Hrvatskoj se loše piše: Skupo ćemo platiti veliku grešku bivšeg ministra i njegova savjetnika

Poput bombe medijskim je prostorom odjeknula vijest da je mađarski MOL pokrenuo novu tužbu protiv Hrvatske, a ako je suditi po dosadašnjima, ne piše nam se dobro. Riječ je o četvrtoj arbitraži Hrvatske i mađarskog suvlasnika INA-e, u dvjema okončanima Hrvatska je izgubila, dok jedna arbitraža još traje. MOL je novu arbitražu pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, a slučaj su bez detalja objavili na svojim mrežnim stranicama.

Spor je vezan uz Vladinu odluku iz jeseni 2022. na temelju koje je INA sav plin proizveden u Hrvatskoj morala prodavati HEP-u. Prvotna cijena bila je 41 euro za megavatsat, a zatim 47 eura, pri čemu MOL smatra da je Vlada to učinila nezakonito kako bi subvencionirala domaće kupce, čime je njima nanesena ekonomska šteta. Zanimljivo je što arbitražu nije pokrenula INA već njezin mađarski suvlasnik, koji na to ima pravo jer svaki suvlasnik kompanije može podnijeti tužbu ako smatra da je njegovo vlasništvo ugroženo ili oštećeno.

Iz izvora bliskih MOL-u može se čuti kako su se oni doista u posljednjih godinu i pol dana više puta obratili nadležnim dužnosnicima u Vladi, pokazujući spremnost za nalaženje sporazumnog rješenja za obje strane, no tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović za takvo što nije imao sluha premda je u to doba davao mnogo “snažnih” izjava koje su se s vremenom pokazale besmislenima, a čini se i pravno neutemeljenima. “MOL ne može spriječiti da INA sav proizvedeni plin proda HEP-u”, tvrdio je bivši HDZ-ov ministar dodajući kako odluka da plin proizveden u Hrvatskoj ostaje u zemlji nije dogovorena s MOL-om, ali i da Mađari ne mogu spriječiti provedbu Vladine odluke.

Propisani kriteriji

Sada pak u neslužbenim izjavama Jutarnjem Filipović i njegov savjetnik Jurica Lovrinčević, koji i inače rado preko posrednika komunicira s medijima, nastoje izbjeći odgovornost za vlastite odluke. Tako se u posljednjim istupima tvrdi da INA nije imala prigovora, ali se pritom zaboravlja da je baš Filipović javno isticao da su Mađari potpuno nebitni, trivijalizirajući njihov eventualni prigovor. No očito je po arbitraži da su itekako bitni i da su prigovor odlučili podnijeti tamo gdje je to najvažnije, na sudu.

Sada se ti bivši dužnosnici u neslužbenim izjavama opravdavaju tvrdeći da je HERA odlučila o visini cijene po kojoj je preuziman plin. No čini se da je u tom trenutku v. d. predsjednika Vijeća tog regulatora Željko Vrban bio marioneta Jurice Lovrinčevića.

MOL pokrenuo novu tužbu protiv Hrvatske: Izvori upiru prstom u bivšeg Plenkovićevog ministra

Vrban je naime, kao i niz drugih energetskih institucija, za pravne savjete angažirao Lovrinčevićeva privatnog odvjetnika, a oni su doveli do katastrofalnih odluka ponajprije vezanih uz plin, kojima su Lovrinčević i Filipović zlonamjerno pokušali oštetiti Lovrinčevićeva poslovnog partnera u Pevexu Pavla Vujnovca, ili pak dobronamjerno i posve glupo štititi nacionalni interes, odnosno stranačke kolege poput Damira Škugora iz afere INA, a možda i njegova intimusa, glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića.

Katičić je i dalje povezan s Filipovićem te su nedavno snimljeni kako zajedno gledaju utakmice na Europskom nogometnom prvenstvu. Problematično je u ovoj priči i to što uz MOL-ovu arbitražu Hrvatsku očekuju još tri tužbe. Jednu priprema slovenski Geoplin jer mu razlika još nije nadoknađena, a u istoj je situaciji i njemački E.O.N., kao i GPZO kojem država duguje znatan iznos novca koji je već ukalkuliran u bilance Zagrebačkog holdinga.

Tužba Zagreba

Kad je riječ o natječaju za opskrbu plinom građana Zagreba, na kojem je pobijedio Međimurje plin, prije svega treba napomenuti da GPZO argumentira kako je Zakonom o tržištu plina propisano da je kriterij za odabir tehnička i stručna sposobnost ponuđača za obavljanje opskrbe u obvezi javne usluge, dok HERA u natječaju nije propisala da su energetski subjekti koji daju ponudu za opskrbljivača u obvezi javne usluge dužni dostaviti dokaz da imaju sklopljen odgovarajući pravni posao o opskrbi plinom s drugim sudionikom na tržištu plina.

U pogledu financijske sposobnosti, HERA je pak kao dokaz tražila tek neobvezujuća pisma namjere poslovne banke ili osnivača koja nemaju neki pravni značaj. Posebice je sporno to što je odluka trajala tako dugo kad se situacija s plinom smirila te nije bilo krize vezane uz cijenu ili manjak plina. Država uvijek može intervenirati na tržištu i preuzeti nečiji proizvod u izvanrednim okolnostima. Tako osigurava opskrbu i sprečava daljnju preprodaju, ali ipak treba slijediti jasna europska pravila i norme prema kojima u tom slučaju mora nadoknaditi razliku u odnosu na tržišnu cijenu.

U tajnosti se sprema blitzkrieg kakvog Hrvatska još nije vidjela: Režira ga Andrej Plenković

GPZO je nedavno istupio s dodatnom tužbom protiv HERA-e. Gradska plinara Zagreb – opskrba podnijela je naime tužbu zagrebačkom Upravnom sudu protiveći se odluci HERA-e s kraja svibnja o određivanju opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom za distribucijsko područje operatora distribucijskog sustava Gradske plinare Zagreb za razdoblje od početka listopada ove godine do kraja rujna 2027. Upravni spor pokrenut je zato što na HERA-inu odluku ne postoji mogućnost žalbe, ali unatoč tomu, GPZO u svojoj tužbi navodi niz argumenata koji upućuju na to da je natječaj proveden nezakonito. Prema riječima naših sugovornika s tržišta plina, GPZO je u ovom slučaju potpuno u pravu. HERA je napravila potpuni kaos jer Međimurje plin nema ni financijske kapacitete niti je zakupio plin za iduću plinsku sezonu.