Nakon nevremena koje je poharalo Hrvatsku, šef DHMZ-a priznaje: ‘Jedna pojava je i nas zatekla’

Ivan Guttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, gostovao je u radijskoj emisiji ‘U mreži Prvog’ u kojoj je opisao kakvo je nevrijeme zapravo zahvatilo Hrvatsku u ponedjeljak, te kako je DHMZ reagirao.

Kazao je kako su u nedjelju digli žuto, a zatim i narančasto upozorenje, da bi u ponedjeljak prijepodne digli i najviša, crvena, upozorenja. Smatra da su možda na taj način spriječili one najteže posljedice.

“Imali smo jedan kraći toplinski val, koji je doveo do toga da je sama podloga bila vrlo topla, vrlo zagrijana i na to je došla hladna fronta. To su savršeni uvjeti, za nastanak konvektivnih oblaka. A onda su nastali neki od najjačih tih oblaka, kumulonimbusi, imali su obilježja superćelija, to znači da su imali vrlo jake uzlazne struje, imali su i dodatnu komponentu rotacije, dosta su se brzo kretali s područja središnje Hrvatske prema istoku Hrvatske i taj efekt s visokim strujama omogućava nastanak najvećih zrna tuče, što je i nas zateklo”, navodi Guttler.

U Bošnjacima velika šteta, stižu stambeni kontejneri

Doznaje se kako je u Bošnjacima, mjestu koje je najteže stradalo, materijalna šteta popisana na 50 posto kućanstva, te kako u Bošnjake danas stižu kontejneri za nekoliko osoba kojima su kuće toliko uništene da ne mogu u njima živjeti. Procjenjuje se kako će materijalna šteta samo na stambenim objektima iznositi oko 7-8 milijuna eura.

“Građevinski inženjeri idu po kućanstvima, obrađeno je 50 posto. U dva dana nadljudski se sve napravilo. Imamo dovoljno isušivača i folije. Struje ima u 80 posto kućanstva, radi i javna rasvjeta i nadam se da ćemo do petka/subote imati sasvim drugu sliku. Samo se nadamo da neće biti kiše, rekao je načelnik općine Bošnjaci Andrija Juzbašić. Napomenuo je kako je zadovoljan reakcijom mjerodavnih službi, da sada najviše trebaju građevinske inženjere i krovopokrivače jer je najvažnije da se stara kućanstva na vrijeme pokriju.

Nakon razornog nevremena ponovno se počelo govoriti o protugradnoj obrani.  Ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede Sandra Zokić kazala je kako je njezino ministarstvi odgovorno za donošenje izmjene zakona o protugradnoj obrani, dok je DHMZ provoditelj.

Hrvatskoj prijete još razornije oluje od superćelijskih: Klimatolog objasnio što se događa

Šef DHMZ-a o protugradnoj obrani: ‘Nema sustavnog efekta’

“Bilo je govora o stavljanju tog zakona izvan snage, odnosno poticaja iz državnog hidrometeorološkog zavoda, koji kažu da nema znanstvene utemeljenosti za takav tip obrane. Kad se tuča udruži s olujni vjetrom i ostalim faktorima, nije to isto kao i prije 5-6 godina kad neki tvrde da je protugradna obrana djelovala učinkovito, ali tada smo imali manje ekstremne vremenske uvjete. Vratili smo se na dijalog sa zainteresiranom javnosti ne bi li to mogli decentralizirati, prebaciti na jedinice regionalne samouprave, ali od 13 županija samo 7 ima osigurana sredstva za protugradnu obranu i čini mi se da nisu svi uvjereni u tu učinkovitost. Bilo dobro uložiti sredstva u ono što konkretno pomaže stanovništvu, a to je kod stambenih objekata u njihovu stabilnost, a kod usjeva gdje je to moguće, naravno u zaštitne mreže. I druge načine zaštite usjeva”, rekla je Zorić.

Načelnik Bošnjaka smatra da znanost treba utvrditi djeluje li protugradna obrana ili ne, ali je njegovo mišljenje da je padao led i prije, ali ne u obliku teniskih loptica. “Prije su temperature bile najviše do 30 stupnjeva, a sad se već penju do 40. Imamo okolne zemlje BiH i Srbiju, koje koriste te rakete… neka znanost to utvrdi”, rekao je Juzbašić.

Potom se i šef DHMZ-a dotakao protugradne obrane. “Što se tiče meteorološke struke, istraživanja kada su se radili eksperimenti gdje se nasumično u sto oblaka puca, u sto oblaka ne puca i onda vidimo kakav efekt stvara na količinu oborine, tada su rezultati bili ili da nemamo sustavno rješenje, nema sustavnog efekta, ili da možemo imati situaciju da su tada dimenzije zrna tuče i štete tri puta veće. To su rezultati koji, s moje strane, sa strane mojih kolega, pokušavamo što jasnije komunicirati i građanima, i županima, i donositeljima odluke, dok postoji zakon o obrani od tuče, mi ćemo ga provoditi, Hrvatski sabor ga je donio, to je naša obaveza, da sve sudionike informiramo o znanstvenim spoznajama. Danas takve događaje možemo prognozirati jedan, dva dana unaprijed, nadam se da ćemo tijekom razvoja znanosti i tehnologije moći dobiti još točnije prognoze, još detaljnije prognoze, još češće prognoze, i naravno te prognoze što prije do naših građana i žurnih službi dostavljati”, rekao je Guttler.

Što donosi ljeto? ‘Ekstremi su sve češći, tuče će sigurno biti’

Šef DHMZ-a napominje kako je prioritet svih prioriteta spriječiti gubitak ljudskog života. “To naglašavam, jer smo imali situacije i ovaj tjedan u susjednoj Crne Gori, dvoje ljudi je stradalo, ne od tuče, ali je od olujnog vjetra i udara groma, to su sve fenomeni koje dolaze skupa, i kad gledamo danas, prije 50 godina, ipak su ti brojevi ljudskih stradanja nešto manji, ali događaju se ekstremni češće, i to je onda izazov za cijeli sustav, i za DHMZ. Nama toplinski valove se sada pojavljuju 3-4 puta tijekom godine, prije to je bilo puno rjeđe, i takve situacije su onda vrlo pogodne za razvoj nevremena, pogotovo tipa kao što smo imali u Bošnjacima”, rekao je Guttler.

Glavni ravnatelj DHMZ-a navodi kako idućih pet dana sigurno možemo očekivati stabilne vremenske uvjete, a krajem sljedećeg tjedna vidi se mogućnost određenih novih oborina, no to je predaleko za puzdanu prognozu.

Što se, pak, tiče ljeta, šef DHMZ-a navodi kako prognoze navode kako će biti toplije od prosjeka. “Ovako lokalizirane događaje sa tučom sigurno možemo očekivati, ne kažem da će to biti zrna dimenzija teniskih loptica, ali tuča je prirodna pojava, događala se prije 100 godina, tuča će se događati za 100 godina. Nama je raditi na dvije stvari. Jedno je prilagodba klimatskim promjenama, znači razvoj boljih materijala, razvoj izdržljivih kultura. Ne možemo staviti rizik od šteta na nula, to nećemo nikad ostaviti na nula. I Europa i Hrvatska i svijet imaju još jako puno posla da umjesto fosilnih goriva koji ostavljaju kemijski trag u atmosferi, znači puno više CO2, puno više CH4, da nađemo nove i primjenjujemo nove izvore energije”, zaključuje ravnatelj DHMZ-a.

Evo kako Bošnjaci izgledaju dan poslije razornog nevremena: ‘Podsjeća na ratno razdoblje’