Kontroverzni Hrvat kojeg ne vole Hercegovci: Protivio se izgradnji Pelješkog mosta, a to nije sve

Željko Komšić je član predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Na toj funkciji bio je od 2006. do 2014. godine, a ponovno ju obnaša od 2018. godine. Bivši je visoki dužnosnik i potpredsjednik SDP-a BiH te je osnivač i predsjednik Demokratske fronte od 2013. godine.

Komšić je rođen u Sarajevu 1964. godine. Njegovi roditelji bili su Hrvat i Srpkinja. Kršten je u katoličkoj crkvi, no za sebe kaže da je agnostik. Svoju suprugu Sabinu s kojom ima jednu kći upoznao je tijekom opsade Sarajeva.

Za vrijeme te opsade njegovu majku je ubio snajperist Vojske Republike Srpske, što ga je potaknulo da se pridruži Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Ondje se istaknuo u vojnim operacijama za što je dobio najveće vojno odlikovanje Zlatni ljiljan.

Bio je veleposlanik u Srbiji i Crnoj Gori

Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu. Pohađao je selektivni program School of Foreign Service na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu. Većinu života proveo je u Sarajevu, osim kada je bio diplomat. Nakon rata aktivno se uključio u politički život Bosne i Hercegovine, pridruživši se Socijaldemokratskoj partiji (SDP).

Postao je zamjenik gradonačelnika Sarajeva i 2000. godine izabran je za načelnika općine Novo Sarajevo. Godine 2001. postao je prvi veleposlanik BiH u Srbiji i Crnoj Gori. Na lokalnim izborima 2004. godine ponovno je izabran za načelnika općine Novo Sarajevo, a 2006. izabran je za člana Predsjedništva BiH.

Komšić je dobio trećinu glasova muslimanskih/bošnjačkih birača i većinu glasova u općinama Sarajevo, Bihać i Goražde. Da je izbor za člana Predsjedništva BiH bio po etničkom načelu, ove općine morale bi imati hrvatsku većinu. Dva člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju se na području Federacije BiH, a svaki birač može glasati za člana iz jednog od ta dva naroda.

Protivio se izgradnji Pelješkog mosta

Komšić se strogo protivio izgradnji Pelješkog mosta, do te mjere da je čak prijetio da će BiH podići tužbu protiv njegove izgradnje. Komšić je tvrdio da bi izgradnjom mosta Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora.

„Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati čak sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most – preko BiH mora”, jednom prilikom je rekao Komšić.

To je jedan od primjera po kojima je javnost primijetila da Komšić radi protivno interesu hrvatskog naroda. Više puta ga se optuživalo da nije izabran od strane hrvatskog naroda, već da je njegov izbor nametnut.

Hrvati ga ne smatraju svojim predstavnikom

Općine i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom u BiH negativno su reagirale na njegov izbor za člana Predsjedništva, proglašavajući ga nepoželjnom osobom. Hrvati u BiH većinom ga ne smatraju svojim predsjednikom i osporavaju njegov legitimitet kao predstavnika hrvatskog naroda.

Bosanskohercegovački književnik Miljenko Jergović izjavio je da su bošnjački nacionalisti izborom Komšića pokušali marginalizirati Hrvate kao ravnopravni narod u BiH. Prilikom posjeta BiH hrvatski premijer Andrej Plenković u siječnju se odbio naći sa Željkom Komšićem jer je rekao da on nema legitimitet. “Moj potez odnosi se na jedan problem koji postoji u BiH od 2006., ponovio se 2010., 2018., a ponovio se i 2022., a odnosi se na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Komšić je biran, ne većinskom voljom hrvatskog naroda u BiH, nego glasovima drugih naroda”, tada je naglasio Plenković.

Na taj Plenkovićev potez javila se Koordinacija zavičajnih udruga Hrvata BiH u Hrvatskoj. Iz Koordinacije su napisali su: “Željko Komšić zloupotrebljava izbore za vlastitu korist i nije izabran glasovima Hrvata, već je nametnut glasovima Bošnjaka, a kao član Predsjedništava svojim radom i djelovanjem ne zastupa i ne štiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini. Stoga je nužna promjena Izbornog zakona u BiH tako da Hrvatima bude omogućeno biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. Trenutni zakonski okviri već godinama onemogućuju Hrvatima pravo na biranje člana Predsjedništva u BiH čime je hrvatski narod zakinut za jedno od osnovnih demokratskih prava – na biranje svojih predstavnika. Na europskom putu BiH otvorene su nove mogućnosti koje mogu značiti pozitivne promjene za sve građane BiH, no imperativ promjena svakako mora biti i izmjena Izbornog zakona u BiH”.

Smatra da su hrvatski i srpski varijante istog jezika

Komšić je osnivač i predsjednik stranke Demokratska fronta – Željko Komšić. U intervjuu nakon općih izbora 2018. godine rekao je da zaštita pojedinca uključuje zaštitu svih identiteta koje taj pojedinac nosi, čime se zalaže za principe koje promiče njegova stranka.

Rusi i Srbi bi gradili nadomak hrvatske granice, nešto smjeraju: ‘Jačamo bratske spone’

Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, koja tvrdi da se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika. Komšić je rekao da mu je na Deklaraciju skrenula pozornost stranačka kolegica i lingvistkinja Hanka Vajzović, koja je sudjelovala u njenom pisanju.

Komšić tako ostaje visoko kontroverzna ličnost, no čini se da će u bosanskohercegovačkoj politici ostati još neko vrijeme, čak i nakon izmjena zakona koje pokušava na silu provesti visoki predstavnik.