Opasni vatreni crv snimljen kod hrvatskog otoka: Ne dirajte ga ako ga vidite

Vatreni crv je stalni stanovnik našeg mora. To nije nova životinja i u Jadranu postoji od ranije. No, unazad par godina njihova populacija se značajno proširila zbog zagrijavanja mora što im pogoduje. Stoga se bilježi značajan porast populacije. Istraživač podmorja Velimir Vrzić snimio je ovu jedinku te sve objavio na Facebook stranici Živi svijet Jadranskog mora.

“Dokaz zagrijavanja Jadranskog mora. Snimljen je kod otoka Krka na sjevernom Jadranu. Do sada se uglavnom nalazio na južnom međutim povećanjem temperature mora od 1,5° – 2°  populacija se širi. Pomalo i podmuklo dok se mi kao ljudi ponašamo da se to nas ne tiče priroda ne uzvraća udarac, ona samo ispostavlja račun”, napisao je Vrzić.

Vatreni crvi su spore životinje koje se hrane bodljikašima, zvjezdačama, žarnjacima tj. koraljima, gorgonijama, ali su i strvinari. Posljednjih nekoliko godine ribari su rekli da su vatreni crvi, ako bi naišli na vršu s ribom, napali i pojeli svu ribu. No, ove životinje ne napadaju ljude niti mogu na njih skočiti. Opasni su utoliko što imaju na sebi sitne iglice, tzv. četinu, a izlučuju i koktel toksina kako bi usmrtili plijen.

Ako ga vidite, ne dirajte ga

Pojavu ovoga opasnog morskog stanovnika sve brojnijeg u Jadranu već dugi niz godina istražuje i prati Ante Žunec s Fakulteta prirodnih znanosti. “Vatreni crv uglavnom naseljava kamenita područja gornjeg infralitorala (do 20 metara dubine), a u toplijim se morima pojavljuje do dubina od 300 metara. Iako se smatra autohtonom mediteranskom vrstom, ima invazivni potencijal, odnosno može negativno utjecati na autohotnu bentosku makrofaunu zbog svoje otpornosti na prirodne i antropogene stresore koja mu omogućava povećanje brojnosti u različitim ekološkim uvjetima”, naglašava Žunec za Gorgonija.com.

Ako primijetite nešto nalik vatrenom crvu u moru, ne budite znatiželjni, ne dodirujte ga, jer dodir je za ovoga morskog stanovnika opasnost. Snopovi četina u sebi nose neurotoksin koji u fizičkom kontaktu s kožom može dovesti do boli, oticanja, pečenja, crvenila i svraba. Upravo to dogodilo se kupačima u Rogoznici pa Žunec savjetuje što učiniti ako dođe do uboda vatrenog crva.

Što učiniti ako dođe do uboda?

“Ukoliko dođe do slučajnog uboda, mjesto je potrebno očistiti alkoholom, a ukoliko su zaostale četine u koži potrebno ih je izvaditi pomoću ljepljive trake ili selotejpa. Unatoč tome, ove vrste se ne treba bojati”, kaže nam Žunec.

Vatrenog crva je lako uočiti zbog njegovog intenzivno crvene boje i najbolje ju je jednostavno zaobići i tako izbjeći moguće komplikacije. Važno je zapamtiti kako vatreni crv ne napada ljude, već do uboda dolazi nenamjernim ili namjernim dodirom čovjeka s ovim morskim stanovnikom, poput morskog ježinca ili vlasulje. Očito je da će s obzirom na klimatske promjene i zagrijavanje mora vatreni crv i dalje obitavati i u našem Jadranu.

Poznata Hrvatica otkrila kako se živi u Beogradu: ‘To je ono što mene iznenađuje’