U Hrvatskoj se upravo događa nešto što mnogima promiče: Mora se hitno reagirati

Sa 7. lipnjem desetorici sudaca Ustavnog suda istekao je mandat, a to znači da se automatizmom aktivirao članak 122. Ustava po kojem se mandat suca produžuje ukoliko do njegova isteka nije izabran novi sudac, ili pak mnije stupio na dužnost i to na rok od maksimalno šest mjeseci.

Pojednostavljeno rečeno sa tim su se datumom ustavni suci Snježana Bagić, Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić, Marijo Jelušić, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić, Miroslav Šumanović i Davorin Mlanar trebali oprostiti sa svojim poslom.

No, kako novi suci nisu imenovani tako bi se taj proces trebao privesti kraju najkasnije za pola godine odnosno do 7.listopada. Kompleksna procedura starta tako da saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav objavi poziv za prijedlog kandidata za ustavne suce. Taj posao trebao bi voditi predsjednik spomenutog Odbora, a u ovom slučaju radi se o bivšem ministru pravosuđa HDZ-ovom Ivanu Malenici.

Proces s kojim se ne može čekati

Upućeni tvrde da bi se u taj proces trebalo krenuti odmah nakon europskih izbora koji se održavaju u nedjelju, jer odgađanje do rujna dodatno komplicira situaciju koja je ionako kompleksna uz ostalo i radi toga što se  suce Ustavnog suda bira dvotrećinskom većinom u Saboru. Situacija je ovoga puta složena i zbog odnosa između HDZ-a odnosno premijera Andreja Plenkovića s oporbenim strankama budući da se ranijih godina suce Ustavnog suda biralo tako da pet kandidata predlažu vladajući, a njih pet oporbeni zastupnici nakon čega ih se izglasava dvotrećinskom većinom.

”Plenkoviću je u interesu da se riješi većine kadrova kojima ističe mandat te da se na Ustavnom sudu provede velika, i ozbiljna čistka što bi predstavio kao dio pravosudne reforme, a situacija je sada po njega takva da će u tom procesu biti primoran uvažiti želje svojeg koalicijskog partnera iz Domovinskog pokreta”, svjedoči naš dobro upućeni sugovornik te tvrdi da se dio HDZ-ovaca zalaže za to da na Ustavni sud iz HDZ-ovih redova stigne bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, čemu nije nesklon niti Plenković unatoč tome što Bošnjaković spada u skupinu onih koje se naziva kadrovima Vladimira Šeksa čiji kum ionako predsjeda Ustavnim sudom.

I predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću uskoro ističe mandat pa stoga mnogi upravo Bošnjakovića vide na njegovoj poziciji.

Plenković se mora dogovoriti i sa partnerima

”Kao dio dogovora s Domovinskim pokretom spominje se profesor Mato Palić koji bi bio prihvatljiv i HDZ-ovcima i njihovim koalicijskim partnerima. Ipak, Palića ne treba gledati samo kroz prizmu politike. On se kroz karijeru izgradio kao ozbiljan i relevantan ustavni stručnjak koji pripada ekspertima mlađe generacije, što je dobro i poželjno”, smatra naš sugovornik koji se referirao na profesora Palića sa Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Osijeku.

U SDP-u pak nisu neskloni tome da se mandat produži Lovorki Kušan, mada Plenković time nije oduševljen, a pored toga skloni su i profesorici s Pravnog fakulteta u Zagrebu Biljani Kostandinov. No, ukoliko se u najvećoj oporbenoj stranci na njihovim internim izborima ne provedu kadrovske promjene tada će se o ovoj temi ponešto pitati i predsjednika Zorana Milanovića koji već neko vrijeme lobira za to da na Ustavni sud stigne njegov prijatelj, bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

U Mostu su pak zagovornici toga da na Ustavni sud treba ići njihov nekadašnji saborski zastupnik Robert Podolnjak, a u Možemo za sada s imenima ne žele izlaziti u javnost, no nedvojbeno je da će se i u oporbenim redovima morati postići određena vrsta dogovora, što također neće biti lako.

Dubinska analiza Ustavnog suda: Sporne odluke, Zdravko Mamić, pogodovanje HDZ-u

Neće biti lako progurati Bošnjakovića

Neće ni HDZ-u biti lako progurati Bošnjakovića na Ustavni sud, tim više što je on uoči nedavno održanih parlamentarnih izbora najavljivao da se povlači u mirovinu navodeći to i kao razlog zbog kojeg ne sudjeluje na HDZ-ovim listama. Još se tada spekuliralo da Plenković svojeg kolegu priprema za Ustavni sud, a oni koji poznaju odnose snaga unutar HDZ-a time nisu iznenađeni. ‘

‘Bošnjaković je godinama jedan od ključnih HDZ-ovih kadrova za pravosuđe”, govori naš sugovornik koji je uvjeren u to da će se i tijekom novog imenovanja Ustavnih sudaca nastaviti davno uspostavljena praksa nagrađivanja stranačkih kadrova tom važnom funkcijom, dok će struka tu ostati po strani. Politizacija i pristranost nerijetko se u kriznim situacijama spočitavaju ustavnim sucima pa i samom predsjedniku Šeparoviću koji je osim sa Šeksom, kumski pozvan i sa HDZ-ovim ministrom graditeljstva Brankom Bačićem.

Za suca Ustavnog suda davne 2009. godine izabran je nekadašnji SDP-ov saborski zastupnik Mato Arlović kojega se posljednjih godina počelo prozivati i zbog navodne bliskosti s HDZ-om koji ga je u svojoj kvoti predložio 2017. godine zajedno sa Šeparovićem. Najviše je kontroverzi izazvalo imenovanje Davorina Mlakara sucem Ustavnog suda, budući da ga se povezivalo sa skandalima oko propasti austrijske Hypo banke.

Kontroverze ustavnih sudaca

Kao svjedok bio je spominjan i u jednoj od optužnica protiv austrijskih bankara, a svojedobno se otkrilo i da se Mlakar u Austriji u jednom trenu lažno predstavljao kao Gordan Dolović što HDZ-ovcima nije bilo prepreka da ga u koaliciji sa Mostom predlože za Ustavni sud.

Bivša SDP-ova ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović koja će za sva vremena ostati zapamćena po svojem neslavnom govoru na engleskom jeziku i rečenici ‘pipl mast trast as’ koju je izgovorila u Europskom parlamentu za Ustavni je sud predložena još 2016.godine zajedno sa Josipom Lekom, svojim stranačkim kolegom.

Ovaj se dvojac smatrao kadrovima predsjednika Milanovića, dok se suci Andrej Abramović, Goran Selanec i Lovorka Kušan često percipiraju kao oporba u trenutnom sastavu Ustavnog suda jer uglavnom svojim glasanjem kontriraju relativnoj stabilnoj većini koju tvore ostali suci.

Ukoliko se u zadanom roku ne izaberu novi suci na Ustavnom sudu ostaju njih samo trojica: Šeparović, Selanec i Arlović čiji mandati ističu u listopadu 2025.godine. Ustavni sud na taj bi način bio sveden na svega troje sudaca pa ne bi bio u mogućnosti obavljati niti jednu od funkcija koje mu je Ustav namijenio.