Plenkovića uskoro očekuje okršaj s moćnom političarkom: Karijeru je izgradila u Bruxellesu

Kampanja za parlamentarne izbore je za nama, a nakon njih premijer Andrej Plenković uspio je formirati i svoju treću vladu. Premda je Plenković i prije početka kampanje za europske izbore naglašavao kako ostaje u Hrvatskoj te da nema namjeru nastaviti svoju karijeru na nekoj od pozicija u Europskoj komisiji koje su pri tome poprilično dobro plaćene, glasine na tu temu još se uvijek ne stišavaju. Štoviše, one se intenziviraju jer nam nakon parlamentarnih, uskoro stižu i europski izbori na kojima se Plenković pojavljuje kao nositelj HDZ-ove liste.

Plenković pak i za to nudi suvislo objašnjenje te tvrdi kako je tu poziciju prihvatio da bi ojačao stranačku listu kojoj s druge stranke konkurira snažna SDP-ova lista predvođena utjecajnom, i dugogodišnjom europarlamentarkom Biljanom Borzan koja među građanima bez obzira na krizu kroz koju prolazi njena stranka uživa vrlo dobru reputaciju.

I na prošlim europskim izborima SDP je bio u krizi pa je Borzan svejedno osvojila 64.736 glasova te je time ušla u top tri europska zastupnika po broju osvojenih preferencijalnih glasova.

Tomašić je spominjana kao rekorderka

U to se doba kraljicom preferencijalnih glasova nazivalo Ružu Tomašić ženu čije je ime na glasačkom listiću zaokružilo 69.989 glasača. Bila su to vremena u kojima je premijer Plenković zajedno sa svojim savjetnikom Robertom Kopalom progovarao o takozvanom fenomenu crnog labuda, budući da je njegov HDZ ostao bez jednog od najavljivanih pet mandata koliko su planirali osvojiti. Vremena su se promijenila, desnica je uz izuzeće Domovinskog pokreta oslabila pa teško da Plenkovića s tog spektra netko može ugroziti, no u HDZ-u tvrde da je premijeru najvažnije da s tih izbora izađe kao pobjednik po broju osvojenih preferencijalnih glasova što s Borzan neće biti jednostavno kao što bi to možda netko pomislio.

Prema rezultatima prvih anketa HDZ-ova je lista prva i dobivaju potporu od 30,6 posto glasova, dok je na drugom mjestu SDP-ova lista koju podržava 24,2 posto glasača. Drugim riječima razlika između Plenkovića i Borzan je oko šest posto što i nije nedostižno. I sredinom travnja Europski parlament objavio je rezultate velike terenske ankete o izborima, a u kojoj je uz ostalo iznenađujuće to što bi odaziv hrvatskih građana na europske izbore mogao biti gotovo istovjetan onome na parlamentarne izbore, što naravno valja uzeti s rezervom, jer je za očekivati da su se nakon što je Vlada sastavljena građani ipak u značajnoj mjeri ohladili od europskih izbora.

U kampanju za te izbore Plenković tek treba ozbiljnije krenuti, svjestan nedostatka vremena, ali u njegovoj stranci uvjereni su da će se ionako rezultat parlamentarnih preliti na europske izbore na kojima se Plenković nada osvajanju minimalno pet mandata premda je njegov krajnji cilj osvajanje šest mandata.

Ciljevi koje je teško ostvariti

Na europskim izborima održanima prije pet godina kovali su se podjednaki planovi, na koncu su dvije velike stranke dobile jednak broj mandata- njih po četiri od ukupno 12 mjesta koliko ih Hrvatska ima u EP-u. Iako vjeruju u uspjeh svoje kolegice Borzan u SDP-u kažu da nastoje ostati racionalni te da će biti prava sreća ukoliko uspiju dobiti četiri mandata kao što je to na posljednjim EU izborima bio slučaj. Prema prognozama platforme Europeelects HDZ-u bi trebalo pripasti pet mandata, mandat manje odnosno njih četiri išlo bi SDP-u, a po jedan mandat trebali bi dobiti Možemo, Most i DP, ali i to su rezultati s kraja ožujka.

U međuvremenu je DP postao koalicijski partner HDZ-a, a Most je izgubio Mariju Selak Raspudić i njenog supruga Ninu Raspudića pri čemu je prema nekim teorijama ljubav navodno pukla baš na dogovorima oko listi za briselske izbore. Odnedavno se nagađa da bi Možemo i Most ipak mogli dobiti po jedan mandat, a da bi dva mandata mogla pripasti Pokretu koji više ne surađuje s Mislavom Kolakušićem, a koji prema anketama ne prelazi izborni prag, no iznenađenja su i sa njime u svakom slučaju moguća budući da je na parlamentarnim izborima osvojio preko 8 tisuća glasova kao kandidat u prvoj izbornoj jedinici.

Preferencijalnim glasovima u Sabor je na parlamentarnim izborima iz četvrte izborne jedinice ušla i Borzan koja je osvojila njih 9.585 što nije beznačajno s obzirom na to da je bila na posljednjem mjestu liste.

Što Plenković zapravo smjera? Šef HDZ-a možda ima opak plan za nastavak svoje karijere

Računaju i na preferencijalne glasove

Na europskoj listi SDP-a nalazi se i Predrag Fred Matić koji je u EU parlamentu odradio svoj prvi mandat. On je kao prvi na listi u svojoj petoj izbornoj jedinici osvojio 12.417 glasova. Tonino Picula posljednji je na SDP-ovoj europskoj listi, ali se on na parlamentarnim izborima nije natjecao. No, u utrci za parlament zato je sudjelovala Dalija Orešković koja je s prolaznog mjesta ušla u Sabor, a nije nemoguće da uđe i u Europski parlament u kojega će preferencijalno teško stići Bojan Glavašević kojemu ni na parlamentarnim izborima to nije pošlo za rukom.

Izgledno je da će među HDZ-ovcima u EP zasigurno ući bivši ministar vanjskih poslova, i bivši europarlamentarac Davor Ivo Stier, ali i Dubravka Šuica koja se nada nastavku svoje karijere na poziciji potpredsjednice EK i potpredsjednice Europske pučke stranke. Nada se ulasku u EP ponovno i Karlo Ressler kojemu bi se nadanja mogla ispuniti jer se nalazi na ulaznoj poziciji.

Na petom mjestu nalazi se Nikolina Brnjac donedavna ministrica turizma koja je izrazila želju da karijeru nastavi u Bruxellesu u kojemu su karijeru gradile i Željana Zovko, i Sunčana Glavak koje se nalaze na rubnim pozicijama baš kao i degradirani Tomislav Sokol koji razmišlja o odlasku iz politike u kojoj se unatoč poražavajućem broju preferencijalnih glasova uspijeva održati bivši ministar Marko Pavić koji se pojavljuje na HDZ-ovoj listi za EU izbore na kojoj se mjesta pronašlo i za Antu Mihanovića, Danijela Marušića, ali i za bivšu europarlamentarku Marijanu Petir koja kao posljednja na listi nadu polaže u preferencijalne glasove.