Pupovac uskoro napušta Hrvatsku: Ide tamo gdje ga gotovo nitko nije mogao zamisliti

Možda hrvatski građani nisu previše zainteresirani za europske izbore, no interes političara za te važne izbore i više je nego značajan, posebice kada su po srijedi oni političari čija se imena pojavljuju na listama.

Mnogi među njima tek su priveli kraju kampanju za parlamentarne izbore, a već su se okrenuli onoj za europske pa se tako u borbu za svoju potencijalnu europsku fotelju uključio i šef SDSS-a Milorad Pupovac čija stranka temeljem inzistiranja Domovinskog pokreta više nije dio vladajuće većine mada Pupovac još uvijek neformalno podržava svojeg prijatelja Andreja Plenkovića o čijoj je Vladi tijekom glasanja u Saboru bio suzdržan.

Dio je to njihova internog dogovora, svjedoče HDZ-ovci koji posljednjih dana prate reakcije na protivljenje DP-a tome da Pupovac bude izabran na čelo saborskog odbora za manjine za što se srčano založio zastupnik iz redova talijanske nacionalne manjine Furio Radin. I dok se ostali zalažu Pupovac uglavnom mudro, i strateški šuti jer se bazirao na kampanju za europske izbore.

Pupovac želi u Bruxelles

Za odlazak u Bruxelles Pupovcu je potrebno 20-tak tisuća preferencijalnih glasova, a oni bliski šefu SDSS-a smatraju da to uopće nije nedostižan cilj jer je Pupovcu uostalom već jednom malo falilo da ode u Europski parlament. Bilo je to onda kada ga je na svoju listu za EU izbore pozicionirao tadašnji premijer, a današnji predsjednik Zoran Milanović. No, bila su to i neka sasvim druga vremena u kojima je ovaj dvojac njegova iznimno prisne odnose o kojima danas nema ni govora. Govori se zato po političkim kuloarima da bi baš Pupovac mogao biti jedno od najvećih iznenađenja skorašnjih europskih izbora te da bi brojem glasova mogao izgurati nositelja svoje liste Fair play liste 9 koju predvodi Valter Flego, koji prema anketama ne prelazi izborni prag.

Pupovcu je tvrde upućeni cilj otići u Europski parlament kako bi i tamo propagirao svoju politiku i progovarao o obespravljenim Srbima što se uostalom iščitava i iz njegovih izjava.  “Očekujem da će ovi izbori donijeti određeno otriježnjene prema Europi. Iskusili smo populizam na prošlim izborima te se nadamo da će na ovim izborima biti više trezvenosti i da će lista poput naše biti jedna od tih koja će pridonijeti tom otriježnjenju i da narednih godina Hrvatska bude jednako uspješna u pogledu europskoga razvoja i koristi od EU kao što je bila u protekle četiri godine”, rekao je Pupovac nedavno na predstavljanju liste koju čine IDS, Nezavisna platforma Sjever, SDSS, Socijaldemokrati, HSLS, HNS – liberalni demokrati, PGS, Narodna stranka – Reformisti, Unija Kvarner, Istarska stranka umirovljenika, Lista za Rijeku i Demokrati.

Tko zapravo podržava Pupovca?

Znakovito, te je poruke Pupovac poslao iz Vukovara, a još zanimljivije da je Pupovca u srazu s DP-om podržao Demokratski savez Hrvata u Vojvodini koji je iskazao zabrinutost zbog rasprave o izboru predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora jer bi ishodi mogli utjecati na položaj Hrvata u Srbiji. Inače je predvodnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov koji je kao prvi predstavnik hrvatske zajednice ušao u prošlu vladu Srbije na čijem je čelu bila Ana Brnabić. Ne treba zaboraviti da je Žigmanov kao ministar u srpskoj vladi uživao veliku podršku premijera Plenkovića i njegova HDZ-a, ali to mu evidentno nije bilo koristi možda i zbog prozivki iz redova Demokratske zajednice Hrvata koji su prije par mjeseci žestoko prozivali Žigmanova govoreći o njegovom autokratizmu.

Prema tvrdnjama iz vodstva spomenute stranke Žigmanov koji se predstavlja kao bunjevački Hrvat zajedno sa Miloradom Pupovcem potpisivao je sporazume o suradnji između srpske i hrvatske manjine te obećavao da će njih dvojica zajedničkim snagama pomoći u pronalasku nestalih tijekom Domovinskog rata.Za to vrijeme Žigmanov je iz svoje stranke uklonio gotovo sve bliske suradnika poput profesora Slavena Bačića i Darka Sarića Lukende kao i bivše tajnice HNV-a Diane Sarić koja je maknuta nakon što je doznala da donacija od 5.000 eura iz Zaprešića nikada nije došla hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Bunjevačko kolo koje je vodio Marinko Prčić.

On je u međuvremenu preuzeo Demokratsku zajednicu Hrvata koja predstavlja svojevrsnu oporbu Žigmanovoj stranci. Mnogi su članovi Žigmanove stranke prešli u Prčićeve redove nezadovoljni time što se on predstavljao kao veliki vođa koji se prema nekima prodao Vučiću koji i jest predstavio Žigmanov ulazak u vladu Srbije na čemu mu se Žigmanov posebno zahvalio na društvenim mrežama.

