Tko je moguća nova šefica USKOK-a? Turudićeva miljenica uz koju se veže skandal s Audijem A3

Ivan Turudić trebao bi 27. svibnja ove godine preuzeti čelno mjesto Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Iako je već položio prisegu, formalno mu mandat, prema odluci Vlade, počinje tek 27. svibnja. Dan ranije, 26. svibnja, s dužnosti glavne državne odvjetnice otići će Zlata Hrvoj Šipek.

I dok bi ta promjena trebala proteći rutinski, čelno mjesto USKOK-a još nije definitivno popunjeno. Naime, trenutno ga kao obnašateljica dužnosti vodi Željka Mostečak jer se na posljednji natječaj za ravnatelja USKOK-a nitko nije prijavio. Nakon tog fijaska, u jesen prošle godine, Zlata Hrvoj Šipek produljila je Željki Mostečak mandat obnašateljice dužnosti. On, prema dostupnoj računici, istječe krajem ovog mjeseca.

Očito je da natječaja za novog ravnatelja nema te se može očekivati da će glavna državna odvjetnica u odlasku još jednom posegnuti za administrativnim produljenjem pozicije Željki Mostečak.
Ona svoj trenutni posao odrađuje profesionalno, no činjenica je da se nije prijavila na natječaj za ravnatelja USKOK-a. Time je nadređenima jasno dala do znanja da taj posao ne želi raditi, zbog čega pod znakom pitanja ostaje baš svaki potez USKOK-a pod njezinim rukovođenjem.

Bliska s Turudićem

Prema informacijama do kojih smo došli, novi glavni državni odvjetnik mogao bi na čelo USKOK-a instalirati svoju favoritkinju. Riječ je o sutkinji Visokog kaznenog suda Tanji Pavelin, čiji je uspon u karijeri na više načina povezan s Turudićem – surađivali su na Županijskom sudu u Zagrebu, a sada sjede u istom vijeću na Visokom kaznenom sudu. Zajedno su napisali i neke radove. Zato bi upravo ona mogla biti Turudićev izbor za ravnateljicu USKOK-a.

To, prema mišljenju naših sugovornika, proizlazi i iz Turudićeva programa što ga je predstavio dok se natjecao za dužnost glavnog državnog odvjetnika. U njemu je, među ostalim, naveo kako bi nadležnost USKOK-a trebalo usmjeriti prema borbi protiv najtežih oblika koruptivnih kaznenih djela i djela organiziranog kriminala na način da kaznena djela za koja je zapriječena blaža kazna zatvora rješavaju općinska državna odvjetništva pred općinskim sudovima u gradovima u kojima su na Županijskim sudovima ustrojeni odjeli USKOK-a, odnosno u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

“Time bi se USKOK posvetio najtežim oblicima kriminaliteta, što i jest bila glavna intencija osnivanja tog državnog odvjetništva”, napisao je Turudić u svom programu. Zatim je dodao dio iz kojeg njemu bliski ljudi iščitavaju namjeru da svoju omiljenu sutkinju Tanju Pavelin dovede na čelo USKOK-a. “Zagovornik sam ideje protočnosti kadrova unutar pravosuđa te jednostavnije mogućnosti da državni odvjetnici i suci nakon određenog vremena mijenjaju sud za državno odvjetništvo i obrnuto temeljeno ne samo na komplementarnoj prirodi njihovih dužnosti nego i na činjenici da su potrebni isti uvjeti u smislu kvalifikacija, kompetencije i statusa u odnosu na obje profesije”, napisao je Turudić. Pozvao se pritom i na preporuke Vijeća ministara iz 2000. o ulozi javnog tužitelja u pravosudnom sustavu.

Ispunjava uvjete

Doduše, u tim se preporukama upozorava da funkcija tužitelja i funkcija suca moraju biti neovisne, no predviđa se mogućnost da iste osobe tijekom svoje karijere obavljaju oba posla. Inače, prema posljednjem natječaju, za čelno mjesto USKOK-a mogli su se kandidirati svi oni koji zadovoljavaju propisane uvjete i prođu sigurnosnu provjeru.

