Sigurno niste znali da su naše šume među najboljima: ‘Čovjek je temelj očuvanja okoliša i cijele planete’

Poražavajući je podatak da je čak oko 90 posto požara uzrokovano ljudskim nemarom. Ipak, dobre su vijesti da je u prošloj godini u Hrvatskoj sačuvano 91 posto više šumske površine no što je to bio slučaj u godinama prije. Zasluge za to dijelom sigurno idu Hrvatskim šumama – ova je tvrtka samo prošle godine u zaštitu od požara uložila 13 milijuna eura, ali i brojne druge napore za poboljšavanje stanja na terenu.

O svemu tome smo razgovarali s Antom Slamićem upraviteljem šumarija Šibenik i Drniš koje su jedno od najkritičnijih hrvatskih požarnih područja. Posebno se pak daje naglasak i na zaštitu šuma u prostorima NP Krka ili uz sami park pa smo Slamića upitali koliko djelatnici, a i posjetitelji NP Krka, s obzirom da se nalaze u specifičnom području djeluju u zaštiti tog šumskog i drvnog područja.

“NP Krka je posebna razina zaštite okoliša i mi kao Hrvatske šume imamo jako dobru suradnju s njima što na stručnom što na gospodarskom dijelu. Dakle u samom rubnom položaju i području u kojem zajednički gospodarimo imamo fantastičnu suradnju između naših djelatnika i djelatnika NP Krka koji štite okoliš. Dosta smo dobro povezani i informiramo jedni druge o svim aktivnostima koje radimo.

Posebno se vodi računa o zaštiti šuma u Nacionalnim parkovima

Što se tiče stručne podloge imamo međusobnu suradnju na nizu projekata i tu smo im uvijek na raspolaganju, ako im je potrebna ikakva operativna akcija ili stručna akcija. Imamo fantastične odnose, a u daljnjim gospodarskim našim i njihovim planovima jako usko surađujemo u svim područjima tako da nema nikakvih problema između nas”, ističe Slamić.

Pojasnio nam je koja je razlika između održavanja šumskog područja u sklopu Nacionalnog parka od onog na planinskom području.

“Oni imaju posebne regulative kojima moraju upravljati i sad su oni donijeli svoje šumske planove za održavanje šuma i aktivnostima, imaju zaposlenu i jednu zaposlenicu, kolegicu iz naše struke u Nacionalnom parku te imaju cijeli odjel koji je zadužen za takve stvari tako da se jako dobro brinu u tom svom dijelu”, pohvalio je kolege iz NP Krka Slamić.

Stratregija EU za šume

Također poznato je da je EU prije gotovo tri godine usvojila novu Strategiju EU-a za šume do 2030., vodeću inicijativu Europskog zelenog plana koja se nadovezuje na Strategiju biološke raznolikosti EU-a do 2030. Strategija pridonosi paketu mjera predloženih za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Također pomaže pri ispunjavanju ciljeva EU-a za povećanje uklanjanja CO2 prirodnim ponorima prema Zakonu o klimi. Usklađivanjem socijalnih, ekonomskih i ekoloških aspekata, Strategija za šume ima za cilj osigurati multifunkcionalnost šuma EU-a te naglašava ključnu ulogu sektora koji se temelji na šumama, ističe se u priopćenju Europske komisije.

Šume su ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti. One djeluju kao prirodni ponori CO2 i pomažu nam u smanjenju utjecaja klimatskih promjena, na primjer hlađenjem gradova, zaštitom od jakih poplava i smanjenjem utjecaja suša. Nažalost, europske su šume izložene brojnim pritiscima, a veliku prijetnju predstavljaju im upravo klimatske promjene.

Zaštita, obnova i održivo gospodarenje šumama

Strategija šuma postavlja viziju i određuje konkretne akcije za povećanje količine i kvalitete šuma u EU-u, kao i jačanja njihove zaštite, obnove i otpornosti. Aktivnosti predložene Strategijom trebale bi utjecati na povećanje uklanjanja CO2 prirodnim ponorima te tako pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Strategija se obvezuje na strogu zaštitu primarnih i starih šuma, obnavljanje degradiranih šuma i osiguravanje održivog upravljanja šumama i to na način koji omogućuje očuvanje vitalnih usluga ekosustava koje šume pružaju i o kojima ovisi naše društvo.

Strategijom će se promicati one prakse upravljanja šumama koje su najprikladnije za klimu i biološku raznolikost, naglasiti potreba zadržavanja drvne biomase u granicama održivosti te poticati korištenje drva s učinkovitim resursima u skladu s kaskadnim načelom – odnosno prema sljedećem redoslijedu prioriteta: proizvodi od drva, produljenje njihova vijeka trajanja, ponovna upotreba, recikliranje, bioenergija i odlaganje.

