Na pomolu scenarij koji ne odgovara ni HDZ-u ni oporbi: Izbori bi mogli završiti neočekivano

Već sada je potpuno jasno kako će sastavljanje parlamentarne većine nakon predstojećih izbora biti iznimno zahtjevno za sve stranke koje prema trenutnim anketama prelaze izborni prag. Kada promatramo i analizirano izjave čelnika stranaka i usporedimo ih s rejtingom stranaka na državnoj razini, samo je jedno potpuno sigurno – Hrvati bi vrlo lako mogli na ponovljene izbore ovog ljeta ili u ranu jesen. HDZ nema ni teoretskih šansi za ponavljanje izbornih rezultata s proteklih parlamentarnih izbora i sastavljanje koalicijske vlade s predstavnicima nacionalnih manjina.

Iako većina poklonika politike Andreja Plenkovića u HDZ-u sanja o ponovnom osvajanju 66 mandata i trećem uzastopnom mandatu na čelu države, šanse za takav razvoj događaja su minimalne. Premda se predizborne ankete rade na ograničenom uzorku i kao da je država jedna izborna jedinica, potpuno je jasno da će HDZ izbornu utrku završiti barem s deset mandata manje nego na proteklim izborima.

Iako u HDZ-u tvrde da zaslužuju novi mandat te da država ostvaruje dobre gospodarske rezultate zahvaljujući politikama Vlade, na naplatu ipak dolazi osam uzastopnih godina vlasti. Nagomilalo se tijekom tih osam godina poprilično afera u raznim ministarstvima. Kroz vlade Andreja Plenkovića prodefilirala je masa ministara, a čak ih je 30 zamijenjeno. Pritom su brojni voditelji resora pod raznim istragama zbog sumnjivog raspolaganja proračunskim novcem.

Traženje “žetončića”

Nad cijelom vladavinom Andreja Plenkovića nadvijao se oblak korupcije, koji još, nekim čudom, nije zalio samog premijera. Zemlju su u ovih osam godina napustile stotine tisuća mladih u potrazi za boljim životnim uvjetima u drugim članicama EU-a. Pred kompletnim društvom bili su teški izazovi usvajanja “europskih stečevina”. Pritom se misli na usvajanje Istanbulske konvencije i Marakeškog sporazuma, dviju prijelomnih ideoloških točaka koje su potpuno podijelile hrvatsko društvo.

Navedena konvencija i sporazum trajno su od Andreja Plenkovića stvorili političkog neprijatelja u očima nacionalnog i desnog dijela političke javnosti. Na koncu, sve da je s Andrejem Plenkovićem i njegovom vladom bilo sve dobro, sve da nije bilo ni jednog političkog skandala, u osam godina vladavine jednostavno svima dosadite. Kao što smo već rekli, HDZ polaže nade u vlastitu snagu te se nada kako će s predstavnicima nacionalnih manjina moći složiti vladu.

Ako bude nedostajalo nekoliko mandata, nadaju se u HDZ-u, pronaći će, prema dosadašnjim iskustvima, nekoliko žetončića u redovima oporbe. Tu ponajprije nade polažu u politički blok koji tvore Socijaldemokrati, IDS i lista međimurskog župana Matije Posavca. U HDZ-u priželjkuju i što bolji rezultat šibensko-kninskog župana Jelića. Iako su Jelić i HDZ u Šibensko-kninskoj županiji ljuti protivnici, najave kažu kako bi ta politička opcija mogla podržati Plenkovića nakon idućih izbora.

Postoji problem

No HDZ u ovim kombinacijama ima problem jer navedene političke stranke, osim IDS-a, nemaju realno uporište na terenu. Također, IDS zbog svojih lokalnih odnosa i izbora koji ga očekuju za godinu dana ne može ući u vladu s HDZ-om. U obzir eventualno dolazi potpora HDZ-ovoj manjinskoj vladi, ali to HDZ-u ne igra jer im IDS ne može dati potpise potrebne za dobivanje mandata za sastav vlade. Potpuno je jasno da do nove koalicije između HDZ-a i Mosta ne može doći.

Most je u proteklih osam godina smisao svog postojanja bazirao na opoziciji HDZ-u. Ma koliko u HDZ-u voljeli vlast, sasvim sigurno nisu toliki mazohisti da ulaze u nove političke aranžmane s Mostom. Tu stranku polako počinje pratiti glas političke opcije koja nema ni minimum konstruktivnosti u svojim politikama.  Ukratko, opcije koja ne zna obnašati vlast i graditi državu, već svoj smisao temelji na kritiziranju postojećeg sustava, često tek radi jeftinih političkih bodova.  Uostalom, mostovci su otvoreno rekli kako se ni u jednom slučaju ne vide u koalicijskoj vladi s HDZ-om, već planiraju sastavljati vladu sa SDP-om.

