Zaboravite na Kolakušića i Sinčića: Ovo su novi igrači koji idu u Bruxelles, neki su već bili ondje

Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu nisu iznjedrili neka prevelika iznenađenja. HDZ je osvojio šest, SDP četiri, a Domovinski pokret i Možemo po jedan mandat. S obzirom na to da su glavne snage ostale iste, nije bilo značajnijih promjena na listama. Nova su se imena doduše pojavila na HDZ-ovoj listi.

No, stranke koje su ranije imale svoje ljude u Europskom parlamentu nisu uspjele polučiti taj rezultat. Tako će umjesto čak četvero bivših zastupnika, mjesta u Bruxellesu zauzeti dvoje novih imena s HDZ-ove liste, Davor Ivo Stier i Nikolina Brnjac te Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta i Gordan Bosanac iz Možemo.

Iako su se njihova imena u većoj ili manjoj mjeri pojavljivala u javnosti u proteklom razdoblju, zgodno je vidjeti tko će nas zastupati u Bruxellesu do 2029. godine. Jasno, iz njihove se biografije, ali i nekih govora koje smo čuli u nedjelju navečer, jasno može i iščitati kakve će politike zastupati.

Hrvati su odabrali, ovih 12 lica ide u Bruxelles: Ima i barem jedno veliko iznenađenje

Stephen Nikola Bartulica (DP)

U javnosti poznat i kao Stjepo Bartulica, ovaj je političar zapravo pripadnik hrvatske emigracije. Rođen je 1970. godinu u američkoj saveznoj državi Missouri u obitelji hrvatskih iseljenika. Kako je njegov otac kao psihijatar ispitivao vidjelice u Međugorju, to je ostavilo traga i na njegovu djecu.

Stjepo Bartulica ima tri mlađa brata i sestru. Dvojica mlađe braće su svećenici, a Stjepo u svom političkom angažmanu propagira stavove bliske Katoličkoj crkvi. Uz to, prije 19 godina je završio magisterij na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, da bi 2011. godine stekao doktorat iz političke filozofije na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Član je katoličke organizacije Opus Dei, a do ulaska u Hrvatski sabor bio je docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Politički je angažiran postao već svojim dolaskom u Hrvatsku 1992. godine. Zaposlio se u Ministarstvu vanjskih poslova, pomoću rodbinskih veza s tadašnjim ministrom zdravstva Jurjem Njavrom. Bartulica je sam naveo kako je na poziv predsjednika Franje Tuđmana surađivao i s Hrvatskom izvještajnom službom (HIS). Za vrijeme Oluje bio je u sastavu Ministarstva obrane, a iz tog vremena seže i njegovo prijateljstvo s glavnim ravnateljem SOA-e, Danijelom Markićem.

Potom je prešao u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje je napredovao sve do voditelja Odjela za pridruživanje NATO-u, gdje mu je izravno nadređen bio sadašnji predsjednik Zoran Milanović. Osim Tuđmana i Milanovića, Bartulica je usko surađivao s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem, kojemu je bio savjetnik za vjerska pitanja.

Bio je i savjetnikom bivšeg premijera Tihomira Oreškovića, no dolaskom Andreja Plenkovića na čelo stranke, ali i na vlast, napušta tu poziciju. Potom je postao članom Domovinskog pokreta, a od 2020. godine i saborskim zastupnikom. Unutar stranke obnaša dužnost međunarodnog tajnika. Proteklih je dana punio novinske stupce zbog toga što je za 300.000 eura kupio kuću na Prviću za koju je ranije bila zainteresirana novinarka Maja Sever. Zastupa uglavnom konzervativne stavove, poglavito vezane za brak, obitelj i pobačaj, a angažiran je i po pitanju zaštite granica.

Davor Ivo Stier (HDZ)

Davor Ivo Stier također je potomak iseljeničke obitelji. Rođen je u Buenos Airesu 1972. godine, u četvrti iz koje potječe i papa Franjo. Potomak je iseljeničke obitelji koja je u Argentinu stigla nakon Drugog svjetskog rata s područja Samobora. Njegov djed s očeve strane je bio pukovnik Ustaške vojnice i pomoćnik Vjekoslava Luburića, dok je djed s majčine strane bio jedan od vodećih emigrantskih političara Hrvatske seljačke stranke.

