Moćni hrvatski političar možda je ‘duboko grlo’ Laure Kovesi: Želi Plenkovića strpati u zatvor

Svjesni činjenice da je kampanja za parlamentarne izbore u punom jeku, politički predstavnici HDZ-a gotovo uglas ponavljaju naučenu mantru zbog koje kolektivno posljednjih dana vode rat s europskim tužiteljstvom, čija se šefica Laura Kovesi obrušila na premijera Andreja Plenkovića. Pitate li HDZ-ovce, Kovesi je prešla granicu i izravno se uplela u izborni proces u Hrvatskoj, Ured europskog tužitelja postao je dijelom kampanje u kojoj se glavna europska tužiteljica svrstala na stranu oporbe.

Nije nepoznanica da je u središtu spora između Vlade i EPPO-a koji traje tjednima nadležnost u aferi Geodezija i da iz Banskih dvora tvrde da su za slučaj nadležna hrvatska tijela, dok europski tužitelji nastoje dokazati kako je riječ o slučaju iz njihove nadležnosti. Svjesno ili ne, Kovesi se doista uplela u kampanju za parlamentarne izbore, ako ništa drugo, njezini su medijski istupi postali jedan od glavnih instrumenata oporbe za obračune s Plenkovićem. 

Iako nesuglasice između Ureda europskog javnog tužitelja i Plenkovića traju već neko vrijeme, nemoguće je ne primijetiti da su se posljednjih dana, odnosno nakon odluke o raspisivanju izbora, sukobi pojačali, posebice otkako je Plenković i svojim kolegama iz Europske pučke stranke obznanio da se i u trećem mandatu vidi na čelu Hrvatske. Sadržaj poruka koje Kovesi i Plenković razmjenjuju preko medija nedvojbeno ukazuje na frontalni sukob koji hrvatsku javnost iznenađuje i utoliko što je premijer Plenković dosad djelovao kao europski poslušnik pa je neobično što sada otvoreno ratuje sa ženom koja predstavlja jednu od najutjecajnijih europskih institucija. 

Riskiranje ugleda

Premijerovi kritičari reći će kako je u sukob s Kovesi ušao kako bi zaštitio svoju miljenicu, ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, ali takva teza djeluje pomalo naivno. Teško da bi Plenković riskirao svoj europski ugled kako bi zaštitio bilo kojeg ministra, makar to bila jedna od njegovih najlojalnijih suradnica koja se nedavno našla u središtu afere Geodezija. Ministrica kulture je, prema dostupnim informacijama, bez javnog natječaja isplatila oko 2,5 milijuna eura s PDV-om zagrebačkom Geodetskom fakultetu za 3D snimanje zgrada nakon potresa koji su 2020. više puta pogodili Zagreb i središnju Hrvatsku. Na temelju medijskih napisa lako je zaključiti kako je taj posao višestruko preplaćen u odnosu na ponude koje je pribavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Još je krajem prošle godine EPPO optužio 29 osoba i jednu tvrtku zbog sumnje u subvencijsku prevaru, a krajem siječnja ove godine, neposredno prije odluke o raspisivanju izbora, istražitelji su upali u Ministarstvo kulture, ne obazirući se previše na ministričine i Plenkovićeve tvrdnje kako “ni jedan cent iz europskog proračuna nije potrošen na 3D snimanje“. 

Kolakušićeva stranka otkrila s kim želi na izbore: ‘Ako se može udružiti ljevica koja se ne voli’

Prvotno su, kao što je poznato, u Vladi objašnjavali da u ovom slučaju nema nikakve afere, zatim su tvrdili da je novac za snimanje zgrada isplaćen iz hrvatskih, a ne iz europskih izvora, dovodeći u pitanje nadležnost EPPO-a opaskom da je riječ o slučaju kojim bi se trebao baviti obezglavljeni USKOK, čija je šefica Vanja Marušić još prije nekoliko mjeseci uz prilično suspektne argumente podnijela ostavku. U EPPO-u Plenkovićevo mišljenje ne dijele pa od slučaja ne kane odustati, napominjući kako je europski ured nadležan za slučaj Geodezija. 

