Najteži test za Ivana Anušića: Njegovom najvažnijem projektu prijeti propast

Gostujući na HRT-u ministar obrane i potpredsjednik vlade Ivan Anušić ponovno je aktualizirao temu uvođenja vojnog roka, čiji je početak najavljen za 1. siječnja.

“Zadatak pripreme obaveznog vojnog roka ili temeljne vojne izobrazbe dobio je glavni stožer Oružanih snaga. Izvijestio me načelnik glavnog stožera da su oni pripremili apsolutno cijeli dokument i program kako bi to trebalo ići. Mi ćemo ga vrlo brzo predstaviti vladi, s njime ćemo izaći u javnost i započeti s tom realizacijom”, najavio je Anušić uz opasku da to nije ni jednostavan, ni mali posao.

Pri tome je podsjetio kako je Hrvatska 2008. godine prekinula obvezni vojni rok te su od tada do danas sva infrastruktura i kadrovi koji su radili s ročnicima nestali.

Očekuje ga veliki posao

”Infrastruktura je propala, kadrovi tj. instruktori više nisu imali potrebe biti u tom broju kojim jesu, a mi potencijalno imamo svake godine 18.000 mladića koji bi se voljeli priključiti.  Nije ovo mali zahvat, a nije ni jeftin”, kaže ministar, a prvi koraci za početak implementacije poduzet će se već 1. siječnja, ali ne u punom kapacitetu.

“18.000 potencijalnih mladića, ako govorimo samo o onima koji će biti obavezni, a to su muškarci. 18.000 potencijalnih mladića koji će nam se javiti, doći i služiti vojni rok. Naravno da ostaje priziv savjesti, to neće biti 18.000”, rekao je ministar i dodao da će vlada demotivirati pozivanje na priziv savjesti.

“Priziv savjesti neće biti primaran u njihovim odlukama jer će biti motivirani da se prijave i odrade vojni rok. S druge strane, bit će demotivirani od strane Ministarstva obrane i vlade i valjanih zakona na odlazak na služenje civilnog služenja vojnog roka”, rekao je Anušić. Upravo se pravo na prigovor savjesti i u vojnim krugovima navodi kao jedna od najvećih prepreka za realizaciju Anušićeva plana o uvođenju obveznog vojnog roka te se strahuje da bi ova ideja koja je ujedno i najveći Anušićev projekt u ministarskom mandatu mogla propasti pošto je riječ o pravu koje je ustavna kategorija.

Tko ima pravo na prigovor savjesti?

Pravo na prigovor savjesti Ustavom RH zajamčeno je svima pa će shodno tome svatko onaj tko ne bude želio služiti vojni rok ili sudjelovati u oružanim snagama moći koristiti tu opciju. Na stranicama Centra za mirovne studije pojašnjena je i procedura temeljem koje je moguće pozvati se na ovo pravo pa se tako ondje uz ostalo navodi da se prigovor savjesti ne odnosi samo na vojni rok već i na bilo koje sudjelovanje u oružanim snagama pa čak i vođenje u vojnim evidencijama. Ulaganje prigovora savjesti na pričuvu automatizmom je ulaganja prigovora savjesti na vojnu vježbu.

”Oni koji su bili u civilnoj službi, odnosno već su uložili prigovor savjesti ranije, vode se u evidenciji tzv. civilnih pričuvnika i obvezni su odazvati se samo na pozive civilne zaštite kojima ne upravlja MORH. Ako ih MORH pozove na dodjelu ratnog rasporeda ili na vojnu vježbu kao civilnog pričuvnika, riječ je o težem obliku kršenja zakona”, navode iz CMS-a uz napomenu da prigovor savjesti mogu uložiti i oni koji su već odslužili vojni rok. Čovjek se u svakom trenutku može odlučiti na prigovor savjesti neovisno o njegovoj prošlosti.

Pri tome treba imati u vidu i da je sami MORH regulirao procedure ulaganja prigovora savjesti, a u CMS-u kao prvi korak navode popunjavanje službenog PZC obrasca uz kojega valja priložiti i dokumentaciju koja potvrđuje da niste vlasnik oružja. Riječ je o potvrdi koju izdaje MUP. Spomenuti PZC obrazac moguće je podignuti u matičnom Odsjeku za poslove obrane. Dokumentaciju je zatim potrebno odnijeti u matični područni Odsjek za poslove obrane iz kojeg poziv i jest stigao, a u CMS-u ujedno napominju i kako bio bilo dobro napraviti i kopije zahtjeva te da Odsjek za poslove obrane treba ovjeriti kopiju kako bi postojao dokaz o predaji zahtjeva.

Četiri najveće Plenkovićeve greške: Ovo su ljudi zbog kojih se u HDZ-u najavljuju sukobi

Tko donosi odluku?

Iako je dokumentaciju moguće poslati poštom, preporučeno i s povratnicom u CMS-u preporučuju osobni odlazak u Odsjek za poslove obrane. Protivljenje sudjelovanju u radu oružanih snaga nije kažu potrebno obrazlagati već je dovoljno u PZC obrascu zaokružiti iz kojih razloga ulažete prigovor, a moguće se u isto vrijeme pozvati i na moralne, i na vjerske razloge. O zahtjevu odlučuje Povjerenstvo za civilnu službu koje se sastoji od predstavnika Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa te Ministarstva demografije, a zahtjev bi kako za sada staji stoje trebao biti riješen u roku od maksimalno 30 dana.

