Plenković kreće u dva važna nova ‘križarska pohoda’: Na meti mu nije samo Milanović

Još na početku ove godine, i prije nego se znalo kada će se točno održati parlamentarni izbori premijer Andrej Plenković zacrtao je cilj, kojega po svemu sudeći postepeno i ostvaruje. Namjera mu je naime bila odnijeti pobjedu na svim izborima koji se održavaju u ovom superizbornom razdoblju.

Budući da je njegov HDZ s parlamentarnih izbora izašao kao relativni pobjednik nakon čega je premijer Plenković formirao svoju treću uzastopnu Vladu, može se reći da je prvi cilj uspio ostvariti.

Njegov drugi cilj bilo je osvajanje barem pet mandata na europskim izborima. Kako je na nedavno održanim EU izborima njegov HDZ osvojio šest mandata, a sami Plenković više od sto tisuća preferencijalnih glasova tako se može reći da je i to još jedna stepenica koju je Plenković uspješno preskočio.

Plenković ostvario važne ciljeve

Kada su po srijedi unutarstranački izbori u njegovom HDZ-u tu se Plenkovića i među najžešćim kritičarima već smatra pobjednikom, jer konkurencije vjerojatno neće niti imati, a osim toga svojoj je stranci osigurao vlast pa je malo vjerojatno da će ga itko pokušati rušiti. Upravo stoga, oči HDZ-ovaca uprte su prema predsjedničkim izborima.

Mada aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović još uvijek nije potvrdio da će se boriti za još jedan mandat na Pantovčaku, očekuje se da će on nakon unutarstranačkih izbora u SDP-u potvrditi svoju odluku te se tvrdi da to ujedno i jest razlog radi kojega pojedinci u toj stranci inzistiraju na tome da se izbori održe što prije.

Ukoliko u SDP-u pobjedu odnese struja koja nije sklona predsjedniku Milanoviću, tada je upitno hoće li ga SDP podržati u utrci za predsjednika, što je već dao naslutiti njihov europarlamentarac Tonino Picula koji u Bruxelles odlazi zahvaljujući zavidnom broju preferencijalnih glasova koje je osvojio kao posljednji na stranačkoj listi, pri čemu treba znati da se Picula otvoreno bunio protiv marginalizacije koju je nad njime proveo Peđa Grbin koji se ionako smatrao Milanovićevim kadrom na čelu Partije.

U SDP-u dakle slijede novi sukobi kao posljedica unutarstranačkih izbora, a u HDZ-u zbog toga zadovoljno trljaju dlanovima te tvrde da će Plenković i zahvaljujući tome imati sasvim dovoljno vremena i prostora za odabir kvalitetnog kandidata s kojim će definitivno pokušati srušiti Milanovića. Ne treba naglašavati da su odnosi između premijera Plenkovića i aktualnog predsjednika Zorana Milanovića već dugo poljuljani.

Slijedi novi okršaj s Milanovićem

To bi Plenković možda i prihvatio kao dio dnevno-političkih aktivnosti da se takav odnos nije počeo održavati na funkcioniranje države, ali i na njegove odluke što je vidljivo na primjeru SOA-e čijem ravnatelju Danijelu Markiću uskoro ističe produljeni mandat, zbog čega bi se Plenković i Milanović ponovno mogli naći u sukobu, jer Plenković ne misli odustati od Markića kao prvog čovjeka obavještajne službe.

Dok se u vladajućim redovima naslućuju novi sukobi, polemizira se i o mogućim MIlanovićevim protukandidatima pa su tako u javni prostor procurila neka imena poput primjerice Olega Butkovića, Davora Ive Stiera pa i predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana, koji formalno niti nije član HDZ-a, ali je u bliskim odnosima s premijerom Plenkovićem koji je i tijekom kampanje za parlamentarne izbore u više navrata naglašavao da su intelektualci iz Matice hrvatske njegovo društvo.

Bilo kako bilo, Plenković definitivno ne želi da dio njegova političkog društva bude Milanović s kojim silom prilika mora surađivati. Upravo stoga u HDZ-u tvrde da je Plenković spreman na svojevrsni ‘blitzkrieg’ kojim će Milanovića izbaciti s Pantovčaka. Budući da Plenković to namjerava odraditi u brzom pohodu, u vladajućim redovima očekuju kako će svojeg predsjedničkog kandidata otkriti tek koncem ljeta, a sva imena koja cure u javnost nazivaju spinovima.

Izazov na lokalnim izborima

Ukoliko dođe do drugog kruga predsjedničkih izbora, tada bi se on trebao održati neposredno uoči kampanje za lokalne izbore koji za premijera Plenkovića i njegovu stranku također predstavljaju veliki izazov. Plenkoviću je naime u cilju da na tim izborima naredne godine pokuša zadržati vlast u Osijeku što mu sa gradonačelnikom Ivanom Radićem ne bi trebalo predstavljati problem. No, osim Osijeka premijer Plenković volio bi zagospodariti i sa druga dva velika grada- Splitom i Zagrebom što bi ipak moglo biti kompleksnije.

U Splitu HDZ-ovci već dugo prolaze kroz svojevrsnu kadrovsku krizu zbog koje su na posljednjim, ponovljenim izborima u sraz s Ivicom Puljkom poslali nestranačkog Zorana Đogaša što se nije pokazalo kao ispravna odluka, ne samo radi toga što je Đogaš poražen već i radi toga što lokalni HDZ-ovci nisu bili zadovoljni time što se u utrku šalje netko tko nije član njihove stranke, bez da su se uvažile poruke s terena o nezadovoljstvu županijskim šefom Antom Sanaderom čiji kadrovi i jesu najrasprostranjeniji u splitskom ogranku HDZ-a.

Unatoč tome već se neko vrijeme kao potencijalni kandidat za gradonačelnika Splita iz HDZ-ovih redova spominje Nenad Periš, koji je simpatije javnosti stekao u vrijeme kada je njegov sin Matej nestao u Beogradu. Periš je inače dugogodišnji član splitskog HDZ-a koji je u veoma korektnim odnosima s premijerom Plenkovićem, a osim toga u svojem je gradu bio iznimno cijenjen i prije nego što ga je zadesila strašna obiteljska tragedija uz ostalo i kao uspješan vaterpolo sudac.

Butković se ponovo okomio na Milanovića: ‘Zorane, tako si me rastužio, a baš sam se radovao’

Kada je po srijedi Zagreb tu je situacija još kompleksnija. Na posljednjim lokalnim izborima Plenković je u utrku protiv Tomislava Tomaševića poslao Davora Filipovića koji ga je u međuvremenu iznevjerio i kao ministar gospodarstva u jeku afere Mreža. Poznato je da je na čelu zagrebačke organizacije vladajuće stranke doktor Mislav Herman, koji uživa veliko Plenkovićevo povjerenje, i koji je nedavno ušao u Sabor, no oni bliski Hermanu tvrde da on nije sklon kandidaturi za zagrebačkog gradonačelnika.

U kontekstu kandidature na zagrebačkim izborima spominjan je i bivši ministar financija Zdravko Marić, ali oni bliski bivšem ministru tvrde da i njega sve manje interesira povratak u politiku. Razlozi su to zbog kojih će Plenković morati duboko promisliti o eventualnom kandidatu za zagrebačkog gradonačelnika. No, s obzirom na to da je Tomaševićev Možemo! kada je Zagreb po srijedi podbacio i na europskim i na parlamentarnim izborima za Plenkovićev HDZ lokalni izbori u glavnom gradu predstavljaju priliku koja se ne bi smjela propustiti.