Proteklih je dana Kovesi otišla i korak dalje pa je u intervjuu za N1 televiziju ponovila kako je riječ o slučaju za EPPO. Odgovarajući na pitanje novinarke o Plenkovićevim tezama da u ovome slučaju europsko tužiteljstvo nije nadležno, Kovesi je ocijenila kako je riječ o podizanju dimne zavjese političara prema građanima, što se i u dijelu medija, ali i u oporbi, protumačilo kao packa europske tužiteljice predsjedniku Vlade. Nije to neobično tumačenje, a Kovesi je dala naslutiti da na ovom medijskom okršaju neće stati, štoviše, čini se da će o ovom slučaju izvijestiti i Europsku komisiju. Obuljen Koržinek oglasila se nedugo nakon europske tužiteljice i odbacila tvrdnje o dizanju dimnih zavjesa, na što se nadovezao i Plenković, koji osporava teorije o pritisku na pravosuđe. 

‘Žetončić’ se oglasio

“Najvažnije je da se svatko drži svojih nadležnosti“, rekao je predsjednik Vlade. Ponešto su reći imali i u oporbi koja ni sama ne zna što želi pa su tako Plenkoviću spočitnuli guranje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, tvrdeći da se Plenković žuri na izbore jer se boji uhićenja Obuljen Koržinek. Da priča bude do kraja apsurdna, oni koji Plenkoviću spočitavaju raspisivanje izbora prije nekoliko dana u sabornici su ga prozivali da izbjegava izbore u strahu od uhićenja ministrice. Je li Plenković doista u strahu od uhićenja, teško je reći, međutim, i u dijelu njegova HDZ-a smatraju da je ušao u sukob koji mu nije trebao i koji će teško dobiti jer Kovesi neće popustiti. 

Oni bliski Plenkoviću smatraju pak da premijeru ovaj sukob ne može naštetiti te da on svjesno intenzivira konflikt s Kovesi jer mu to jača poziciju unutar HDZ-a, ali i među biračkim tijelom njegove stranke uoči izbora. Nije nemoguće da je Plenković svjesno intenzivirao taj rat nastojeći pokazati svojim potencijalnim biračima da je toliko utjecajan na europskoj razini da mu nitko ništa ne može. 

Likvidacija Blaža Kraljevića: Još i danas se ne zna istina o ubojstvu HOS-ovca

Svoju verziju priče imao je o ovom slučaju i Hrvoje Zekanović, bivši suverenist koji se priklonio HDZ-ovoj većini ulaskom u HDS, s kojim bi se, kako tvrde upućeni, mogao pojaviti na HDZ-ovim listama za parlamentarne izbore u devetoj izbornoj jedinici. Poznato je da Zekanović neke svoje nastupe dogovara s HDZ-ovim glasnogovornikom Zoltanom Kabokom pa nije nemoguće da se s njime konzultirao i o slučaju Kovesi. Prema Zekanovićevim riječima, Kovesi i hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić imaju bliske odnose zbog kojih tužiteljica i politizira te ne radi svoj posao, dok Kolakušić uz sliku s Kovesi poručuje: “Laura i ja dolazimo po Plenkovića.“

Iz onoga što Zekanović poručuje nameće se pitanje – je li ovaj bivši sudac zagrebačkog Trgovačkog suda duboko grlo Laure Kovesi i je li bliska veza među njima koju spominje Zekanović razlog zbog kojega glavna europska tužiteljica zapravo radi posao političara, a ne tužitelja. Dugo se već na marginama hrvatske političke scene progovara o vezi između Kovesi i Kolakušića, no njih dvoje na tu se temu ni u kojem kontekstu nisu oglašavali, premda je nemoguće u Kolakušićevim nastupima ne primijetiti naklonost europskoj tužiteljici. “Zamislite da se bilo koji član vladajuće većine naslikava sa Zlatom Hrvoj Šipek, Ivanom Turudićem, da intenzivno s njime komunicira, da poništava njihove postupke, komentira i na društvenim mrežama. Međutim, toga nema, no ima kad je riječ o oporbi.“ 