Ujedno Povjerenstvo odluku donosi na temelju predane dokumentacije koja uz PZC obrazac i potvrdu o neposjedovanju oružja podrazumijeva i potvrdu o nekažnjavanju. Važno je istaknuti i to da ne postoji način da Povjerenstvo dodatno ulazi u propitkivanje nečije savjesti, ali zato postoji mogućnost žalbe na njihovu odluku. Žalba se ulaže Povjerenstvu za žalbe kojemu je potrebno priložiti napisanu pritužbu. ”Onoga koji je dobio rješenje kojim se prihvaća njegov prigovor savjesti MORH ne smije zvati na vojne vježbe”, ističu u CMS-u u kojem primjećuju i na dio koji nije zakonski reguliran, a koji se odnosi na osobu koja prigovor savjesti uloži tek nakon poziva na vojnu vježbu, a koja nije dobila rješenje Povjerenstva.

Ulaganje prigovora savjesti po njima bi trebalo odgoditi bilo kakve obveze vezane uz vojsku. Kada se govori o vojnom roku treba podsjetiti da je on prije 16 godina suspendiran jer je broj obveznika koji su zbog priziva savjesti služili rok u civilnoj službi gotovo nadmašio broj onih prvih, a Hrvatska je pored toga 2008. godine postala članica NATO-a pa se zbog geopolitičkih okolnosti koje su u to vrijeme bile aktivne strategija oružanih snaga preusmjerila na profesionalni vojni sastav.

Kako to rade drugi?

Geopolitičke okolnosti više nisu iste pa se procijenilo da je potrebno aktivirati obvezan vojni rok, no stručnjaci koji se bave vojnom tematikom upozoravaju na mogućnost masivnog priziva savjesti koji bi opet mogao dovesti u pitanje model obveznog služenja vojnog roka. Ne samo da je priziv savjesti zajamčen Ustavom RH već i u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima stoji da ‘svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti’. I prije par mjeseci kada se počelo spominjati uvođenje obveznog vojnog roka ustavna stručnjakinja Sanja Barić upozoravala je da ne postoji mogućnost da se na neki način doskoči masovnom prizivu savjesti koji bi doveo u pitanje smisao obveznog vojnog roka.

I dok Anušić razmatra kako prebroditi ovaj problem Deutche Welle piše o tome kako se zbog zabrinutosti oko sve agresivnije Rusije i problema s regrutiranjem mladih u Bundeswerhr konzervativni CDU zalaže za vraćanje vojne obveze. Švedska je pak 2010.godine suspendirala obvezni vojni rok, ali ga je sedam godina kasnije nakon ruske aneksije Krima ipak odlučila ponovno uvesti. Od tada se svi 18-godišnjaci moraju prijaviti i ispuniti online obrazac. Neki od njih pozivani su na liječnički pregled, a na koncu njih između pet do deset posto prihvati službu. Novače se samo oni koji su spremni dobrovoljno služiti vojni rok.

S kim će HDZ rušiti Milanovića? Spominju se dva imena, oba su pomalo iznenađujuća

U Danskoj vojna obvezna služba od 18.godine postoji samo za muškarce, s tim da bi se od 2026.godine trebale početi novačiti i žene. Ujedno se produljuje i osnovni vojni rok sa četiri na 11 mjeseci. Još od 2016.godine u Norveškoj se na registraciju moraju javljati i muškarci i žene, ali na koncu se u vojsku poziva samo dio onih koji se prijave. Zbog rigorozne selekcije, vojna služba se smatra jednako vrijednom kao i druge visokoškolske kvalifikacije. Austrija od vojnog roka nikada nije niti odustala pa se muškarci između 18 i 35 godina pozivaju u oružane snage na šest mjeseci temeljnog vojnog roka pod uvjetom da se prije toga utvrdi da su sposobni.

Tko radi savjesti ne želi u vojsku ima mogućnost odraditi devet mjeseci društveno korisnog rada, a žene mogu volontirati u vojsci. Od lani je i Latvija ponovno uvela vojni rok na dobrovoljnoj osnovi, a od ove godine će svi muškarci od 18 do 27 godina biti unovačeni. Služba traje 11 mjeseci. Žene imaju mogućnost odlučiti o dobrovoljnom sudjelovanju u obuci. Svi muškarci između 18 i 45 godina u Grčkoj su obvezni služiti vojsku. Služba u svim rodovima traje 12 mjeseci, a alternativa je rad za opće dobro koji traje dvostruko duže. Turska ima jednu posebnost: vojni obveznici mogu skratiti svoje vrijeme u vojsci za četiri tjedna uz naknadu od oko 5.000 eura. Obvezni vojni rok odnosi se na sve muškarce između 20. i 41. godine i traje najmanje šest mjeseci, a tko izbjegne službu dobiva novčanu kaznu ili ide u zatvor s tim da ne postoji pravo na odbijanje službenog vojnog roka.