Je li Pupovac zaista otpisan? Sudbina prvog hrvatskog Srbina ovisi samo o jednom čovjeku

Hoće li zaista otići?

Hoće li se Pupovac uskoro zahvaljivati svima onima koji su mu dali glas za odlazak u Bruxelles ostaje za vidjeti, no i u SDSS-ovim redovima polako, ali sigurno tinja nezadovoljstvo jer Pupovac i dalje ostaje lojalan Plenkoviću iako su SDSS-ovci ostali bez svojih pozicija u Vladi, po ministarstvima, ali i u Saboru iz kojega je ispao donedavni zastupnik Boris Milošević koji je dugo spominjan i kao izgledni Pupovčev nasljednik. Kao Pupovčeva nasljednica na čelu stranke spominjana je i bivša potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, no posljednjih tjedana u tom se kontekstu intenzivno spominje karlovački dožupan Dejan Mihajlović koji trenutno obnaša dužnost potpredsjednika Glavnog odbora SDSS-a.

Mihajlović je rođen 1980. godine u Karlovcu, a u svojem službenom životopisu navodi kako je Srbin pravoslavne vjeroispovijesti koji stanuje u Krnjaku. Završio je Prometni fakultet u Novom Sadu, gdje je stekao zvanje magistra inženjera prometa. U svojem je Krnjaku Mihajlović bio načelnik od 2013. do 2021. godine, a osim toga, bio je i na rukovodećoj poziciji u tamošnjoj Poljoprivrednoj zadruzi. Kada je SDSS u pitanju, ovaj se mladi i perspektivni Srbin može pohvaliti s podosta funkcija, tako je, primjerice, on predsjednik Općinske organizacije SDSS-a Krnjak, predsjednik Županijske organizacije SDSS-a u Karlovačkoj županiji, u stranci je ujedno potpredsjednik Glavnog odbora, ali i potpredsjednik Predsjedništva, te je uza sve to član Vijeća srpske nacionalne manjine u Karlovačkoj županiji, ali i član Glavnog odbora SKD-a Prosvjeta.

Prema podacima iz imovinske kartice koju je podnio kao karlovački dožupan, on na toj poziciji mjesečno zarađuje 1964 eura. No uz to od samostalne poljoprivredne djelatnosti godišnje zarađuje 56.908 eura. Supruga je zaposlena u HEP-u, gdje mjesečno zarađuje 1749 eura. U imovinskoj kartici Mihajlović navodi i subvenciju Agencije za poljoprivredu u iznosu od 48.703 eura, riječ je o iznosu koji mu se dodjeljuje na godišnjoj razini, odnosno o poticaju.

Impresivna imovina mladog SDSS-ovca

Mihajlović kao relativno mlad poljoprivrednik i političar kredita nema, ali zato u Krnjaku posjeduje kuću s okućnicom od 7059 četvornih metara dobivenu darovnim ugovorom i procijenjenu na 39.816 eura. Druga kuća s okućnicom odnosno, kako Mihajlović kaže, devastirani objekt za rušenje od 528 četvornih metara procijenjen je na 350 eura. Uz gospodarski objekt i niz oranica Mihajlović u Krnjaku posjeduje još jednu djelomično adaptiranu kuću s okućnicom od 200 četvornih metara procijenjenu na 53.089 eura. U Krnjaku se nalazi i podosta Mihajlovićevih voćnjaka, ali i još jedna kuća s okućnicom za koju se tvrdi da je prostor bez objekta. Š

to god da bilo, ta 1032 četvorna metra SDSS-ovac je procijenio na 273 eura. Oko 13 tisuća eura vrijedne su sve šume koje Mihajlović posjeduje u svojem rodnom mjestu. Kada je o pokretninama riječ, on je u karticu upisao Passat iz 2007. vrijedan oko 4654 eura te Toyotu RAV 4 iz 2006. procijenjenu na 4645 eura. U posljednjoj imovinskoj kartici Mihajlović navodi da je vlasnik OPG-a koji je preuzeo od oca Đurada Mihajlovića. No baš se zbog tog OPG-a karlovačkim dožupanom u lipnju 2020. godine bavilo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa koje je protiv njega pokrenulo proces zbog prijave mogućeg sukoba interesa.

U prijavi se, naime, tvrdilo da je Mihajlović, koristeći dužnost općinskog načelnika Krnjaka, bez pravnog temelja dodijelio financijsku potporu svojem ocu u iznosu od 300.000 kuna, osim toga, u prijavi se tvrdilo kako je Mihajlović uskraćivao isplatu jednokratnih novčanih pomoći u povodu rođenja djeteta siromašnim osobama s područja Općine Krnjak tražeći od njih da se pisanim putem odreknu prava na tu isplatu. Nakon što je Povjerenstvo provjerilo navode iz ove prijave, odlučeno je da se Mihajloviću izriče kazna od 3000 kuna zbog toga što je utvrđeno da je kao načelnik odobrio isplate OPG-u svojeg oca, zbog čega se on s Povjerenstvom sporio na Upravnom sudu u Rijeci, gdje je spor na koncu ipak dobio. Bilo kako bilo, on polako, ali sigurno postaje politički aktivan, a ako Pupovac doista svoju karijeru odluči nastaviti u Bruxellesu ovdje u Hrvatskoj biti će potrebno pronaći nekoga tko će umjesto njega voditi stranku.