Uvjeti za ravnatelja USKOK-a identični su onima koje Zakon o državnoodvjetničkom vijeću propisuje za zamjenike glavne državne odvjetnice. To su kandidati koji su u pravosudnim tijelima obnašali pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bili odvjetnici, javni bilježnici, sveučilišni profesori pravnih znanosti koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Tko je Ivan Turudić? Novi šef DORH-a proveo je 500 dana u borbenom sektoru, evo i gdje

Osim toga, mogli su se kandidirati i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima. Ravnatelja na mandat od četiri godine imenuje glavni državni odvjetnik uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa i mišljenje kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Sutkinja Pavelin te uvjete već ispunjava. Naime, prema javno dostupnim podacima, za sutkinju je imenovana još 2002. godine. Postala je tada sutkinja Općinskog suda u Zlataru, da bi 2011. bila imenovana sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu. Imenovalo ju je Državno sudbeno vijeće koje je tada vodio upravo Turudić.

Skandal s Audijem

Zbog njezina imenovanja bila je podignuta upravna tužba jer je jedna od nezadovoljnih sutkinja tvrdila da Tanja Pavelin nema dovoljno staža. Pavelin ipak ostaje na Županijskom sudu u Zagrebu, gdje joj je jedna od prvih odluka bilo potvrđivanje optužnice protiv bivšeg hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera u aferi Hypo. Njome je Sanader bio optužen za ratno profiterstvo tijekom ugovaranja kredita između Hrvatske i Hypo banke. Odluke koje je donosila sasvim sigurno govore u prilog načinu na koji bi vodila USKOK.

Njezino vijeće potvrdilo je 2012. i optužnicu protiv bivših nogometnih dužnosnika Željka Širića i Stjepana Djedovića koje je USKOK teretio za primanje 30.000 eura mita za “korektno” suđenje splitskom nogometnom klubu Hajduk. Širića se, osim toga, teretilo i za primanje mita od također optuženog bivšeg tajnika NK Karlovac Nevena Šprajcera, s kojim se dogovorio da za 15.000 eura po sezoni tom klubu osigura “pošteno” suđenje.

U međuvremenu je otvoreno pitanje imovine sutkinje Pavelin. Baš tijekom Bandićeva slučaja u kojem je prvotno odbacila optužnicu zaključivši kako nema kaznenog djela morala je agentima SOA-e objašnjavati porijeklo svoje imovine. U fokusu interesa tajnih agenata koji obavljaju sigurnosne provjere za uskočke suce našao se njezin automobil Audi A3 kojim je gotovo svakodnevno dolazila na sud. U svom očitovanju navela je da joj je vozilo kupio otac, inače bivši sudac, koji se u međuvremenu preselio u Francusku. Za to je priložila i potvrdu iz koje proizlazi da je upravo njezin otac kupio taj automobil.

Dobila je tada u svoju sudnicu i optužnicu protiv Branimira Glavaša za ratni zločin, nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu kojom je bio pravomoćno osuđen na osam godina zatvora. Na tom ponovljenom suđenju Glavaš je uspio dovesti u pitanje vjerodostojnost krunskog svjedoka Krunoslava Fehira, odnosno problematizirati njegov procesni status. Tako je, umjesto da bude krunski svjedok, Fehir ispitan kao običan svjedok, no nije odustao od teških optužbi protiv ratnog zapovjednika obrane grada Osijeka. Glavaš je lani nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora, no proces nije dovršila Tanja Pavelin jer je u studenome 2019. izabrana za sutkinju novog, Visokog kaznenog suda.

