Kontroverze mađarskog ‘manjinca’ koji je podržao Plenkovića: Prijavili ga za kupnju birača

Kada se govori o nacionalnim manjinama u hrvatskoj političkoj areni tada se nerijetko u prvom planu nađu šef SDSS-a Milorad Pupovac i njegov kolega koji desetljećima u Hrvatskom saboru predstavlja talijansku nacionalnu manjinu Furio Radin. Dvojac je ovo koji se u fokusu uspijeva održati uglavnom zbog svojeg dugogodišnjeg političkog djelovanja.

No, posljednjih dana otkako su krenuli pregovori oko postizbornog formiranja vladajuće većine u središte pažnje dospjeli su i ostali manjinski zastupnici, što i ne čudi kada se zna da je za premijera Andreja Plenkovića kod formiranja većine svaki mandat bio značajan, ali i kada se zna da manjinci u sabornici imaju osam svojih predstavnika.

Iako su se u manjinskim redovima prvotno kleli na jedinstvo na koncu su se po pitanju davanja potpisa premijeru Plenkoviću manjinci ipak raslojili ga je tako formalno podržao Armin Hodžić, Vladimir Bilek, Robert Jankovitz te Veljko Kajtazi. Hodžić je inače među novoizabranim saborskim zastupnicima nacionalnih manjina najveće iznenađenje, a u parlamentu bi trebao predstavljati bošnjačku, albansku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.

Hodžić kao iznenađenje izbora

Za razliku od dobrog djela svojih kolega manjinaca Hodžić je na tom putu do Sabora morao pobijediti troje snažnih protukandidata, a tu se ponajprije misli na donedavnu zastupnicu Eminu Lekaj Prljaskaj, ali i na Sulejmana Tabakovića, s tim da mu je protukandidat bio i Šoip Šoipi. Bilo kako bilo Hodžić je na izborima osvojio 3.357 glasova, a na biralište je od ukupno 43.318 birača pristupilo njih svega 7.213.

Podaci iz službene biografije otkrivaju da je Hodžić jedan od najmlađih političara u ovom sazivu Sabora koji se tek treba oformiti. Rođen je naime 1996.godine u Zagrebu gdje je završio Fakultet političkih znanosti. Usavršavao se i na Londonskoj školi za odnose s javnošću, a još od 2015.godine prisutan je i iznimno aktivan u društveno-političkom životu bošnjačke zajednice u kojoj je obnašao razne značajne funkcije. Njegovo ime zapravo niti nije nepoznanica onima koji glasaju na manjinskoj listi budući da je kao kandidat skupine birača nastupio i na parlamentarnim izborima održanima 2020.godine, kada je pobjedu odnijela Lekaj Prljaskaj koju je podržala Unija Albanaca u Hrvatskoj.

Uoči ovih parlamentarnih izbora Bošnjaci koji žive u našoj zemlji uspjeli su postići politički dogovor pa su po prvi put u dva desetljeća na izbore izašli sa Hodžićem kao jedinim kandidatom. ”Nikada nismo bili ovako ujedinjeni, ovo je patriotski front za koji vjerujem da će polučiti ne samo predstavnika Bošnjaka u Saboru, nego i promjenu paradigme dosadašnjih odnosa”, kazao je sami Hodžić na predstavljanju svoje inicijative koju je opisao i kao najveći iskorak te pokazatelj zajedništva Bošnjaka u posljednjih 20 godina. ”Ovo više nije samo pitanje jeste li za Armina, nego referendumsko pitanje- jeste li da Bošnjak bude u Saboru”, kazao je tada Hodžić pozivajući svoje sunarodnjake da ga podrže jer će u suprotnom Bošnjaci u Hrvatskoj nestati i kao politička činjenica, i kao politički faktor.

