Kako ovo ne muči Plenkovića: Mladi silno žele otići, narod nema kako opstati

Gotovo 400.000 ljudi izgubili smo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Otvaranje granica i mogućnosti rada u zapadnim zemljama nagnale su brojne Hrvate, naročito mlade, da okušaju svoju sreću u inozemstvu i ondje pokušaju stvoriti život kakav su željeli.

Doduše, vladajući se hvale kako je Hrvatska u posljednje vrijeme postala useljenička zemlja, kako je sve manje onih koji odlaze, a sve više onih koji dolaze, napose iz dijaspore diljem svijeta, ali i onih koji su došli raditi u Hrvatsku ponajprije iz zemalja središnje Azije.

No, time demografski, a posljedično i svaki drugi problem – nije riješen. Najnovije istraživanje Instituta za istraživanje migracija, provedeno lani na 1040 građana u dobi od 18 do 30 godina, sugerira da čak 72 posto mladih razmišlja o iseljenju iz Hrvatske. Stalno ili često o tome razmišlja čak 30 posto mladih, piše Jutarnji.

Nije samo mašta

Da to nije samo na razini mašte govori i podatak da je čak 44 posto ispitanika pregledavalo natječaje za zapošljavanje u inozemstvu. Posebno zabrinjavajuće je to što čak 25 posto studenata želi iseliti, kao i 28 posto mladih koji su zaposleni ovdje.

O odlasku u iznozemstvo razmišljaju uglavnom mladi iz nerazvijenijih krajeva države. Tako čak 47 posto mladih iz Sisačko-moslavačke županije razmišlja o odlasku. Iste misli ima i 40 posto ispitanika iz Ličko-senjske županije. S druge strane, svaka peta mlada osoba u Istri razmišlja o odlasku. To je ujedno i najmanji udio onih koji žele živjeti u inozemstvu.

Većina mladih odselila bi u neku od država Europske unije. Tek u otprilike 15 posto slučajeva, ispitanici biraju Sjevernu ili Južnu Ameriku. Ravnateljica Instituta, Marina Perić Kaselj, ističe da mladi ipak ne doživljavaju Europsku uniju kao iseljenički prostor. Stoga smatra da se vjerojatno radi o potencijalnim cirkularnim migracijama, što bi značilo da bi se dio mladih, čak i ako se iseli, mogao nakon nekog vremena vratiti.

“Privremeno se iseljava iz Hrvatske u razvijene zapadnoeuropske zemlje, da bi se stekla znanja, vještine i određeni kapital, ali namjera je da se nakon toga vrate u Hrvatsku”, objašnjava Perić Kaselj i dodaje da je nužno osluškivati nove trendove i pritom ih ne percipirati isključivo na negativan način.

Poznati Hrvat poslao apel: ‘Hrvatska je u svjetskom vrhu, ugrožen nam je opstanak’

Dobitak za Hrvatsku?

Moguće je, dodaje, da se radi o migrantima povratnicima. U njima vidi svojevrsni dobitak za Hrvatsku, jer će oni sa sobom donijeti financijski, intelektualni, politički, kulturni i društveni kapital, koji je neophodan za razvoj hrvatskog društva.

“Možemo se složiti s činjenicom da je dijaspora jedna od suvremenih globalnih sila i ako promatramo ovu potencijalnu kategoriju iseljenih, onda možemo zaključiti da bi oni mogli imali važnu ulogu kako u zemlji porijekla tako i u zemljama iseljavanja, i to u dvostrukoj ulozi, kao ulagači u Hrvatskoj i kao svojevrsni poticaj onima u dijaspori”, smatra Perić Kaselj, koja je i voditeljica ovog istraživanja.

Analizirao što se događa i donio jedini mogući zaključak: ‘Hrvatska je pred terminalnom fazom’

Doduše, treba reći kako su slična istraživanja provedena i u ranijim godinama. Ono što žalosti je da su rezultati mahom uvijek isti. Od 50 do 75 posto mladih rado bi otišlo iz Hrvatske u neku od europskih država.