Kršenje kodeksa

Zanimljivo je da je upravo ona i predsjednica sudačkog vijeća koje sada vodi postupak protiv Turudića pokrenut na osnovi pritužbe zbog njegova druženja sa Zdravkom Mamićem u ljeto 2016., kada je protiv bivšeg čelnog čovjeka Dinama otvorena istraga. Turudića je njegov još aktualni šef, predsjednik Visokog kaznenog sud RH, sudac Željko Horvatović, prijavio zbog kršenja Kodeksa sudačke etike. Sudačko vijeće koje vodi Tanja Pavelin o tome još nije raspravljalo. Turudić je u međuvremenu položio i prisegu te je još sudac, no izvjesno je kako konačnu odluku o mogućem kršenju sudačke etike neće dočekati na sudačkoj dužnosti.

Sudačko vijeće trebalo bi zaključiti je li Turudić prekršio kodeks, no ni nakon gotovo dva mjeseca nema raspleta. Kada Turudić preuzme funkciju glavnog državnog odvjetnika, ta pritužba protiv njega postat će bespredmetna.

U pozadini slučaja Turudić odvijalo se nešto veliko: Dugo skrivana tajna možda je otkrivena

Osim toga, u tom trenutku, prema Zakonu o državnom sudbenom vijeću, Turudiću i u radno-pravnom smislu prestaje status suca. Naime, prema Zakonu o Državnom sudbenom vijeću, sucu prestaje sudačka dužnost danom stupanja na službu u drugi sud, odnosno pravosudno ili državno tijelo. Rješenje kojim se to utvrđuje donosi Državno sudbeno vijeće na prijedlog predsjednika suda u kojem sudac obnaša dužnost.

Inače, prema Zakonu o sudovima, nakon odluke Sudačkog vijeća sudac ima pravo uložiti prigovor Etičkom vijeću, a u konačnici se odluka objavljuje na mrežnoj stranici Vrhovnog suda RH. Da će se to sve dogoditi do 27. svibnja, nije izvjesno, a koliko se Tanji Pavelin, kao predsjednici Sudačkog vijeća Visokog kaznenog suda, žuri da procesuira svog pravosudnog zaštitnika i mogućeg budućeg suradnika, može se samo nagađati.

Suspektna presuda

Ipak, uz ovo sve najgora epizoda u sudačkoj karijeri Tanje Pavelin mogla bi biti nepravomoćna oslobađajuća presuda što ju je izrekla mladoj vozačici koja je u kolovozu 2000. svojim BMW-om prešla na suprotnu stranu kolnika i sudarila se s automobilom u kojem je bio lokalni policajac sa svojom obitelji. On je od siline ozljeda umro na putu do bolnice, a njegova supruga preminula je dva dana nakon nesreće. Troje djece u nesreći je teško ozlijeđeno.

Automobil mlade vozačice jurio je brzinom većom od 100 kilometara na sat iako je ograničenje bilo 50. Na sudu je tvrdila da je izbjegavala Mercedes kojem se, međutim, nikada nije ušlo u trag.
Inače, nedugo prije toga vozačka dozvola bila joj je oduzeta na tri mjeseca zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Njezin otac bio je bogati zagorski poduzetnik. Nakon žalbe tužiteljstva ipak je proglašena krivom, a Tanja Pavelin više nije vodila njezin slučaj.

Sudila je Kalmeti i Milanu Bandiću

Sutkinja Tanja Pavelin bila je na čelu optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu i u aferi Remorker, u kojoj je potvrdila optužnicu protiv bivšeg HDZ-ova ministra Božidara Kalmete i njegovih suoptuženika. Optužnica je, nakon što je prvotno vraćena na doradu, potvrđena u studenome 2016., a protiv Kalmete je sada u tijeku ponovljeni postupak.

U ljeto 2017. njezino vijeće, nakon serije odgoda, potvrdilo je i optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića u aferi Štandovi. Iako se sumnjalo da je Bandić pogodovao inicijativi Željke Markić da dobije štandove za referendum, na kraju te optužbe nisu dokazane.