Stručnjak objasnio što stoji iza velikog poraza Mosta na izborima: ‘To je njihov veliki kiks’

Na jučer održanim europskim izborima odabrano je 12 zastupnika koji će sljedećih pet godina zastupati Hrvatsku u Europskom parlamentu.

HDZ je sa šest mandata pobjednik izbora za Europski parlament u Hrvatskoj, a njega u stopu slijedi SDP s četiri osvojena mandata.

U Europski parlament prvi put ulaze Možemo! i Domovinski pokret sa jednim zastupnikom. Najveće iznenađenje je potpuni debakl Mosta koji nije osvojio nijedan mandat.

Najviše je preferencijalnih glasova dobio predsjednik HDZ-a i Vlade RH, Andrej Plenković koji je osvojio povjerenje 101.721 birača. Za petama mu je bila SDP-ova Biljana Borzan s 83.551 preferencijalnim glasom. Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta dobio je 35.239 glasova građana.

Iako je u HDZ-u Plenković dobio najviše glasova, on neće ići u Europski parlament, već će umjesto njega ići Sunčana Glavak. Iz Možemo je najviše preferencijalnih glasova dobila Ivana Kekin, no u Europskog parlamenta iz te stranke ide Gordan Bosanac.

Mjesto u Europskom parlamentu su izgubili Mislav Kolakušić, Ivan Vilibor Sinčić, Ladislav Ilčić te Valter Flego.

I ove godine je zabilježena slaba izlaznost pa je na 99.87 posto obrađenih biračkih mjesta glasalo 751.845 birača (21.34%), a glasala nisu čak 2.771.504 birača (78.66%).

Tijek događanja možete pratiti uživo na portalu Dnevno.hr:

11:10 Što stoji iza loših rezultata Mosta?

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić je na N1 komentirao rezultate europskih izbora u emisiji, ističući kako su njegove predizborne prognoze bile prilično točne.

“Što se tiče rezultata HDZ-a, to sam predvidio tjedan dana prije. Niska izlaznost otežala je procjenu, osobito u slučaju Domovinskog pokreta (DP). Očekivao sam da će Stephen Bartulica proći, ali nisam mislio da će biti treći”, rekao je Avgadić koji se dotaknuo i lošeg izbora Mosta na ovim izborima.

“Zašto je tako jako kiksao Most? Tko je njihov kandidat za EP, to nisu razmišljali”, govori dodajući da se znalo da s DP-ove liste u EP ide Stephen Bartulica, za Most se to nije znalo. “To je njihov veliki kiks”, kaže.

Avdagić je pohvalio kampanju SDP-a, ocijenivši četiri osvojena mjesta kao veliki uspjeh. “Ako gledate broj glasova, HDZ ima više glasova nego SDP i Možemo zajedno. To je ozbiljna poruka za lijeve stranke u Hrvatskoj,” dodao je.

Govoreći o neuspjehu Mislava Kolakušića i uspjehu Nine Skočak i njene GenZ liste, Avdagić je rekao da bi, uz veću izlaznost, Skočak prošla lošije. “Što se tiče Kolakušića, čudio sam se što ga je DP stavio u prvu izbornu jedinicu. DP bi osvojio jedno mjesto u Saboru i bez njega. Vidjelo se koliko je on zapravo nebitan,” kazao je.

10:50 Kosor komentirala rezultate izbora

Jučerašnje izbore za Europski parlament komentirala je i bivša premijerka Jadranka Kosor. Ona je na društvenoj mreži X očigledno vidno iznervirana napisala:

“Jadna izlaznost. A rezultati. Laku noć”, napisala je Kosor.

Jadna izlaznost. A rezultati. Laku noć.

— Jadranka Kosor (@_Jadranka_Kosor) June 9, 2024

09:35 Pusić: ‘Bilo bi logično da dođe do promjene na čelu SDP-a’

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić za N1 televiziju komentirala je rezultate europskih izbora rekavši da su rezultati izbora za Europski parlament, što se tiče Hrvatske, očekivani.

“Rezultati nose određene poruke. SDP je u veljači imao podršku od oko 13 posto, a najava Milanovića kao premijera podigla ih je na 26 posto, što je otprilike i rezultat koji su sada ostvarili. Borzan, Matić i Picula ponovili su rezultat s prošlih izbora, što je dobro i indikativno za SDP,” rekla je Pusić dodajući da bi prema njezinom mišljenju bilo logično da dođe do promjene na čelu stranke.

Izlaznost na europske izbore u Hrvatskoj je tradicionalno niska, a na ovim izborima bila je još manja od očekivanog.

“Opća izlaznost je bila niža nego na prošlim europarlamentarnim izborima. Naši izbori su slijedili odmah nakon parlamentarnih, što je sigurno utjecalo na izlaznost. Kada izbori dolaze brzo jedan za drugim, izlaznost će biti manja. Drugi razlog je što ljudi nisu sasvim sigurni što je Europski parlament,” kazala je Pusić.

