Opasna destrukcija ugrožava Hrvatsku, pred slomom smo: Evo što se hitno mora napraviti

“Demografska destrukcija nije zaustavljena gotovo ni u jednom demografskom segmentu, a nastavak klasičnog demografskog sloma s praktički svim negativnim demografskim pokazateljima i trendovima bio je očekivan. Očekivan je i nastavak demografskih negativnosti prema svemu dosad činjenom i najavljenom, a programske su utopije prije ovih izbora dodatna potvrda političke svijesti o redu veličine značenja demografske problematike. Zato je Hrvatskoj potreban strateški, a ne politički dokument demografske obnove, ali su potrebne i strateške odluke s najviše institucijske izvršne razine.”

Vrijeme poigravanja s hrvatskom demografskom budućnošću u funkciji vladanja definitivno je isteklo, a egzaktna neumoljivost opominje i traži razum, spoznaju, stručnost, znanstvenost i strateško izvršno postupanje. Ulazak u četvrto međupopisno razdoblje izumiranja (Tab. 1.; najgori mogući tip općeg kretanja stanovništva), s pojavom demografske supstitucije postavlja demografsku obnovu ispred svih ostalih političkih interesa, postupanja i različitosti.

Prihvaćanje konačne spoznaje o tome u jednakoj mjeri vrijedi i za najavljene izborne sastave na listama i za glasačke procjenitelje njihovih mogućnosti i programskih objava. Koje usput, po dosad viđenom, izgovorenom i najavljenom, nemaju razinu strateškog značenja Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske iz 1996.

Dokument strateške razine

“Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske programski je, koncepcijski i sadržajno dokument strateške razine i aklamacijom je prihvaćen u Hrvatskom saboru od svih političkih opcija. Razmotrena je demografska slika domicilne i iseljene hrvatske populacije, kao i hrvatske državotvorne i manjinske populacije u susjednim zemljama.  Plansko zaustavljanje iseljavanja stanovništva, prostorna redistribucija, selektivna imigracija, revitalizacija ruralnih područja, povratak prognanika i izbjeglica, stvaranje pozitivnog duhovnog ozračja i konačno prijedlog poticajnih mjera potvrđuju ozbiljnost pristupa i postavljanje demografske problematike u temelj gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje.”

Neovisno o svim dosadašnjim otklonima politički, interesno ili drugačije uvjetovanim, hrvatska demografska stvarnost nalaže racionalnost u slijedu ili slijedi nastavak po obrascu navedenom u tablici 1. Nisu u pitanju neprovedivost slijeda niti složenost njegova prihvaćanja, već samo razumno političko usuglašavanje želja njegova provođenja.

1. Postaviti demografsku problematiku na razinu strateškog nacionalnog značenja za hrvatsku razvojnu budućnost.

2. Vjerovanje u vlastitu budućnost politički prihvatiti kao civilizacijski put kroz vrijeme, a djecu i mlade kao temelj te budućnosti.

Selektivni pristup

3. Ljudska populacija treba biti najvredniji dio i čimbenik hrvatskog društva i prostora, a u njoj djeca.
4. Pozicijski demografsku problematiku postaviti unutar izvršne vlasti na razinu u skladu s njezinom važnošću i mogućnostima postupanja prema provedbenim resorima.
5. Demografsku revitalizaciju početi odmah po oba revitalizacijska modela: revitalizacijskom modelu poticanjem rađanja i selektivnom imigracijskom.
6. U skladu sa značenjem oformiti strateški ured za demografsku obnovu i pozicijski ga postaviti iznad ministarstava s potpredsjednikom Vlade na čelu.
7. Potpredsjednik Vlade zadužen za demografsku problematiku izravno odgovara premijeru.
8. Razmotriti svaku stavku državnog proračuna i procijeniti njezino značenje u odnosu na potrebe obnove hrvatske populacije, kojoj treba pristupiti odmah umjesto čekanja povoljnih gospodarskih prilika.
9. Čekanjem gospodarskih, društvenih i općih okolnosti silina bi depopulacije, izumiranja i prirodnog pada mogla ugroziti sve temeljne sustave na kojima počiva država.
10. Demografsku se problematiku ne smije rješavati samo u okvirima socijalne i obiteljske politike, već mora biti temelj gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje i nacionalne sigurnosti.
11. Politički i na svaki drugi način demografskoj problematici pristupati kao ključnoj planskoj osnovi ukupnog planiranja.
12. Demografska problematika nije političko, svjetonazorsko, religijsko, etničko ili slično pitanje, već nacionalno strateško prvog reda veličine.
13. Zaštita djece i žena i općenito roditelja i obitelji od svih oblika nasilja treba biti primarnost političkog i inog djelovanja.
14. Posebno je važno djelovati protiv razaranja hrvatskih civilizacijskih vrijednosti i stalnog, planskog i sustavnog rastakanja hrvatskog identiteta.
15. Promjena i demokratizacija izbornog sustava na nacionalnoj je i stranačkoj razini nužnost, a izbor najboljih prema univerzalnim kriterijima potreba.

