U atmosferi iznad Hrvatske nalazi se 100.000 tona saharske prašine: Mnogi bi mogli imati problema

Saharska prašina igra ključnu ulogu u globalnim klimatskim i ekološkim procesima, od fertilizacije tropskih kišnih šuma do utjecaja na klimatske uvjete širom svijeta. Ova prašina prelazi tisuće kilometara iznad Atlantskog oceana i Europe. Godišnje se iz Sahare podigne između 100 i 180 milijuna tona prašine, koja prelazi Mediteran i utječe na zrak, klimu i ekosustave u Americi i Europi.

Prema analizama i satelitskim mjerenjima, procijenjeno je da se trenutno iznad Hrvatske nalazi oko 96.210 tona saharskog pijeska. To predstavlja samo oko 0,096% ukupne godišnje količine prašine iz Sahare, ilustrirajući kako su lokalne koncentracije prašine tek minorni dio globalnog transporta prašine.

Portal Istramet objavio je izračun za koji su koristili prosječnu zasićenost prašinom od 1700 mg/m2 (stupcu zraka) koju je utvrdio grčki SKIRON. Na temelju analiza i satelitskih mjerenja, procijenjeno je kako se iznad Hrvatske danas nalazi oko 96,210 tona saharskog pijeska.

Iako se to može činiti kao značajna količina, ona predstavlja samo oko 0.096% ukupne godišnje količine prašine koja se podigne iz Sahare. Ovaj mali postotak ilustrira kako su lokalne koncentracije prašine tek minorni dio šire slike globalnog transporta prašine.

Kako piše Istramet, iako direktni utjecaj saharske prašine na Hrvatsku može biti ograničen, fenomen koji karakterizira visoku koncentraciju prašine može značajno degradirati kvalitetu zraka, a važno je napomenuti kako se on javlja sve češće. Ovo posebno ima implikacije za osobe s respiratornim problemima. U širem kontekstu, prašina utječe na klimatske obrasce, kao što su osunčavanje i temperatura, te može doprinijeti pojavi neobično živopisnih zalazaka sunca.

Medijska pažnja

“Analiza i praćenje saharske prašine nudi uvid u složene međuodnose atmosferskih, ekoloških i klimatskih sustava na globalnoj razini. Iako Hrvatska prima tek frakciju ogromnih količina saharske prašine, razumijevanje ovog fenomena pomaže nam bolje shvatiti lokalne i globalne ekološke i klimatske promjene. Kontinuirano praćenje i istraživanje saharske prašine ključno je za predviđanje njenih utjecaja i prilagodbu na promjene koje donosi.

Uslijed toga što su medije preplavile vijesti o ovom fenomenu, na društvenim mrežama eksplodirale su razne teorije u kojima se tvrdi kako se ta prašina prevozi zrakoplovima. Stoga smo izračunali i tu mogućnost, ali prije toga pogledajte jedan naš zabavan video kojeg smo jučer kreirali u AI-u.

Prijevoz 96,210 tona prašine zahtijevao bi oko 687 letova teretnog Boeing 747-8F, s obzirom na njihovu maksimalnu nosivost od 140 tona tereta po letu. Međutim, s trenutno samo 154 aktivna zrakoplova ovog tipa na globalnoj razini, jasno je da bi čak i pokušaj organiziranja takvog broja letova bio logistički vrlo zahtjevan. Da bi se takav pothvat ostvario, svi dostupni zrakoplovi morali bi letjeti višestruke misije bez prestanka, što bi podrazumijevalo kontinuirane letove bez vremena potrebnog za održavanje, što je praktično nemoguće”, piše Istramet.

‘Ekonomski aspekt’

“Ekonomski aspekt ovakvog pothvata također bi bio astronomski. Troškovi goriva, održavanja, posade, logistike na tlu, i vrijeme koje bi bilo potrebno za organizaciju takvih operacija, učinili bi troškove ekstremno visokima.

Postoje i strogi međunarodni propisi koji reguliraju transport materijala zrakoplovima, osobito kada je riječ o praškastim materijalima koji mogu predstavljati rizik tijekom leta. Prašina kao teret zahtijevala bi posebne sigurnosne mjere i mogla bi predstavljati opasnost za sigurnost leta zbog potencijalne opasnosti od zapaljenja ili problema s ventilacijom.

Pogledajte kako je Hrvatsku preplavio pustinjski pijesak: Evo dokad nećemo vidjeti plavo nebo

Kada se uzmu u obzir svi ovi čimbenici, ideja da se saharska prašina transportira putničkim zrakoplovima može se smatrati običnom maštarijom. Znanstvenici i stručnjaci koriste utemeljene i provjerene metode za praćenje i analizu transporta prašine, koje se oslanjaju na satelitska mjerenja i atmosferske modele, a ne na nagađanja. Ove metode pružaju točne i pouzdane informacije o kretanju prašine, njezinim izvorima i učincima na okoliš i klimu, što se u današnje vrijeme zahvaljujući globalizaciji može pratiti u realnom vremenu. (P.R./IM)”, piše Istramet.