Iskreno druženje

“Tu imamo jednu intenzivnu, neskrivenu suradnju i iskreno druženje, korespondenciju između jednog političara koji je danas u Europskom parlamentu te EU tužiteljice – to su Mislav Kolakušić i gospođa Laura Codruta Kovesi“, rekao je Zekanović, koji je potom izdvojio nekoliko tekstova i izjava kolege Kolakušića. “Dakle, Kolakušić izjavljuje: ‘Laura i ja dolazimo po tebe, Plenkoviću!’ Mislav Kolakušić izjavljuje kako je Laura Codruta Kovesi najbolja osoba za procesuiranje korupcije. Onda Kolakušić navodi kako je Hrvatska prva na redu za Lauru. Potom Mislav Kolakušić radosno na svom X-u prenosi svoju sliku s europskom javnom tužiteljicom pa kaže: ‘Laura Codruta Kovesi konačno je otvorila istragu o cjepivima.’ A sami znamo kako se upravo Mislav Kolakušić pokazao kao osoba koja je bila veliki protivnik pandemije, koja je pokazala tko je pravi neprijatelj. Bio je on na krivoj strani, na strani koja je bila protiv cjepiva protiv covida. Volio bih ovdje da se objektivnosti radi postavi i pitanje: Jesu li osobe koje dolaze iz Europske unije, u ovom slučaju glavna europska tužiteljica i europski političari, objektivne i jesu li pod nečijim političkim utjecajem? A vas kao istraživačke novinare pozivam da onako malo hrabrije ‘proguglate’ o vezi Kolakušić – Kovesi pa da vidite i nešto više od ovoga što sam vam ja sada iznio. Ja duboko sumnjam da gospođa Laura Codruta Kovesi i Mislav Kolakušić imaju jednu intenzivnu suradnju i da ona ono što radi, radi kao političarka, a ne kao tužiteljica, što bi trebala raditi“, nabrajao je Zekanović. 

Zanimljivo je da, osim vladajuće većine, i ustavni stručnjak Mato Palić dovodi u pitanje način na koji Kovesi s jedne strane tvrdi da ne govori hrvatskim zakonodavcima kako da pišu zakone, a s druge strane ističe da nju ne zanima hrvatski zakon u kojem je eksplicitno navedeno da je za sukob nadležnosti nadležan isključivo glavni državni odvjetnik RH. “Kad on kaže tko je nadležan, nikakvo drugo tijelo, pa ni Ured europskog javnog tužitelja nema mogućnost zatražiti očitovanje Suda EU-a o tome je li takva odluka ispravna ili ne.“ 

Pravno nemoguće

“Time je, kad je Hrvatska u pitanju, ta izjava koju je dala Laura Kovesi potpuno promašena, deplasirana i pravno nemoguća“, upozorio je Palić pa dodao da Kovesi i sama priznaje da je potpuno ista situacija u nizu drugih država u kojima glavni državni odvjetnik razrješava eventualni sukob nadležnosti. To što ona misli da bi trebalo biti drugačije ne mora značiti da je doista tako. “20 od 22 države EU-a. One se ne mogu uopće obratiti Sudu EU-a. Takvu smo situaciju imali u Španjolskoj, postoji predmet Ayuso. Njihov glavni državni odvjetnik oduzeo je predmet europskom javnom tužitelju u fazi istrage, i ne samo da je oduzeo predmet nego je njihovo tužiteljstvo obustavilo istragu. Apsurdno je da Kovesi upućuje Plenkovića da se obrati Europskom sudu iako ni on nema takve ovlasti“, smatra Palić. 

Smatraju i oni koji dugo prate aktivnosti hrvatskog premijera da je u komunikaciji s Kovesi izgubio živce te da ga je europska tužiteljica iživcirala posebice time što ovu polemiku potencira usred kampanje za parlamentarne izbore. Treba pritom napomenuti da premijer, bez obzira na to što možda u pogledu nadležnosti i nije daleko od istine, u polemici s Kovesi zaboravlja ono najvažnije – mogući kriminal. Neovisno o tome tko istražuje kriminal – EPPO ili DORH i USKOK, Plenković kao prvi čovjek izvršne vlasti nad time ne bi trebao imati nikakve ovlasti. Pitanje sukoba nadležnosti između državnih odvjetništava doista jest kompleksno, međutim, ono se ne bi trebalo rješavati u dnevnopolitičkim sukobima, nego unutar pravosudnog sustava, na što izvršna vlast ne bi trebala imati nikakvog utjecaja.