Bošnjaci se ujedinili

Interesantan je to fenomen da bošnjački predstavnik tek sada ulazi u Sabor premda je riječ o drugoj najbrojnijoj nacionalnoj manjini odmah iza Srba. Još od 2015.godine oni nemaju svojeg saborskog zastupnika, a razlog tome prema nekim teorijama leži i u prevelikom broju kandidata u 12. izbornoj jedinici. Premda u sabornicu ulazi kao bošnjački predstavnik poznanici će za Hodžića reći da je on i zagrebački dečko koji je odrastao u Kozari Boku. Maturant je Islamske gimnazije dr.Ahmeda Smajlovića, a od 2019.godine je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Hodžić je ujedno godinama prvi čovjek Bošnjačkog nacionalnog vijeća, a od prošle godine je i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Iza njega je i cijeli niz interesantnih projekata kao što su primjerice ‘Susret bošnjačke omladine’, ‘Dopunska i dodatna nastava za djecu’, ‘Financiranje priprema za državnu maturu’ i ‘Politička akademija za mlade Bošnjake’. Uz to je Hodžić i član NO Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske Preporod, a jedno vrijeme obnašao je dužnost glavnog tajnika SDA Hrvatske te dužnost šefa zagrebačkog ogranka te stranke.

Njegov kolega Bilek koji je također dao potpis Plenkoviću široj je javnosti ipak nešto poznatije ime. On u Saboru predstavlja slovačku i češku nacionalnu manjinu, a novi mandat izborio je uvjerljivom pobjedom nad Ivanom Komakom koji je osvojio svega 132 glasa, dok je za Bileka glasovalo 1764 pripadnika češke i slovačke nacionalne manjine s tim da je od njih 10.075 glasovanju pristupilo njih 1.908. Bilek je rođen u Pakracu, po struci je elektrotehničar, a nadolazeći zastupnički mandat ujedno je njegov peti mandat.

HRVATSKA ZBOG ODNOSA PREMA SRBIMA I ROMIMA DOBILA ‘PACKE’ IZ EUROPE: Ipak, jedan potez vladajućih su iznimno pohvalili

Iza Bileka nema značajnijih kontroverzi

Iza Bileka nema nikakvih značajnijih kontroverzi ni afera osim ako aferom ne smatrate to što je jedno vrijeme bio član Kluba pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog čega su mu neki zalijepili etiketu žetončića. Jankovitz je pak nešto eksponiranija pa i kontroverznija politička figura. U posljednjem sazivu Sabora obnašao je dužnost predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva, a u parlament je prvi put ušao nakon prijevremenih izbora održanih 2016.godine. Na redovnim izborima koji su održani godinu dana ranije Jankovitz nije uspio oteti mandat SDP-ovom Šandoru Juhasu, s kojim je vodio ozbiljne polemike, a polemiziralo se i o tome da je Jankovitz oduvijek vezan uz HDZ. ”Od osam manjinskih zastupnika u ovom sazivu Sabora, od Juhasa, koji je član SDP-a, do SDSS-a te talijanske i češke manjine, svi su oni prije izbora bili skloni SDP-u i prije proglašenja rezultata dali su potporu Zoranu Milanoviću.

Da sam prošao na izborima, stao bih uz Domoljubnu koaliciju. Uvjeren sam da ova država zaslužuje promjene u odnosu na prije. Ne znam je li se za to znalo prije, ali očito je SDP dignuo i Kurta i Murta protiv mene’, naveo je Jankovitzs još prije par godina dajući do znanja da on doista jest sklon vladajućoj stranci. Na prijevremenim parlamentarnim izborima nakon pada vlade na čijem je čelu bio Tihomir Orešković Jankovitz je uspio ući u Sabor, s tim da mu se spočitavalo to što je u osam mjeseci između tih dvaju izbornih ciklusa značajno porastao broj birača koji se deklariraju kao Mađari što je Jankovicsu spočitavao i romski zastupnik Veljko Kajtazi koji je tvrdio da dobiva dojave da se Romi deklariraju kao Mađari.