Pitanje odgovornosti

16. Temelje je hrvatskog društva i prostora potrebno učvrstiti pozicijskim biranjem i postavljanjem po vrijednosnim kriterijima utemeljenima na obrazovanju, znanosti, kulturi, odgovornosti i dokazanosti izvan političkog sustava.
17. Hrvatskoj je potrebna decentralizacija državne uprave i razlikovanje strateškog značenja prostora i djelatnosti.
18. Posebno je strateški važno osloniti se u razvojnom smislu na hrvatsko iseljeništvo i hrvatsko iseljeništvo uključiti u gospodarski, investicijski, financijski, akademski, društveni, pa i politički život Hrvatske.
19. U skladu sa značenjem i sadržajnom važnošću triju dosad prihvaćenih dokumenata o demografskom opstanku i razvoju na razini prethodnih vlada, nužno je donijeti strateški program demografske revitalizacije i zakon o demografskoj obnovi.
20. Razmotriti sve dosad provođene poticajne mjere demografske obnove na regionalnim, županijskim, gradskim i općinskim razinama i na temelju njih nadograditi nacionalnu strategiju.
21. Hrvatskoj je nužan registar stanovništva odmah, kao i socijalna karta kao osnova budućih planiranja.
22. Hrvatska mora nakon katastrofalnih popisnih rezultata i velike siline godišnjeg prirodnog pada stanovništva odmah početi provoditi poticajne mjere obnove stanovništva.
23. Poticajne mjere moraju se temeljiti na znanstvenim spoznajama, iskustvima drugih zemalja i na najvažnijem poticajnom sustavu -poreznom.
24. Povratak hrvatskog iseljeništva temeljiti na iseljeničkom investicijskom poticajnom modelu i konačno prihvatiti hrvatsko iseljeništvo kao temelj opstanka.

Hrvatima se već neko vrijeme predviđa ‘katastrofa i kataklizma’: Evo što je zapravo u pozadini

Razumna postupanja

Pitanje političke volje za provedbu ostaje ključ nastavka, dok bi prihvaćanjem razumnih postupanja bila jasna potvrda djelovanja u nacionalnom interesu. Navedimo samo neka osnovna.

1. Osiguravanje pravne, radne, stambene i financijske sigurnosti ženama (roditeljima i djeci) u porodiljskom razdoblju i kroz normativni okvir uključiti u to i poslodavce putem zakonodavstva, smanjivanje poreza i slično.
2. Usklađivanje radnog zakonodavstva na način apsolutne zaštite od radnog otkaza te premještaja i prijma na novo radno mjesto trudnicama i rodiljama.
3. Osiguravanje trudnicama i rodiljama fleksibilnog i skraćenog radnog vremena bez mogućnosti otkaza, premještaja na drugo radno mjesto i smanjivanja dohotka iz radnog odnosa.
4. Osiguravanje zaposlenim ženama za vrijeme porodiljskog iste plaće koju su imale ako im je plaća prelazila prosječnu plaću u Hrvatskoj, i to iz proračuna, ali uz uključivanje i poslodavaca po poticajnom poreznom modelu.
5. Osiguravanje zaposlenim ženama prosječne plaće u Hrvatskoj za vrijeme porodiljskog ako su imale prije toga manju, i to iz proračuna, ali uz uključivanje i poslodavaca po poticajnom poreznom modelu.
6. Osiguravanje nezaposlenim ženama za vrijeme porodiljskog primanja u visini prosječne plaće iz proračuna.
7. Razlikovanje poreznih stopa prema broju članova u obitelji, po djelatnostima i po demografskoj ugroženosti područja.
8. Razrada razreda komunalnih izdvajanja po broju članova u obitelji.
9. Provedba modela roditelja odgajatelja po zagrebačkom modelu u cijeloj Hrvatskoj.
10. Uvođenje stimulativnog modela prostorne redistribucije kako bi se zaustavila velika polarizacija zemlje.
11. Poticanje odlazaka mladih i obrazovanih osoba u izvangradska područja kroz poticajne programe stanogradnje, zapošljavanja, stabilne dnevne migracije, poreznih rasterećenja i financijske isplativosti.
12. Poticanje povratka hrvatskog iseljeništva investicijskim modelom poreznih stopa ili moratorijem poreza na dobit za djelatnosti koje su razvili u zemlji prebivanja.
13. Privlačenje studentske iseljeničke populacije stipendijskim modelima na studije u Hrvatskoj izvan kvota.
14. Prihvaćanje realnosti kako je hrvatsko iseljeništvo temelj demografskog opstanka i hrvatske razvojne budućnosti.
15. Prihvaćanje političke odgovornosti za najvažnije pitanje hrvatske nacionalne sigurnosti, uređenosti, razvijenosti i opstojnosti.