Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX

Prvi donosimo detalje tajnog koalicijskog sporazuma DP-a i HDZ-a: Plenković nije htio dokaz

Autor: Željka Babić/7dnevno

Na dan 16. svibnja ove godine konstituiran je novi saziv Sabora, na temelju rezultata izbora od 17. travnja, a sutradan je oformljena i nova vlada koju čine HDZ i Domovinski pokret. Istoga dana, 16. svibnja, potpisan je i koalicijski sporazum HDZ-a i DP-a, ali za razliku od političkog šou-programa koji je pratio konstituiranje Sabora, ovaj se čin odvio iza zatvorenih vrata, u Klubu zastupnika HDZ-a.

Od tog trenutka svi novinari u Hrvatskoj pokušavaju dobiti tekst toga sporazuma, ali neuspješno, sve dosad dok nismo ekskluzivno došli u posjed tog dokumenta. Teško se oteti dojmu da šef Vlade Andrej Plenković nije htio da ostane ikakva uspomena ili dokaz trenutka u kojem on i Ivan Penava potpisuju taj dokument, a danima se u javnosti tvrdilo i da takvog dokumenta nema, nego da je sporazum potpisan “bianco”, odnosno kao non-paper, samo uz pruženu ruku i danu riječ.

U međuvremenu, već je došlo do prvih nesuglasica u koaliciji zbog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, jer Domovinski pokret ne prihvaća prijedlog manjinskih zastupnika da predsjednik bude SDSS-ov Milorad Pupovac (niti ijedan drugi SDSS-ovac), pa je Plenković sve stavio na čekanje dok se ne provedu europski izbori 9. lipnja. Dotad je koalicija na tankom ledu i čeka se kako će DP reagirati na ovaj poček pa postoji mogućnost i da sve zajedno pukne i da Hrvatska ide na nove izbore. Ali, kako bi rekao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ne padaju vlade zbog samo jednog odbora. Dakle, čeka se neko novo solomonsko rješenje mudrog Andreja Plenkovića.

Foto: Miroslav Slafhauzer / CROPIX

Rodna ideologija

A dotad, iako se zaklela zemlja raju da se tajne ne doznaju, došli smo do tog famoznog koalicijskog sporazuma koji dokazuje da je za Domovinski pokret vrlo povoljan s obzirom na to da su uvaženi svi ili gotovo svi njihovi ideološki i svjetonazorski zahtjevi. HDZ i Plenković morali su popustiti pred cijelim nizom njihovih zahtjeva, a upravo zbog toga HDZ već tjednima ne objavljuje ovaj dokument – on je za njih ideološka kapitulacija koja se ne bi svidjela njihovim članovima, a ni biračima, pa bi mogli biti kažnjeni već na europskim izborima, a pogotovo na ponovljenim izborima za Sabor ako do toga dođe.

Plenković se, naime, cijelo vrijeme pretvara da je zadovoljan ovim savezom, ali zapravo je morao pristati na gotovo sve što je DP od njega tražio. Sporazum tako konkretno navodi kako se rodna ideologija neće smjeti spominjati ni u udžbenicima, a ni poštovati u sudskoj praksi, kao što se neće moći promicati ni u bilo kojoj instituciji i praksi. To znači da će Plenković i njegovi ministri morati postupati u skladu s interpretativnom izjavom vezanom uz Istanbulsku konvenciju.

Plenković je napravio četiri ogromne pogreške: Sve su vezane za ljude koje u tajnosti štiti




Domovinski pokret tražio je da se ona deratificira, na što Plenković formalno nije pristao, ali ovakvo tumačenje interpretativne izjave iz ovog koalicijskog sporazuma zapravo znači da Istanbulska konvencija neće biti provođena na isti način kao dosad pa je ona faktički stavljena izvan snage u obliku u kojem je dosad vrijedila. Plenković je u svojim izjavama prije desetak dana, kad je jedan lokalni medij objavio naznake tog sporazuma, tvrdio kako to ne znači ništa za praksu u primjeni rodne ideologije, ali prevario je javnost – iz potpisanog u koalicijskom sporazumu ispada drugačije, odnosno upravo onako kako je DP i zahtijevao.

Foto: Miroslav Slafhauzer / CROPIX

Ideološke teme

Jednako tako, Vlada je sada dužna preko Ministarstva kulture osnovati poseban novi odjel pri Muzeju hrvatske povijesti, gdje se mora osnovati odjel posvećen žrtvama komunističkog terora.
I još, u sporazumu jasno piše da Republika Hrvatska ne smije odustati od rješavanja pitanja nestalih branitelja, kao ni od procesuiranja ratnih zločina velikosrpskog agresora iz Domovinskog rata sve dok i posljednji optuženi ne bude osuđen. Tu je i tema zaštite granica i migracija – DP je tražio veće financiranje i snažniju prisutnost policije na granicama i to je i dobio ovim sporazumom, a sve će biti potvrđeno uskoro i prijedlogom rebalansa državnog proračuna koji Ministarstvo financija već priprema.

