Hrvatska se raspada po pitanju stanovništva, evo kako su Slovenci uspjeli zadržati svoje ljude

Hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević jednom prilikom je rekao da ćemo za 50-ak godina imati sličan broj stanovnika kao Slovenija. “Neki narodi znaju upravljati svojim resursima i oni opstaju, neki ne znaju i polako odumiru”, grubo nas usporedio sa susjedima.

Istina je da nam je demografska situacija katastrofalna, dok Slovenci daleko odskaču od regije veoma dobrom demografskom situacijom i kvalitetnom demografskom politikom. Prema podacima Eurostata po padu broja stanovništva Hrvatska je u razdoblju između 2012. i 2022. godine na sedmom mjestu u Europi, a ispred nas su Rumunjska, Poljska, Bugarska, Grčka, Srbija i Italija.

Međutim ako se ti podaci gledaju u padu postotka stanovništva, našli bismo se na drugom mjestu. U tom desetogodišnjem periodu izgubili smo 9.66 posto stanovništva. Najveći postotak stanovništva izgubila je Sjeverna Makedonija, čak 11.04 posto.

Prirodna promjena

Demografsku promjenu tvore dva faktora, prirodna promjena (prirodni prirast ili pad) i migracije (useljavnja i iseljavanja). Prirodni prirast je bilanca rođenih i umrlih, a na nju utječe stopa fertiliteta, odnosno broj rođenih po ženi. Stopa fertiliteta u Hrvatskoj od 2009. do 2019. godine smanjila se 1.55 na 1.53. Istovremeno u Sloveniji stopa fertiliteta je narasla s 1.53 na 1.63, a Slovenci planiraju povećati stopu fertiliteta do 2100. godine na 1.77.

Međutim na stopu fertiliteta ustvari izravno utječe iseljavanje mladih građana koji se odluče stvoriti obitelji u inozemstvu. Prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj za 2022. godinu je 44.3 godine, a u Sloveniji 43.9, tako da po tom pitanju nema neke velike razlike. Međutim u Hrvatskoj se 2020. godine za muškarce predviđala životna dob od 75.3 godine, a za žene 81.6 godina, dok je u Sloveniji predviđena starost za muškarce 78.6, a za žene 84.5, što su praktički 3 godine razlike za oba spola. Iz tih podataka s veoma malom razlikom u prosječnoj starosti, zaključujemo da u Sloveniji ljudi žive duže, ali i da ima više mlađeg stanovništva.

Demograf Ivan Čipin tvrdi da su za bolju stopu fertiliteta u Sloveniji zaslužne kvalitetne obiteljske politike. “Razlog tome i implementacija sveobuhvatnih mjera obiteljske politike. Među ostalim, to su ekstenzivni i dobro plaćeni rodiljni i roditeljski dopust, gotovo univerzalan i visoko subvencioniran sustav skrbi za djecu i relativno visoki doplaci za djecu iz siromašnijih obitelji”, zaključuje Čipin.

Migracije

Procijenjeno je da jednako Hrvata koliko živi u Hrvatskoj živi i u inozemstvu. Iseljavanja su obilježila hrvatsku povijest, još od faze “gastarbajtera” u drugoj polovici 20. stoljeća, pa kroz iseljavanja tijekom Domovinskog rata, pa do novijih iseljavanja iz ekonomskih razloga, većinom u druge zemlje Europske unije.

Što bi se dogodilo s Hrvatskom da nema stranih radnika: ‘Jadno, kako god okreneš’

Kao primarni razlozi iseljavanja obično se navode financijski razlozi, ali i korupcija, pravna nesigurnost i nemoral političkih elita. Većina hrvatskih migranata i dalje seli u Njemačku. Razlog tome vjerojatno su i razgranate mreže iseljenika koje su kroz povijest utemeljene u Njemačkoj. One značajno olakšavaju prilagodbu na život u inozemstvu i pružaju potporu koja Hrvatima čini život i rad u inozemstvu jednostavnijim.

Njemačka je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju imala ograničenje na broj hrvatskih radnika koji mogu dobiti radnu dozvolu. To ograničenje je ukinula 2015. godine i od tad kreće masovni val iseljavanja. Zbog neprijavljivanja statistički podaci o migracijama Hrvata su nejasni, a ne može se jasno razlučiti ni one stanovnike koji odu u inozemstvo “da zarade” i one koji se stalno odsele. Broj hrvatskih državljana koji su stekli njemačko državljanstvo naglo je porastao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Samo u 2014. godini čak 3889 državljana RH dobilo je njemačko državljanstvo, dok je taj broj prije ulaska u EU iznosio oko petsto po godini.