Bivša ministrica ne očekuje promjene u smjeru EU-a. “Na temelju sastava parlamenta ne, ali to je indikator državama članicama što bi se moglo dogoditi na nacionalnim izborima. Pobjednici su definitivno Pučani, stranka desnog centra. U nekim državama je desnica, očekivano, postigla bolje rezultate. Njemačka je među tim zemljama, AfD je predesno čak i za grupaciju Marine Le Pen. Ali Pučani su u Njemačkoj postigli najbolji rezultat. Francuski predsjednik raspisao je izbore za kraj ovog mjeseca. Svi lideri će analizirati ove rezultate i voditi svoju domaću politiku u skladu s njima. Ako se u državama članicama pojavi snažna desnica na izborima, moglo bi doći do promjene europske politike, ali Europski parlament zasad ne ukazuje na to,” objasnila je Pusić.

08:35 Inauguralna sjednica u Strasbourgu 16. srpnja

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola najavila je u ponedjeljak da će se čelnici političkih skupina u Europskoj uniji sastati na svom prvom službenom sastanku u utorak, nakon održanih izbora u cijeloj EU.

Metsola je izjavila da će novi parlament “odmah započeti s radom”: “Već u utorak … čelnici političkih skupina okupit će se na prvom sastanku parlamentarne konferencije predsjednika”, najavila je Metsola dodajući da bi trebali “preispitati rezultate europskih izbora s ciljem izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije i dogovoriti vremenski raspored za konstituiranje novog parlamenta”.

“Tijekom sljedećih tjedana trebat će se konstituirati političke skupine i formirati većina kako bi se radilo na političkom programu koji će određivati smjer naše Unije u narednim godinama.

Novi parlament održat će svoju inauguralnu sjednicu u Strasbourgu 16. srpnja”, rekla je Metsola.

Kao predsjednica ovog parlamenta, ove današnje rezultate vidim kao znak povjerenja naroda, da parlament nastavi voditi europsku agendu u sljedećih pet godina, ali i kao signal da trebamo još više raditi kako bismo doprli do ljudi. Europa je glasala. Demokracija je živa i naš će parlament biti konstruktivan i nastavit će raditi za sve Europljane”, zaključila je predsjednica Europskog parlamenta

08:25 Kako je glasala dijaspora

Državno izborno povjerenstvo (DIP) je nakon 92 posto obrađenih listića objavilo rezultate EU izbora 2024. u dijaspori.

Ukupno je glasalo 11.735 birača, među kojima je HDZ, zahvaljujući glasovima iz BiH, ostvario najveći uspjeh. Za HDZ je iz te države glasalo čak 6836 od ukupno 7994 birača. Domovinski pokret je tamo osvojio 498 glasova, a Most 151.

U Sloveniji je pobjedu odnio Možemo s 16 glasova, dok su SDP i Nina Skočak slijedili. Ukupno je glasalo 58 Hrvata. U Irskoj je glasalo 44 birača, od čega je 18 glasalo za Možemo. HDZ i SDP su bili slijedeći po broju glasova.

U Njemačkoj je glasalo 1094 birača. Najviše glasova su dobili Domovinski pokret (347), HDZ (325) i Možemo (113). U Australiji je glasalo 159 Hrvata, s 87 glasova za Domovinski pokret, 43 za HDZ i 5 za Karolinu Vidović Krišto.

07:20 Europska pučka stranka, socijaldemokrati i liberali zadržali većinu

Prema prvim privremenim rezultatima europskih izbora Europska pučka stranka (EPP), koja okuplja stranke desnog centra, socijaldemokrati (S&D) i liberali (Renew) zadržali su većinu u novom sazivu Europskog parlamenta. EPP će imati 189 zastupnika, socijaldemokrati 135, a liberali 80 zastupnika. Ove tri najveće političke skupine zajedno će imati 404 zastupnika, što je manje od 417 koliko su imali u prethodnom sazivu.

Novi saziv Europskog parlamenta ima ukupno 720 zastupnika, a za izbor predsjednika Europske komisije potrebna je natpolovična većina, odnosno 361 zastupnik. Međutim, zastupnici često ne glasaju disciplinirano, pa je Ursula von der Leyen 2019. godine izabrana za predsjednicu Komisije s većinom od samo devet glasova, iako su tri najveće stranke imale uvjerljivu većinu od 417 zastupnika u tadašnjem parlamentu od 705 zastupnika.

Stranke desnice okupljene u zastupničkom klubu Europskih konzervativaca i reformista (ECR) prema privremenim rezultatima imat će 72 zastupnika, što je tri više nego u prethodnom sazivu. Krajnja desnica, okupljena u klubu Identitet i demokracija (ID), imat će 58 zastupnika, što je devet više nego dosad.

Zeleni su doživjeli pad broja zastupnika sa 71 na 52, dok krajnja ljevica ima 36 zastupnika, jedan manje nego dosad. Skupina novih stranaka koje ulaze u Europski parlament ili koje još nisu odlučile kojoj će grupaciji pripadati broji 52 zastupnika. Među njima su i zastupnici Alternative za Njemačku (AfD), koji su nedavno izbačeni iz kluba krajnje desnice ID-a. Broj neovisnih zastupnika prema privremenim rezultatima smanjen je s 62 na 46.