Na kraju, Domovinski pokret traži i uvođenje vojnog roka, odnosno vojne obuke – HDZ je i tu morao popustiti pa ministar obrane Ivan Anušić u suradnji s ljudima iz DP-a, s kojima je blizak, već priprema i taj prijedlog. Kako su neki objašnjavali, u pregovore koji su se vodili prije formiranja nove vlade šef Vlade Andrej Plenković ušao je s idejom da se s novim partnerima ide na dogovor ondje gdje ima najmanje suprotstavljenih stajališta. U razgovorima s DP-om vrh HDZ-a sugerirao je da se dogovore o temama budućnosti umjesto o temama prošlosti – u prijevodu, da se ne inzistira na ideološkim temama koje bi mogle postati sporne, zato je Domovinski pokret na kraju i odustao od zahtjeva za resorima obrazovanja i kulture. Da su dobili te resore, problematizirale bi se teme koje bi stvarale društvene konflikte, a bit je Vlade da bude stabilna i radi posao za koji je izabrana, objasnio im je u pregovorima Plenković. Na tim bi temama ojačao sukob s lijevim strankama pa bi se iz fokusa izgubilo bitno, stoga je DP-u ponuđeno da vodi resore gospodarstva, poljoprivrede i demografije, kao što je poznato.




Plenković uporno odbija jedan zahtjev Domovinskog pokreta: Nakon sastanka se naziru obrisi vlade

U tekstu sporazuma koji smo ekskluzivno dobili konkretno se spominje provedba aktivnosti u vezi s pronalaženjem nestalih osoba, osnaživanje pravosudnih tijela radi veće učinkovitosti u procesuiranju ratnih zločina, potom ulaganje u opremanje hrvatske policije radi osnaživanja kapaciteta zaštite granica i sprečavanja ilegalnih migracija, razvijanje kulture sjećanja i osuda svih zločina, ali i razrada najboljih modela u vezi s pohađanjem kraćeg tečaja radi pružanja vojnih sposobnosti iz domene civilne zaštite. Za Domovinski pokret važan je bio i proces regionalizacije s obzirom na to da je to stranka koja bazu praktički ima u jednoj regiji, Slavoniji, zato im se koalicijskim sporazumom ostavlja mogućnost da se dio službi Ministarstva poljoprivrede trajno preseli u Osijek, pa bi ministar Josip Dabro imao mogućnost veći dio vremena raditi iz Osijeka, osim kad se održavaju sjednice Vlade. Na taj će se način Slavonija automatski ojačati jer će dio državnih službi biti u Osijeku ili Vukovaru, a to je bio važan zahtjev DP-a. Uz to, iako već postoji Vladina politika pod nazivom Projekt Slavonija, sada će se financiranje projekata u toj regiji itekako podebljati, upravo zahvaljujući pritisku DP-a.

A kad je riječ o možda najistaknutijoj ideološkoj temi, Istanbulskoj konvenciji, to je u sporazumu formulacija koja kaže da će se pratiti primjena interpretativne izjave uz Istanbulsku konvenciju kojom se otklanja obaveza uvođenja rodne ideologije, a to pak znači da se ona neće nametati u pravnom i obrazovnom sustavu. Kad je predstavljao program svoje nove vlade s DP-om u Saboru, 17. svibnja, predsjednik Vlade Plenković rekao je, odgovarajući na pitanja zastupnika, kako ne planira promjene zakona o pobačaju, odnosno ukidanje tog prava, kao što nema u planu ni promjenu zakona o pravima istospolnih zajednica. Ali jasno je da daljnjeg širenja prava u ovom mandatu neće biti, sve dok je Domovinski pokret u koaliciji s HDZ-om.

