Šume imaju nemjerljiv utjecaj na ljude, stručnjak: ‘Moramo svi zajedno biti puno odgovorniji’

Šume kao što je poznato pružaju brojne dobrobiti za ljude, uključujući zdravstvene, ekološke, ekonomske i socijalne boljitke. Očuvanje šuma ključno je ne samo za opstanak Zemlje i drugih bića, već i za opstanak nas samih. Godine 2013. je odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda uspostavljen dan kojim se podiže svijest o važnosti šuma. Potiču se lokalne, nacionalne i međunarodne aktivnosti kojima se promiče zaštita šuma i stabala.

Značaj šume za čovjeka je gotovo nemjerljiv. Bez šuma čovjek bi teško opstao, a svejedno svakodnevnim radnjama poput deforestacije, zagađenja i požara ugrožavamo opstanak šuma, a onda i nas samih. Šume jako utječu na procese klimatskih promjena i to na različite načine. Zadržavaju ugljikov dioksid, jedan od stakleničkih plinova odgovornih za klimatske promjene.

Ovaj je proces od iznimne važnosti za usporavanje utjecaja klimatskih promjena na Zemlju i čovjeka. S druge strane, deforestacija proizvodi velike količine ugljikovog dioksida, što ubrzava procese klimatskih promjena.

Šumski eko sustavi važni su za Zemlju

“Od mladih dana nas uče koliko su šume i šumski eko sustavi važni za cijelu zemaljsku kuglu i za funkcioniranje svih eko sustava koji su međusobno povezani. Šume svojim ekosustavom najveći su kompleks na kopnu i one svojim djelovanjem vežu enormne količine slobodnog ugljika u prirodi, a samim time i svojom razgradnjom vrše cjelokupne cikluse, a da ne govorimo da su šume uz taj osnovni dio vezivanje ugljika jako bitne i za proizvodnju kisika i poznato je da svi živi organizmi danas bez kisika teško mogu funkcionirati”, rekao je Ante Slamić, upravitelj šumarija Šibenik i Drniš s kojim smo razgovarali o ovoj problematici.

Nas je pak najviše zanimalo kako zapravo šume utječu na proces klimatskih promjena i koliko su same klimatske promjene opasne za šume i samo šumsko područje.

“Iako to sve djeluje jako stabilno, međutim poremećaj u samo jednom dijelu dovodi automatski do cjelokupnih promjena i stvaranja nekog domino efekta. Nastavkom tog djelovanja dolazi do kontinuiranog narušavanja i sad dolazimo do jedne konkretne točke pucanja, a ako ne dođe do točke pucanja onda se taj cijeli sustav može obnoviti”, istaknuo je Slamić.

Dao je i dobar primjer obnove i očuvanja šuma.

“Primjer dobre obnove je bio za vrijeme pandemije Covida 19 kada smo vidjeli da su na obalama i plažama gdje su dugi niz godina bili veliki utjecaji stanovništva, a kada je nastao lockdown i sve je stalo, na tim su se obalama već počele vraćati biljne i životinjske vrste. Kao primjer navodim da su ptice počele raditi gnijezda i počele su se razvijati neke životinjske vrste. Uz to, počeo se sam pojas svih biljnih i životinjskih zajednica vraćati na ta područja. Tako da je sam šumski sustav vrlo bitan za održavanje ravnoteže u cijelom kopnenom svijetu”, rekao je Slamić.

Upitali smo ga i koliko su ljudi uopće svjesni koliko su šume zapravo važne za zdravlje ljudi i u samom očuvanju okoliša te, s druge strane, koliko su sami ljudi svjesni toga.

“Pa šume u postupku i smislu zaštite okoliša jedan su od osnovnih temeljnih faktora za održavanje cjelokupne zaštite prirode jer sve kreće od prirodnih šumskih eko sustava koji su jako bitni. Šume što imaju veći kompleks to više mogu akumulirati npr. vode u prirodi koja stalno kruži, a samom akumulacijom u svom podzemnom sustavu, pogotovo na našem mediteranskom području gdje su porozna tla i zadržavaju se velike količine vode koje postepeno odlaze u podzemne vode. U prirodi se voda uglavnom može koristiti”, naglasio je Slamić.

Urbane šume važne za ljude

Dodao je kako sama ta filtracija daje što kvalitetnije vodene površine, a poznato je koliki je utjecaj u Nacionalnom parku Krka i Plitvičkim jezerima koji se nalaze na sedrenim barijerama.

“Sama ta filtracija vode u tako velikim sustavima samo je jedan mali pokazatelj koliko su ti eko sustavi, a pogotovo šumski jako bitni i za vodeni svijet i za sustave vode koja u jednom dijelu ide nadzemno i kasnije koja utječe u more i u samim daljnjim postupcima isparavanja vode i tim kruženjem vode u prirodi opet dolazi kroz biljke i tla te se nanovo vraća kroz kruženje koje je kontinuirano i nezaustavljivo. Zbog toga su šume jako bitan faktor”, rekao je Slamić.

Osvrnuo se i na takozvane urbane šume i zašto su one jako važne za ljude.

“One su jako bitne za filtraciju smoga u blizini gradova, očuvanja kvalitete zraka u blizini grada, a samim time tamo se ljudi rekreiraju. Šume su neizbježan sustav u svakoj državi, regiji u svakom kontinentu”, istaknuo je.