Pojedinci su pak tvrdili da su za taj čin dobivali po 200 kuna, međutim Jankovics je te tvrdnje žestoko demantirao. Istovremeno je protiv njega Juhas podnio kaznenu prijavu koja je odbačena jer nije bilo moguće utvrditi da je on stajao iza kupovine birača. Pored toga Juhas je tvrdio da Demokratsku zajednicu Mađara financira mađarska vlada čiji je predstavnik u Batini prije izbora pozvao Mađare da glas daju Jankovitzu kao i da su se Mađari tijekom tog ljeta besplatno vikendima vozili u toplice u Harkanj za što im je Jankovics osobno dijelio ulaznice.

Tema kojom su se dugo bavili

Ovom se tematikom bavio i istraživački portal Oštro koji je tvrdio da je mađarska vlada povezana s najutjecajnijom udrugom mađarske manjine HZMH čiji vodeći ljudi njeguju dobre odnose s mađarskim premijerom Orbanom što je potvrdilo i pismo potpore Fideszu nakon što su 2019.godine održani europski parlamentarni izbori.

Za kupovinu birača Jankovitza su prozivali i članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine u Osječko-baranjskoj županiji koji su zahtijevali da svoje zastupničko mjesto prepusti Tiboru Santi, međutim Jankovitz je i te tvrdnje demantirao te na takvo nešto nije pristao, ali je zato pristao preuzeti vođenje Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti zbog čega su i njega nazivali žetončićem pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Bandića.

Kada je došlo do raspada HDZ-ove i Mostove koalicije kod glasanja je Jankovics ostao uz HDZ čak i onda kada Bandićev klub to nije želio učiniti. Plenkoviću je mađarski zastupnik davao potporu i onda kada je javnost osuđivala bivšu ministricu Gabrijelu Žalac koja se na meti kritika našla radi prometne nesreće i vožnje s isteklom dozvolom, no Plenkoviću mora da je daleko više imponiralo to što je i u ovom posljednjem sazivu Sabora za razliku od vojske kritičara Jankovitz podržao izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika kojemu je otvoreno dao potporu.

SENSEI VELJKO: Saborski zastupnik pokazao zavidne karate vještine: ‘Početak povratka starog samuraja na tatami’

O Kajtaziju se ne zna previše

Dugogodišnji saborski zastupnik i predstavnik romske manjine je pak Kajtazi o kojem se zapravo ne zna previše. Prema službenoj biografiji rođen je u Kosovskoj Mitrovici, u Prištini završava elektrotehničku školu, a u Splitu Višu trenersku. Vojnu akademiju pohađao je u Sarajevu, a osim toga je i trener karatea. Pri Županijskom sudu u Zagrebu položio je ispit za stalnog sudskog tumača za romski jezik, a u Saboru je aktivan od prosinca 2011. godine kada je započeo njegov prvi zastupnički mandat kojega je ponovno osvojio na izborima održanima u prosincu 2015.godine.

Također, bio je predsjednik Saveza Roma u Hrvatskoj Kali Sara te se tada zbližio sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem s kojim je godinama odlično surađivao. Način na koji se odlučio za suradnju s DP-om, odbacivši SDSS zato nije najbolje sjeo dugogodišnjem zastupniku talijanske nacionalne manjine Furiju Radinu koji nije predao potpis za Plenkovićevu vladu.

“Da je trebalo biti više potpisa, bilo bi. Ja bih se zaustavio na tome jer se počela miješati vlada i koalicija, o vladi tek treba početi razmišljati. Nitko ne govori o programu”, rekao je Radin u razgovoru za N1 naglasivši da je cilj manjina da budu aktualizirani operativni programi iz prošlih mandata.

Pri tome se najdugovječniji zastupnik koji je inače uoči izbora najavljivao odlazak u mirovinu referirao i na situaciju sa SDSS-om. “Mene osobno to pogađa, govorim u svoje ime. Trebalo bi pogoditi one koji to zahtijevaju jer isključivanje nije snaga, uključivanje je”, istaknuo je Furio Radin.