Zagreb dobiva novo ruho: Graditelji će morati smiriti strasti, puno toga se više ne smije

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je zajedno sa svojim gradonačelnicima, pročelnicima te ravnateljem Zavoda za prostorno uređenje predstavio izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP). Dokument je to koji definira mogućnosti gradnje i oblikovanja okoliša unutar gradskog teritorija, a koji nije promijenjen od 2016. godine.

Posljednji pokušaj izmjena GUP-a bio je 2019. godine, no tada je sve srušeno na Gradskoj skupštini zbog kontroverznog projekta Zagrebački Manhattan. Prije dva mjeseca usvojene su ciljane izmjene kojima je definirana izgradnja novih vrtića i škola, što je jedno od obećanja aktualne vlasti. Novi GUP je također bilo jedno od obećanja, a Zagrepčani će dobiti izmjene.

Naime, cijeli proces izmjena i dopuna GUP-a započeo je još pretprošle godine, formiranjem radne skupine. Iako su čekali donošenje Pravilnika o standardu prostornih planova, izgubili su strpljenje i započeli proces prije njegova donošenja, od 1. siječnja ove godine. Stoga su morali raditi po starim propisima i prihvatiti se izmjena, koje ipak neće biti minorne.

“Ovim izmjenama i dopunama GUP-a Grada Zagreba uvodimo red u prostor nakon desetljeća neuravnotežene gradnje, osiguravamo prostor za društvene sadržaje, čuvamo i širimo zelene površine te uvodimo preporuke za zelenu gradnju”, izjavio je Tomašević predstavljajući izmjene i dopune GUP-a.

Zadovoljavanje javnih potreba

Kako je objasnio gradonačelnik Tomašević, izmjene GUP-a imaju tri cilja – zadovoljavanje javnih potreba i interesa, Zagreb kao zeleniji grad i održivi prostorni razvoj. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje, Nikša Božić pojasnio je kako zadovoljavanje javnih potreba i interesa znači definiranje novih područja izgradnje, ali i samu izgradnju objekata javne namjene te komunalne infrastrukture, naročito u naseljima koja su u proteklih nekoliko desetljeća prekomjerno izgrađena.

Izmjenama se planira ukinuti ograničenje izgradnje javnih sadržaja na površinama do jednog hektara. Štoviše, predviđa se povećanje ukupne površine za javnu namjenu za 18 hektara. Promijenjene su i regulacije prometnica te se predviđa lakša izgradnja pješačkih i biciklističkih staza te uže prometne trake. Većina iznimki u urbanističkim planovima uređenja (UPU) bit će brisane.

Zagrebački vlastodršci smatraju da je Zagreb već zeleni grad, ali da bi mogao biti još zeleniji. Stoga se izmjenama planira povećanje zelenih površina za 36 hektara, što je površina 21 Parka stara Trešnjevka.

Potoci ostaju otvoreni

Velika je novost i odluka da se ne natkrivaju potoci koji su ostali otvoreni. Naime, proteklih desetljeća je uobičajena praksa bila da se potok “zacijevi”, a potom izgradi prometnica. Sad to više neće biti slučaj, osim u nekim iznimkama, gdje je smanjen volumen prometnica u odnosu na ranije planove. Posebna će se pažnja posvetiti “efektu spužve”, odnosno prikupljanju oborinskih voda kako bi se smanjila mogućnost urbanih poplava.

Tako će potok Črnomerec ostati nenatkriven, što je dugogodišnja inicijativa arhitekta Saše Šimprage te će u većem dijelu ostati zelena zona. Iznimka su jedino potez od Ilice do Prilaza baruna Filipovića, gdje se planira cestovni spoj te od Ljubljanice do Horvaćanske ceste, gdje se planira napraviti nova tramvajska pruga.

To dovodi do izmjena planova za jarunske mostove. Istočni jarunski most trebao bi tako postati rezerviran samo za pješake i bicikliste, dok bi onaj sa zapadne strane jarunskog jezera ostao predviđen za automobile, ali i tramvaje. Tomašević je najavio kako će to biti jedan od prioriteta nakon usvajanja GUP-a. U planu je izgradnja još jednog mosta zapadnije od jezera.

Zaštita krajobrazne arhitekture

Posebnu pažnju su stručnjaci usmjerili zaštiti krajobrazne arhitekture. Tako će prilikom izdavanja dozvola za gradnju objekata na parcelama gdje postoji zelenilo jedan od uvjeta bili zadržavanje stanja zabilježenim na digitalnim ortofoto kartama Državne geodetske uprave iz 2011. godine. Ako je zelenilo u međuvremenu uklonjeno, naveo je Božić, parcela će se morati vratiti u prvobitno stanje, odnosno zasaditi nova stabla.

Predviđeno je da se natječaji provode samo za parkove i trgove čija je površina veća od 5000 četvornih metara, a najavljena je i realizacija pomalo zaboravljenog projekta “plave potkove”, odnosno mreže parkova s javnim sadržajima u Novom Zagrebu. U planu je i proširenje te uređenje parka pored jezera Bundek, no za to je potrebno do kraja riješiti imovinsko-pravne odnose.

Posvećena je pažnja i održivom prostornom razvoju i tu će promjene biti najvidljivije. Naime, ovaj široki pojam je tako i shvaćen pa je u tom segmentu dosta toga promijenjeno. Planirano je daljnje poticanje izgradnje energetskih sustava i jačanje energetske učinkovitosti zgrada. Na koji način će se to postići još nije poznato, ali je moguće da će to biti nastavak postojećih investicija, uz pomoć državnih subvencija putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

UDRUGE TVRDE:’ Propali ‘projekt Manhattan’ je zapravo pobjeda građana, a na izborima ćemo srušiti i Bandića!’