Poznato je da su ljudi ponekad jako nemarni i vrlo neodgovorni kad je u pitanju očuvanje prirode, a time i šuma.

Koje su zapravo sve posljedice ljudskog nemara koje se najviše očituje u neodgovornom odlaganju otpada kako u prirodu tako i u same šume? Tome često svjedočimo, ali vjerojatno ni sami nismo svjesni? Zagađenje šuma nepropisnim bacanjem otpada na njihovu prostoru također negativno utječe na njih.

U bivšem vojnom tunelu na Biševu: Jedinstvena izložba tajanstvenih prirodnih ljepota ‘u zemlji i pod morem’

“Edukacijom stanovništva i sustavima upravljanja otpadom čovjek može adekvatno brinuti o šumama. Ulažu se enormna sredstva, ali ni to nije dovoljno. Recikliranje bi se trebalo dovesti do maksimuma tako da bude što manje nusproizvoda od otpada i svih vrsta korištenja otpada pa čak i kućnog otpada. Nisu svi isti pa tako ima puno stanovnika koje se ponaša odgovorno i kvalitetno prema prirodi. No postoji i onaj dio ljudi koji nažalost baca otpad u prirodu i samim time imamo velike probleme što se toge tiče”, istaknuo je Slamić.

Prema njegovom mišljenju osnovni problem je u edukaciji stanovništva u recikliranju i zbrinjavanju tog otpada na kvalitetan način u reciklažna dvorišta i deponiranju na deponije koje su pripremljene za takvu vrstu otpada. Stanovništvo bi se trebalo, pogotovo u vrijeme protupožarnih sezona, odgovornije ponašati prema prirodi jer samim time možemo smanjiti broj požara.

Prema podacima Eurostata, površina šumskog zemljišta u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 2015. povećala se za 17%. Hrvatska je zemlja bogata šumama – oko 2,7 milijuna hektara (47 posto) kopnenog teritorija Hrvatske čine šume i šumska zemljišta, na kojima je prisutna raznolika autohtona flora i fauna te brojne endemične vrste. Od ukupnog broja, 982 tisuće ha predstavljaju gospodarske šume dok ostatak predstavljaju šume posebne namjene te zaštitne šume.

Devet od prvih deset država s najvećim udjelom šumskih površina prvenstveno za proizvodnju nalaze se u Europi, a Hrvatska je među njima. Na prvom mjestu su Albanija, Danska i Crna Gora, koje su izvijestile da je najmanje 80 posto njihove šumske površine namijenjeno proizvodnji. U Hrvatskoj je 69 posto šuma u istom statusu.

Četvrtina površine je zasađena, planirana šuma

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu Hrvatska je od 1990. godine do 2020. godine izgubila čak 23.000 hektara ljudskom rukom zasađene, tj. gospodarene šume. Čak je četvrtina površine koja se 1990. godine nalazila pod šumom vodi se pod terminom “planted forest” – zasađena, planirana šuma.

Slamić još jednom ističe važnost zaštite šume i šumsku prirodu i koliko svatko od nas kao pojedinac i društvo možemo učiniti da ih zaštitimo na pravi način.

“Prvenstveno mislim da bi društvo kao država i samo društvo u kojem živimo i koje nas okružuje trebalo biti puno odgovornije prema prirodi, pogotovo prema šumama i samim time edukacijama, a ljudi bi što više trebali boraviti u prirodi na njenim određenim dijelovima. Tada bi bili svjesniji koliko je priroda zapravo važna za sveukupno društvo pa čak i za gospodarstvo i samim time bi preventivno i prioritetnim djelovanjem mogli jako puno toga promijeniti”, kazuje naš sugovornik.

Slamića smo upitali o tome kakve su i u kojoj mjeri Hrvatske šume provele akcije na mediteranskom šumskom području vezano uz zaštitu okoliša te kakve projekte provode trenutno te što planiraju u skoroj budućnosti.

“Hrvatske šume su tvrtka koja gospodari državnim zemljištem, znači zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, pogotovo sa šumskim zemljištem. Kad konkretno pričamo o šumarstvu na kršu, ulažemo veliku energiju u podizanje kvalitete našeg rada i mislim da smo na dobrom putu jer u zadnjih 15, 20 godina jako smo puno napredovali, što samim budžetom i financijskim sredstvima koje ulažemo u održavanje šuma, što edukacijom stanovništva, a u krajnjem slučaju postoji i neka sinergija između Hrvatskih šuma i stanovništva koja se digla na jednu višu razinu. Ljudi nas primjećuju i počeli su nas percipirati. Shvatili su koliko su naši radovi koje izvodimo jako bitni i za njih same.

Nažalost, većina naših radova bazira se na sanaciji od požara koje su posljedica lošeg postupanja s vatrom u ekstremno teškim uvjetima, i vrućinama za vrijeme ljetnog perioda ali mi provodimo i jako puno radova čišćenja područja od otpada, čišćenja i uređenja šuma, smanjenja goriva mase tako da šume budu kvalitetnije za kretanje kroz prirodu. Izgrađujemo puno novih protupožarnih puteva koje koristi i lokalno stanovništvo i vatrogasci u slučaju da dođe do požara. Radimo također na održavanju postojećih puteva, izgrađujemo osmatračnice koje djeluje preventivno u zaštiti šuma od požara, tako da smo uključeni u društvo prilikom svih naših aktivnosti”, zaključio je Slamić.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.