Osiguravanje multifunkcionalnosti šuma EU-a

Strategija također predviđa razvoj shema plaćanja vlasnicima i upraviteljima šuma za pružanje alternativnih usluga ekosustava, npr. održavajući dijelove njihovih šuma netaknutima. Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), između ostalog, bit će prilika za ciljanu potporu šumarima i održivom razvoju šuma. Pritom bi nova struktura upravljanja šumama trebala poticati države članice EU-a, vlasnike i upravitelje šuma, industriju, akademsku zajednicu i civilno društvo na raspravu o budućnosti šuma u EU-u i njihovom očuvanju za generacije koje dolaze. Konačno, Strategija za šume najavljuje donošenje zakonskog prijedloga za pojačani monitoring šuma te izvješćivanje i prikupljanje podataka u EU-u. Usklađeno prikupljanje podataka u EU-u, u kombinaciji sa strateškim planiranjem na razini svih država članica, pružit će sveobuhvatnu sliku stanja, razvoja i predviđenog budućeg razvoja šuma u EU-u. To je preduvjet za osiguravanje višestrukih funkcija šuma i neophodno je za zaštitu klime, očuvanje biološke raznolikosti i gospodarstvo.

Strategiju prati i Plan za sadnju tri milijarde dodatnih stabala u Europi do 2030. godine uz poštivanje svih ekoloških načela i osiguranje sadnje „pravog stabla na pravom mjestu i s pravom svrhom.“

Šume imaju nemjerljiv utjecaj na ljude, stručnjak savjetuje: ‘Moramo svi zajedno biti puno odgovorniji’

“U svom osnovnom postulatu Hrvatske šume imaju održivo gospodarenje kao terminologiju u tome svemu i Europska unija na tome tragu također smatra da održivo gospodarenje znači da se kvalitetno i potrajno gospodari svim šumama. Ljudima i stanovništvu bi bilo najlakše objasniti da su gospodarske šume kvalitetnije nego šume koje su prepuštene same sebi odnosno prirodnom ponašanju te progresiji ili digresiji šuma.

Gospodarenje šuma daje veće kvalitete drvnog materijala, te je znanstveno dokazano da gospodarske šume proizvode puno više kisika i biološka raznolikost je puno veća u njima. Tako da je potrajno gospodarenje stručno, kvalitetno gospodarenje u kojem se provode radovi i takve šume daju puno rezultata. Tako da je i EU prepoznala taj način upravljanja, šume u kojima je potrebno izvršiti pošumljavanje i šume u kojima je potrebno izvesti šumsko uzgojne radove, znači uređivanje donjih grana, izlučivanje stabala koja su bolesna, smanjenje broja stabala tamo gdje ih je previše, samo su jedne od faza koje se vrše u gospodarskim šumama i rezultati u takvim su šumama su kud i kamo bolji”, ističe Slamić.

Dodao je da “ako ćemo pričati o kvaliteti i radovima koje se rade u Hrvatskim šumama, Hrvatske šume su kao struka stare 250 godina i samim time mi od početka samog nastajanja šuma u Hrvatskoj imamo izuzetno kvalitetno gospodarenje i naše šume po svojoj raznolikosti biljnih vrsta, načinu gospodarenja i pristupanja sa stručnog stajališta tim šumama imamo jednu od najkvalitetnijih šuma u cijeloj Europi”.

“Naše su šume raznolike i samim time daju i bolju kvalitetu što se ne mogu baš sve europske zemlje pohvaliti time i zato su naše šume među najboljima, a dokaz za to je da kolege iz susjednih zemalja dolaze kod nas na edukaciju da vide kako mi upravljamo s našim bogatstvom”, rekao je.

Za kraj je Slamić još jednom uputio apel i upozorio kako čovjek i ljudi moraju kao najvažniji čimbenik doprinijeti u očuvanju i zaštiti šuma, a samim time i okoliša.

“Nikada nije dovoljno ponavljanja i educiranja jer čovjek je osnovni temelj svega ovoga, mi smo sastavni dio cijelog planeta Zemlje i bez čovjeka bi sve ovo drugačije izgledalo. Svi zajedno trebamo pridonositi što većoj i što boljoj kvaliteti, educirati se jer se i mi kao šumarska struka stalno educiramo, nadograđujemo i prilagođavamo standardima, načinu života i modernizaciji. Prema tome, i cjelokupno stanovništvo trebalo bi tome što više težiti”, zaključio je Ante Slamić.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.