Zbog Oluje svađao se s Tuđmanom: Tko je zapravo aktivist Bosanac koji odlazi u Bruxelles?

Prvi rezultati EU izbora ukazuju na to da razloga za zadovoljstvo imaju i u stranci Možemo! koja bi u Bruxelles kao svojeg predstavnika trebala poslati nositelja stranačke liste Gordana Bosanca koji se ove godine ujedno po prvi put kandidirao za Europski parlament.

Široj hrvatskoj javnosti Bosanac je poznat kao dugogodišnji aktivist, a prema podacima iz njegove biografije Bosanac je rođen u Zagrebu gdje je nakon završene osnovne škole i 2. gimnazije upisao Prirodoslovno-matematički fakultet na kojem je stekao titulu diplomiranog inženjera fizike.

Potom je obrazovanje nastavio u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je na University College London magistrirao na području ljudskih prava na školi javnih politika. Kako sam kaže Bosanac se u znanosti nije dugo zadržao jer je već od kraja 90-tih i u Zagrebu završio Mirovne studije te postao aktivan u civilnom društvu radeći na temama demilitarizacije i prigovora savjesti u vojsci. Godinama je Bosanac bio zaposlenik Centra za mirovne studije, a radio je i na organizaciji prvih Zagreb Prideova.

Poznat kao aktivist

Kasnije se i u Centru za mirovne studije bavio temama koje se ne odnose samo na LGBT prava, već i na prava migranata i ljudsku sigurnost. ”S grupom nevjerojatnih suboraca/kinja imam privilegiju 2019. godine osnovati Možemo! i tada počinje naš roller coaster. Od ulaska M! u Sabor bio sam podrška našim zastupnicama kao tajnik saborskog Kluba. Kroz taj posao gledao sam Sabor „iz prvog reda“, naučio sve saborske procedure, ali i uživao u pripremama saborskih rasprava i amandmana. Izrazito sam ponosan kako je, u odnosu na druge saborske klubove, naš mali saborski Klub doprinosio vidljivosti, ali prvenstveno i političkom sazrijevanju naše stranke.

Ove ljude će europski izbori najskuplje stajati: Pogledajte tko su četvorica gubitnika

Pokazali smo ono što smo i obećali: borbenost i znanje”, navodi Bosanac u svojem životopisu objavljenom na internetskim stranicama Možemo te dodaje da je ujedno i glasnogovornik stranke Možemo kojoj je koordinirao predizbornu kampanju. Inače je Bosanac i član Upravnog vijeća Klinike za psihijatriju Sv. Ivan, a zanimljivo je spomenuti da je Bosanac bio i član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Inače se Bosanac spominje i kao urednik Priručnika za LGBT prava, ali i Poqeeren priče. Uređivao je i Queer bajke, a bio je i urednik rada Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj.

U Ljubljani je pak za jednu knjigu napisao poglavlje pod naslovom Gay aktivizam kao domoljubni čin, a kroz karijeru je bio i stručni suradnik te jedan od osnivača Iskoraka i Kontre te programski suradnik homoseksualne udruge DOmino.

Sukob s Tuđmanom

Napisao je i knjigu ALTERnatoR-alternativa priključenja RH NATO-u koju je izdao Centar za mirovne studije. Kada je po srijedi bavljenje sigurnosno-obavještajnim sektorom napisao je i članak Hrvatski civilni kapaciteti za mirovne operacija za Časopis za regionalnu sigurnost čije je sjedište u Beogradu. Kada je politika po srijedi treba reći da je Bosanac u klasi sa Davorom Bernardićem završio Akademiju za politički razvoj, a bio je i urednik knjige Razvojna suradnja kroz nasljeđe Pokreta nesvrstanih. “Ideja za knjigu nastala je u razgovoru s kolegicom Marinom Škrabalo kada smo osnivali Platformu za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL).

Napravili smo inicijalno mapiranje nekih od projekata i ubrzo otkrili da su stručnjaci iz Hrvatske, iz različitih segmenata društva – od kulture, preko obrazovanja do arhitekture, energetike i građevine provodili fantastične razvojne projekte te da je tadašnja Jugoslavija, a time i Hrvatska kroz međunarodne razvojne projekte bila je na od prepoznatljivih čimbenika u međunarodnim odnosima”, objasnio je svojedobno Bosanac koji je pažnju privlačio i u jeku migrantske krize iz 2015.godine. “Sve ono što je Orban napravio, mi to ne trebamo i ne smijemo napraviti”, tvrdio je Bosanac koji je predlagao da Hrvatska prihvati 40 do 50 tisuća izbjeglica. Svojevremeno je Bosanac vodio ozbiljne polemike s Tuđmanom zbog njegovih stavova o Oluji.

Hrvatska ima novo zanimljivo političko lice, a Možemo jaku konkurenciju: Ovo im je upozorenje

“Hrvatska službeno slavi kontroverznu vojnu akciju ‘Oluja’ kojom je oslobođen hrvatski teritorij 1995.”, napisao je Bosanac u brošuri 2015. godine nazivajući tada Hrvatsku konfliktnom zemljom. Tu je brošuru objavio Beogradski centar za sigurnosnu politiku, a osudio Miroslav Tuđman.

“Ovakvi stavovi bliski su pogledima na Domovinski rat što ih zastupaju politički krugovi u Srbiji”, tvrdio je pokojni saborski zastupnik HDZ-a. No, veće bure oko toga nije bilo.