Promjene u centru

Velike će se izmjene dogoditi i u centru Zagreba koji je od 2011. do 2021. godine, odnosno između dva popisa stanovništva, izgubio veliki broj žitelja. Problem zagrebački vladajući vide u pretjeranoj turistifikaciji i apartmanizaciji prostora, odnosno u činjenici da u centru prevladava mješovita zona pretežno poslovne namjene. Kako apartmani spadaju u poslovnu namjenu, mnogi kupuju stare stanove i pretvaraju ih u praktično “poslovne” prostore.

Ovaj se problem planira riješiti uvođenjem zone mješovite gradnje M0, u kojoj će naglasak biti na pretežno stambenoj izgradnji. “Ovim izmjenama i dopunama GUP-a također potičemo, štitimo i unaprjeđujemo stanovanje u centru grada, kako bi on bio privlačno mjesto za stanovanje, a ne samo za turizam”, istaknuo je Tomašević.

Izmijenit će se i urbanistička pravila za individualnu gradnju. To znači da na parcelama na kojima je donedavno bila kuća s najviše tri stana, neće više biti moguće izgraditi višestambenu zgradu. Naročito se to odnosi na područja u kojima komunalna i prometna infrastruktura ne mogu pratiti povećanje broja stanovnika. Izmjenama i dopunama GUP-a trebala bi biti definirana maksimalna površina objekta individualne gradnje, ali minimalna zelena površina na parceli.

Transformacija prostora

Uvodi se i definicija jedinstvene visine objekta čime će se spriječiti stepenasta gradnja, a balkoni, istake i druga odstupanja od plohe fasade će se moći izvoditi samo ako je izgrađenost parcele manja od 90 posto i ako je visina od tla najmanje četiri metra. “Posebno se štite stambena naselja druge polovice 20. stoljeća, gdje se ističu upravo kvalitetno oblikovani javni prostori”, rekao je Nikša Božić.

Predviđena je i transformacija UPU-a. Već otprije je gradska vlast suspendirala četiri UPU-a, od kojih su dva bili temelj za još jedan kontroverzan projekt – Mali Manhattan. Sad se planira njihova prenamjena, sukladno ranije navedenim ciljevima te ponovno uvođenej u GUP. Što se tiče ostalih UPU-a, najviše pažnje će se posvetiti izgradnji javnih sadržaja ondje gdje ih nedostaje, naročito na zapadnom dijelu Dubrave, uz spremište tramvaja, potom uz Slavonsku aveniju na Ferenščici, prostoru južno od toplane na Trešnjevci te južno od okretišta Črnomerec.

Gradski projekti, poput bloka Gredelja, remize na Trešnjevci, Velesajma i Termi Zagreb, bit će uklopljeni i prilagođeni predloženim izmjenama GUP-a. Neke gradske površine bit će predviđene za “park’n’ride” parkirališta, odnosno velike parkirne zone u blizini poveznica s javnim gradskim prijevozom. Namjera je ojačati javni prijevoz i smanjiti zagušenje automobilima u centru grada. Time će se omogućiti otvaranje novih pješačkih zona.

Božić je naglasio kako će se posebno pregledavati i projekti za izgradnju stambenih objekata. Pritom će se kao osnovni kriterij uzeti u obzir Pravilnik o izgradnji stanova u sustavu poticane stanogradnje (POS), kojim je definirana najmanje površina sobe od osam četvornih metara. “Time ćemo izbjeći izgradnju nefunkcionalnih stanova, u kojima su sobe manje od kupaonica”, naglasio je.

BANDIĆEV GUP NIJE PROŠAO: Ministarstvo ponovo odbacilo Bandićev prijedlog izmjena !

Javno savjetovanje

Ono što se neće mijenjati su regulatorne osnove starih planova, od kojih je temeljni onaj iz 2007. godine. Neće se dirati ni osnovna prometna mreža i koridori, kao niti konzervatorska podloga te mjere i uvjeti zaštite kulturnog dobra. Gradska uprava posebno naglašava da nijedna zelena površina nije prenamijenjena u građevinsku.

“Jasno nam je da Zagrebu treba još stanova i poslovnih prostora. Ovim planom želimo uravnotežiti gradnju i potrebe stanovništva, a time i poboljšati kvalitetu života u naseljima”, poručio je Tomašević.

Ove izmjene rezultat su zahtjeva koje su Vijeća Gradskih četvrti postavila pred gradsku vlast. U izradi izmjena i dopuna GUP-a, sudjelovala su i druga javna tijela, od ministarstava do gradskih ureda. Zaprimljeno je više od 800 zahtjeva, a prihvaćeno njih oko 60 posto.

Javno savjetovanje za građane bit će otvoreno do 12. srpnja. Gradonačelnik Tomašević najavio je kako ujesen očekuje još jednu javnu raspravu te izglasavanje do kraja zasjedanja Skupštine. Građani će moći pogledati detaljne izmjene i dopune GUP-a na panoima u auli Gradskog poglavarstva, a oni koji budu imali pitanja odgovore će moći dobiti od djelatnika Gradskog ureda za prostorno uređenje. Za sve će zainteresirane u ponedjeljak 8. srpnja biti održano i javno predstavljanje GUP-a u Muzeju suvremene umjetnosti.