Može li nam se 90 godina poslije opet dogoditi Hitler? Njemačka puca po šavovima, evo što kaže ekspert

Najjača europska ekonomija se ove godine suočava s velikim problemima. Iako se na početku rata u Ukrajini kako će lako preživjeti sve tektonske promjene, nedostatak jeftinog ruskog plina ipak je napravio svoje i Njemačka je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježila pad BDP-a od 0,5 posto. Kada je u prvom tromjesečju ove godine BDP pao daljnjih 0,3 posto, moglo se vidjeti kako je Njemačka u ozbiljnim problemima.

Da se Njemačka nalazi pred prekretnicom pokazuje nedavno objavljeno istraživanje provedeno za dugoročnu studiju “Strahovi Nijemaca”. Rezultati ankete su pokazali da su rastući životni troškovi najveća briga stanovnika Njemačke, čega se boji 65 posto anketiranih. Na drugom i na trećem mjestu ljestvice su zabrinutosti zbog poskupljenja, a čak 60 posto građana strahuje da neće moći platiti stan.

Najveća inflacija od kraja 1940-ih

Njemačka je nakon ruskog napada na Ukrajinu imala najveću inflaciju od kraja 1940-ih, a cijene rastu i dalje. Politologinja Isabelle Borucki ističe da ljudi osjećaju da su im egzistencija i životni standard ugroženi, što potiče strahove od gubitka društvenog statusa.

U odnosu na prošlu godinu posebno su pojačana dva straha: strah od preopterećenosti Nijemaca i njemačke vlasti izbjeglicama, koji je veći za 11 posto, te strah da će se suživot u Njemačkoj pogoršati zbog daljnjeg priljeva izbjeglica, kojih se 10 posto ljudi više boji.

Iako se mogu povući brojne paralele sa 1933. godinom kada je Hitler stupio na vlast, politolog, sociolog i profesor političkih znanosti Anđelko Milardović objašnjava da su šanse za ponavljanje scenarija koji je svijet gurnuo u Drugi svjetski rat gotovo nepostojeće.

“Kao što znamo iz literature, svaka kriza generira radikalna djelovanja, radikalne stavove, radikalna mišljenja. To se dogodilo 1933. godine, a događa se i danas. Ali tu svaka sličnost prestaje jer danas živimo u posve drugom svijetu nego onome koji je bio kada je Hitler došao na vlast”, objašnjava Milardović.

Milardović podsjeća da je Hitler u studenom 1923. godine pokušao puč koji je završio neuspjehom. Pokušaj puča je izveden po uzoru na Musolinijev uspješni Marš na Rim koji se odigrao od 22. do 29. listopada 1922. godine. Devet godina kasnije, izlazi na izbore redovitim putem, osvaja većinu, ukida demokraciju i uvodi diktaturu. Danas, 90 godina kasnije, uvjeren je Milardović, to ne bi napravila nijedna populistička stranka Europa.

Populistima ne smeta demokracija

“Bez obzira u kojoj zemlji bile, u Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Italiji, desni populizam danas nije politički nihilistički orijentiran. Kako i sami kažu, njima ne smeta demokracija, već liberalna demokracija s kojom ne žele imati posla. Ono što je napravio Hitler 1933. njima ne pada na pamet”, objašnjava.

Kako objašnjava sociolog, velika je razlika između 1933. i 2023. Prije devedeset godina Europa je bila u teškom stanju, ljudi su bili kruha gladni, a to danas, usprkos gospodarskoj krizi i inflaciji, ipak nije slučaj.

Krvavi pir u srcu Europe: ‘Pripadnik sam ISIS-a, ubijao sam nevjernike’

“Tridesetih smo imali urušavanje, deklasiranje zapada, ljudi su izgubili svaku nadu. Čak i u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku i urušavanja svjetske ekonomije, teško da će nam se dogoditi isti scenarij kao tridesetih”, kaže.

“Bilo bi manje demokracije i slobode, to je istina. Ali ljudi su danas obrazovaniji i informiraniji, da ne zaboravimo da su nakon Drugog svjetskog rata razvijeni kontrolni mehanizmi koji su daleko jači i bolje su konsolidirani nego prije 90 godina”, zaključuje Milardović.