I još Diaspora iz SAD Chicago!
Mladi drugi I treći generacije Hrvati su nastupili u Đakovo!!! #Hrvatska #Croatia ima nas! pic.twitter.com/CpswodtTD8

— John Kosic (@bikespoke) July 11, 2023

Usporedba sa Slovenijom

U usporedbi s Hrvatima Slovenci iseljavaju puno manje, odnosno ne postoji fenomen masovne migracije koji nam je dobro poznat u Hrvatskoj. Jedan od glavnih razloga za to je stabilnija ekonomska situacija u Sloveniji koju je pospješila bolje provedena transformacija i privatizacija nakon raspada Jugoslavije.

Razloge zbog kojih Slovenija prednjači nad Hrvatskom i zbog kojih Slovenci ne iseljavaju iz domovine opsiuje stručnjak za javne politike Zdravko Petak. “Slovenci su uvijek imali ravnomjerniji regionalni razvoj, nisu gurali sve u Ljubljanu nego i u Novo Mesto, Maribor, pazili su da im regije budu ravnomjerno razvijene. Nisu dopustili radikalnu deindustrijalizaciju, zadržali su institute socijalnog partnerstva mnogo jače nego mi. Debelo su iznad nas po kvaliteti ekonomske politike, demokracije, uloge nevladinih organizacija”, naveo je prvo neke osnovne razloge.

“Po razini korupcije Hrvatska se godinama ne uspijeva prebaciti preko koeficijenta 50, a Slovenci su debelo iznad 60. Zadnji PISA testovi pokazuju da su mladi Slovenci u matematičkoj pismenosti među prvih 15-20 zemalja svijeta, a po čitalačkoj pismenosti i poznavanju znanosti debelo su iznad prosjeka zemalja OECD-a, a mi smo po sva tri ta kriterija ispod prosjeka. Godinama ne uspijevamo izdvajati za istraživanje i razvoj minimalno traženih 1,5% BDP-a, a Slovenci kontinuirano izdvajaju iznad 2%, čak blizu 2,4-2,5% BDP-a”, zaključuje Petak.

Važnost demografske politike

Hrvatska je 2022. godine po prvi put imala veći broj useljenika nego iseljenika, a radi se o masovnoj migracijama iz azijskih država poput Filipina i Nepala. Kao što naši radnici za kruhom idu u Njemačku i šalju dio novca kući, tako isto rade i migrantski radnici koji dolaze u Hrvatsku. Oni uglavnom obavljaju jednostavne fizičke poslove. Neki smatraju da su goleme promjene u strukturi stanovništva opasnost za hrvatski identitet.

Hrvatska je žarište hripavca, glavni epidemiolog naveo četiri razloga zašto

Vlada Republike Hrvatske navodno je prepoznala pitanje demografije kao jedno od ključnih pitanja. “Samo onaj tko očuva svoj identitet ima što drugome za ponuditi. U tom kontekstu, od posebne će važnosti biti povezivanje populacijske i useljeničke politike, s obzirom na brojnu hrvatsku dijasporu, koja sutra može postati velika hrvatska prednost. Jer ne pronađemo li učinkovita rješenja da u narednim desetljećima preokrenemo negativne demografske trendove, ugrozit će se sam opstanak Hrvatske, održivost mirovinskog sustava, ekonomska vitalnost i konkurentnost zemlje”, rekao je premijer Andrej Plenković krajem prošle godine na međunarodnoj konferenciji „Demografske promjene u Europi: Praktična rješenja Europske komisije“, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Slažemo se da je demografija jedno od ključnih politika, ali kako bi Hrvati ostajali u Hrvatskoj moraju se poboljšati i uvjeti života, a pogotovo ukloniti politička korupcija i klijentelizam zbog kojeg mladi često ne mogu naći posao ili ostaju ogorčeni i zbog čega im se odlazak u inozemstvo ne čini ni blizu tako strašno. Novi kontekst Europske unije i puno bolje poznavanje engleskog jezika koji je postao praktički univerzalan jezik znatno olakšava zapošljavanje u inozemstvu te su mladi danas više svjesni činjenice da im je iseljenje opcija dostupna u životu. Kako bi promijenili negativni demografski trend Hrvatska će morati napraviti velike političke i ekonomske promjene, a vodič nam može biti susjedna Slovenija.