, o utvrđenju prava na naknadu i visinu novčane naknade za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnina vlasnicima nekretnina koje se nalaze unutar područja utjecaja građevine namijenjene zbrinjavanju otpada, poslovi provedbe postupka informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za odlaganje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan, poslovi sudjelovanja u pripremi i izradi Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba, provođenja nadzora nad provedbom Plana gospodarenja otpadom i izrada godišnjeg izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom, sudjelovanja u provođenju mjera sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta te uklanjanja otpada odbačenog izvan odlagališta, sudjelovanja u izradi dokumenata prostornog uređenja i odluka Gradske skupštine Grada Zagreba na temelju istih, stručni poslovi u vezi s dodjelom koncesija iz područja održivog gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom suradnja s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, Inspekcijom zaštite okoliša, Agencijom za zaštitu okoliša i drugim ustanovama te dostavljanje im zakonom propisanih obavijesti i podataka, sudjelovanja na pripremi projekata, njihovom apliciranju na fondove EU i provedba, suradnje u izradi nacrta propisa iz područja održivog gospodarenja otpadom, sudjelovanja u provedbi obrazovno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba, davanja suglasnosti na prijedloge organizacije akcija prikupljanja otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja, vođenje evidencije sukladno propisima iz područja održivog gospodarenja otpadom, sudjelovanja u izradi stručnih mišljenja, izvješća i drugih materijala te ostali poslovi iz djelokruga Odjela.

Nadalje, ovom problematikom bave se i na službenim internetskim stranicama Grada Zagreba gdje je detaljno objašnjeno što zaista jesu i gdje su smještena reciklažna dvorišta.

– U Zagrebu je usvojen pristup prema kojem se predviđa da RD budu smještena tako da građani mogu do njega doći na lak način i u kratkom vremenu, tj. da se osigura lak pristup vozila građana, ali i manipulaciju vozilima koja odvoze skupljeni otpad. Okvirno se može računati da je gravitacijsko područje RD-a u radijusu od 2-4 km , odnosno od 5.000 do 50.000 stanovnika – objašnjava se na stranicama Grada. Zgodno je u ovoj nimalo mirisnoj priči spomenuti i Fond za zaštitu okoliša kojim rukovodi aferama umazani Sven Muller, te nadređeni mu ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, koji bi s ovom problematikom morao biti itekako upoznat. Naime, upravo je Fond taj preko kojega se sufinancira gradnja reciklažnih dvorišta, o čemu svjedoče podaci te obrasci na njihovim stranicama, koje možete pronaći OVDJE.

Ovim ljudima, manje je bitno tko stoji iza cijele ove trakavice. Njihov problem jest ugroženo zdravlje, smeće i smrad pod prozorima. Ali i agoniju koju u gradskim i državnim institucijama ne doživljavaju previše. Njihov problem mora se i može riješiti, na jednostavniji način gradnjom dvorišta, ako je već isto nužno na drugoj lokaciji koja bi riješila problem smeća, ali  i muku građana. No, izgleda da je cijeli ovoj projekt u interesu nekih skupina kojima su stanari i njihov normalan život posljednja rupa na svirali. U pitanju je još jednom po tko zna koji put nečiji interes i profit.