Naravno, ako Milanović i SDP prihvate njihov program. Domovinski pokret često se spominjao kao mogući koalicijski partner HDZ-a. Međutim, medijske kalkulacije ne prati stvarni odnos stranaka na terenu. Često su medijske spinove o mogućoj koaliciji DP-a i HDZ-a plasirali mediji i politički analitičari koji su u poslovnim odnosima s Mostom. Tako se željelo zbuniti DP-ove glasače te ih preusmjeriti prema Mostu.

Ideološki zaokret

Istovremeno je Most pripremao svoje glasače za moguću koaliciju sa SDP-om. Gradeći agendu o tzv. neideološkoj i antikorupcijskoj vladi, pripremali su svoje glasače za veliki ideološki zaokret. Za taj plan zadužen je bio Nino Raspudić, a upravo se njega smatra i glavnom sponom između Mosta i Zorana Milanovića. Prema izjavama čelnika DP-a, da bi došlo do koalicije između HDZ-a i DP-a, potrebno je ispuniti niz preduvjeta.

Prije svega potreban je drastičan ideološki zaokret aktualne vlade. Tu se prije svega misli na deratifikaciju Istanbulske konvencije i redefiniranje useljeničkih politika. DP-u je neprihvatljivo i sudjelovanje u vlasti sa SDSS-om koji i dalje koketira s poraženim četničkim politikama na tlu RH. Možda je ove stavove najbolje definirao Zlatko Hasanbegović u nedavnom nastupu na HTV-u. On je jasno rekao – želimo u onu vlast u kojoj ćemo moći provoditi svoje svjetonazorske politike. Potpuno je jasno da Andrej Plenković ne može pristati na takve stavove jer bi to značilo njegovo odustajanje od samog sebe i politika na kojima je izrastao.

Kada bi prihvatio takve uvjete koalicije, Plenković bi se mogao pozdraviti i s europskom karijerom o kojoj toliko sanja. No ovdje treba uvrstiti i element samopreživljavanja HDZ-ovaca pa nije nemoguće da HDZ u jednom trenutku napravi otklon od Plenkovića ako vide da s njim ne mogu posložiti vlast. Ne bi bilo prvi put, to su jednom već učinili Tomislavu Karamarku. Ma koliko to čudno izgledalo, možda je najveća nada HDZ-a za ostanak na vlasti platforma Možemo. Već smo pisali kako ovoj ideji uopće nije nesklon najuži krug oko samog premijera.

Grbin odrađuje prljavi posao za Milanovića: Neki su razočarani otpisivanjem stranačkog kapitalca

Brojne kalkulacije

Štoviše, premijerov najuži krug suradnika prije bi se okrenuo toj političkoj opciji nego DP-u. Za njih su možemovci više baštinici europskih vrijednosti. Postoji čak kalkulacija kako bi Možemo mogao podržati HDZ-ovu manjinsku vladu u Saboru pod izgovorom sprečavanja skretanja zemlje na ekstremnu desnu stranu političkog spektra. Čitajte: ako DP bude u prilici provoditi svoje politike.

Koje su onda šanse Zorana Milanovića za sastavljanje vlade sa SDP-ovom koalicijom, platformom Možemo i Mostom? U ovom su trenutku bitno veće nego osamljenom HDZ-u. Barem se tako može iščitati iz istraživanja javnog mnijenja koje su provodile agencije. Otvoreno je i pitanje sudjelovanja manjinskih zastupnika u takvoj vladi. Ako Milanović ipak uspije sastaviti vlast, treba imati na umu da će takva vlada imati najmanje deset-dvanaest političkih opcija.

Po svojoj strukturi ta će vlada biti iznimno heterogena po svim političkim pogledima. Sve te političke opcije trenutno jedino veže želja da se HDZ ukloni s vlasti. Međutim, nakon što HDZ ode s vlasti, nema vezivnog tkiva između ove koalicije pa će svaki zakon, svaki proračun, pa i svako ideološko pitanje biti iznimno teško provesti. Prije bi se moglo reći kako će ga biti nemoguće realizirati. Stoga je jedino sigurno da će Hrvati do kraja godine ponovno na birališta za svoje zastupnike.