Stier je po prvi puta u Hrvatsku došao 1990. godine u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika, da bi se zatim vratio tri tjedna prije pada Vukovara. Potom se vratio u Argentinu, gdje je na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu diplomirao politologiju i međunarodne odnose te novinarstvo. U Hrvatsku se ponovno vratio 1996. godine na poziv Ministarstva vanjskih poslova. Potom je raspoređen u veleposlanstva u Washingtonu i Bruxellesu. Do 2009. godine je bio savjetnik za vanjsku politiku tadašnjeg premijera Ive Sanadera.

Stiera pitali ide li na Milanovića pa poslao znakovitu poruku: ‘Nemojte sumnjati’

Na parlamentarnim izborima 2011. godine postaje saborskim zastupnikom i članom Odbora za međuparlamentarnu suradnju i Odbora za europske integracije, a imenovan je potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku. Ujedno je imenovan i članom Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU. Stier je bio i glavni posrednik između Jadranke Kosor i Boruta Pahora, a na stranačkim izborima 2012. godine podržao je Tomislava Karamarka.

Zalagao se za izgradnju Pelješkog mosta i rješavanje pitanja konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH. Unutarstranački izbori obilježit će mu karijeru. Naime, 2020. godine nastupio je kao dio opozicije Andreju Plenkoviću, zajedno sa sadašnjim predsjednikom DP-a Ivanom Penavom te Mirom Kovačem. Opozicijski pakt je doživio težak poraz, a Stier i Kovač su reterirali i prihvatili politiku Andreja Plenkovića, dok je Penava istupio iz HDZ-a.

Inače, Stier je povratnik u Bruxelles. Na prvim izborima za Europski parlament, koji su u Hrvatskoj održani 2013. godine, Stier je dobio 14.005 glasova na listi HDZ-a, HSP-a Ante Starčevića i Bloka umirovljenici zajedno. Na sljedećim izborima, godinu dana kasnije, lista je pojačana HSS-om, ZDS-om i HDS-om, a Stier je tad osvojio 26.432 glasa. Ovoga je puta osvojio 25.334 glasova, a dovodi ga se i u kontekst potencijalnog kandidata za predstojeće predsjedničke izbore u Hrvatskoj.

Nikolina Brnjac (HDZ)

Nikolina Brnjac je doktorica tehničkih znanosti od 2009. godine, kad je obranila doktorat na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Njena se profesionalna karijera vezala uglavnom uz predavanja na fakultetu i stručne radove sve do 2016. godine.

Tad se učlanila u HDZ te je odmah počela aktivno sudjelovati u kampanji za parlamentarne izbore te godine. Odmah je uključena u rad raznih stranačkih odbora. U prethodnoj Vladi Andreja Plenkovića obnašala je dužnost ministrice turizma. Na to je mjesto došla nakon što je kratko vrijeme bila državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a zatim i u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine obnašala dužnost delegirane ministrice, predstavljajući Vijeće Europske unije u Europskom parlamentu. Ovo joj je bilo drugo pojavljivanje na listi HDZ-a za Europski parlament. Na proteklim izborima, 2019. godine, nije osvojila dovoljno glasova da bi osigurala mandat u Bruxellesu.

Gordan Bosanac (Možemo)

Iako je na listi stranke Možemo najviše preferencijalnih glasova osvojila Ivana Kekin, vodstvo stranke već je ranije odlučilo kako će u Bruxelles ići prvi s liste, Gordan Bosanac. Ovaj diplomirani inženjer fizike iz Zagreba nije se dugo zadržao u struci.

Krajem devedesetih je završio Mirovne studije u Zagrebu te se posvetio temama demilitarizacije i prigovora savjesti u vojsci. Paralelno s tim, završio je magisterij iz područja ljudskih prava na u Školi za javne politike pri University College London. Punih 19 godina proveo je u Centru za mirovine studije, gdje se bavio temama LGBT prava, migranata, vladavine prava i ponajviše ljudskom sigurnosti, monitorirajući rad policije, tajnih službi i vojske iz perspektive ljudskih prava.

Bio je i član saborskog Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. U Možemo obnaša dužnosti glasnogovornika stranke i koordinatora izbornih kampanja. “Mi imamo dosta velik tzv. party tax. Više od 50 posto svojih primanja ću vraćati stranci. Ja neću biti jedan od zastupnika koji se ide obogatiti u Bruxelles. Idemo tamo raditi, ne po beneficije”, odgovorio je Bosanac na pitanje o tome što će s novcem ako postane europarlamentarni zastupnik.

Tijek zbivanja uživo pratite OVDJE.