Foto: Miroslav Slafhauzer / CROPIX

Podjela odgovornosti

Sve ovo znači da je DP ostvario veliku većinu svojih ideoloških zahtjeva. U kadrovskim pitanjima morao je popustiti, pa je Ministarstvo kulture i Ministarstvo obrazovanja ostalo HDZ-u, ali veliku pobjedu DP je izborio s resorima poljoprivrede, gospodarstva i demografije koje je dobio na upravljanje. Da se na šale s načinom na koji će upravljati, a to znači autonomno i bez uplitanja HDZ-a, pokazao je već slučaj Varteksa – dok je HDZ-ov raniji ministar gospodarstva Damir Habijan pokušavao spasiti Varteks opterećujući državne financije tom već odavno financijski upropaštenom tvrtkom, novi ministar gospodarstva Ante Šušnjar odmah je od HBOR-a zatražio da se novac prestane trošiti na tog gubitaša te da odbije daljnje zahtjeve za kreditiranje. Slično se DP planira postaviti i u drugim sličnim slučajevima jer ne želi da se državni novac rasipa, a da oni za to budu odgovorni.

Koalicijski sporazum definira i poslove resora koje je DP dobio na upravljanje, ali nedovoljno precizno. Tako je u jednoj stvari HDZ isposlovao ono što mu je bilo bitno u raspodjeli posla i podjeli odgovornosti za pojedine djelatnosti, pa je tako vodno gospodarstvo, s Hrvatskim vodama kao javnim poduzećem, na kraju završilo u novom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je preuzela bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Ostalo je, međutim, nejasno i dosad nije definirano hoće i HEP prijeći k njoj. HDZ i Plenković poručili su već s prve sjednice novog saziva Sabora kako nema privatizacije HEP-a, i za to je premijer čak javno dao riječ građanima, ali u kojem će resoru na kraju biti Hrvatska elektroprivreda, to se još razmatra. Tek je u postupku priprema unutarnjeg ustrojstva pojedinih resora, koju naravno potpisuje premijer kao šef Vlade, a u koalicijskom sporazumu nema precizne definicije te dileme u dijelu koji se odnosi na resore koje pojedina stranka koalicije pokriva.

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Korak po korak

U Domovinskom pokretu strahuju da bi HEP mogao završiti pod ministarstvom Marije Vučković, a samim time će i poslovi vezani uz nabavu i cijene plina ostati pod kontrolom HDZ-a. S obzirom na to da koalicija trenutno visi o tankoj niti zbog sukoba oko Odbora za manjine i SDSS-a, sada ljudi iz Domovinskog pokreta ne inzistiraju na tome da se to s HEP-om razriješi, nego će ići korak po korak. Najprije će vidjeti što će Plenković odlučiti u vezi s Odborom za manjine, a tek onda nastaviti inzistirati na tome da se i ova dilema razriješi – naravno, svojim zahtjevom da HEP ostane pod resorom gospodarstva i energetike, kao što i naziv ministarstva jasno naznačuje.

Kad se sagleda cijeli tekst koalicijskog sporazuma, vidi se da su i jedna i druga stranka morale učiniti velike ustupke. Plenković je morao popustiti u vezi s pet ideoloških pitanja, a DP u vezi s dijelom kadrova i dijelom podjele posla, odnosno kontrole nad dijelom sektora gospodarstva. “Nama je bilo važno da partnere u DP-u uvjerimo da ne inzistiraju na onome što bi moglo donijeti nove društvene podjele. Nama je mantra stabilnosti zaista važna, zbog nje imamo toliko europskog novca, zbog toga je Plenković vrlo uvažen u europskim krugovima i zbog toga pobjeđuje oporbu već treći put zaredom. U Domovinskom pokretu shvatili su tu logiku jer ni njima s prvim ulaskom u Vladu ne odgovara da ih se proziva više nego što je potrebno po medijima, a itekako ih se proziva i osuđuje zbog ovog s Pupovcem.

To je važno za njihove birače, ali za javnost nije. Nemaju odobravanje medija, a ni građana u vezi s tim, to dobro znaju i svjesni su da bi ponovljeni izbori njima donijeli mnogo slabiji rezultat nego 17. travnja. Zato su spremno pristali na ono što smo im dali, a priča o SDSS-u i Pupovcu samo je politički folklor za njihove birače”, kaže jedan od visokopozicioniranih ljudi iz HDZ-a s kojim smo razgovarali. Podsjećanja radi treba reći da tekst koalicijskog sporazuma nisu vidjeli ni svi zastupnici, a ni članovi Vlade iz HDZ-a, kao ni većina ljudi u DP-u, nego se kao u sefu čuva u središnjici HDZ-a i DP-a. Dokaz je to da dvije stranke koje čine Vladu nemaju povjerenja jedna u drugu i boje se da bi ih objava sporazuma izložila na milost i nemilost lijevim medijima – koji su najveći neprijatelji i Plenkoviću kao i Penavi. To je ljepilo koje ih drži zajedno, barem dok spomenuti koalicijski sporazum još vrijedi.

Autor:Željka Babić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.