Hrvatska je žarište hripavca, glavni epidemiolog naveo četiri razloga zašto

U ponedjeljak (8. travnja) portal Politico je prenio vijest da je Hrvatska žarište hripavca. Ova bolest dugo je bila gotovo iskorijenjena, ali nedavno se vratila na Zapad. Riječ je o infekciji dišnog sustava koju uzrokuje bakterija Bordetella pertussis, a naziv je dobila prema specifičnom zvuku koji oboljeli proizvodi dok udiše zrak.

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), od 1. siječnja 2023. do 5. travnja 2024. godine u Hrvatskoj je zaprimljena 6381 prijava oboljelih od hripavca. To je značajno povećanje u odnosu na pretpandemijske, a osobito pandemijske godine. Naime, 2019. godine zabilježeno je samo 56 slučajeva, dok je 2021. zabilježen samo jedan slučaj.

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić za Index kaže da je ovogodišnji broj oboljelih od hripavca najveći još od 1960. godine. On vjeruje da postoje četiri razloga za rast te bolesti. “Prvi je pad procijepljenosti s nekih 95% u 2000-im godinama, kada su se cijepila praktički sva dojenčad i predškolska djeca. Trenutno je procijepljenost oko 85% do 90%. To nije tako velik pad da bi se samo njime mogao opravdati zabilježeni porast”, objašnjava.

Novo cjepivo, manja cirkulacija, bolja dijagnostika

Nakon toga navodi da smo prešli s cjelostaničnog cjepiva na acelularno. “Svuda u svijetu s vremenom se pokazalo da ono pruža kraću zaštitu. Nekoliko godina nakon zadnje doze velik dio cijepljenih izgubi zaštitu. To nije neki problem jer hripavac nije opasan za stariju djecu i adolescente. Najopasniji je za dojenčad. Najviše oboljelih u Hrvatskoj imamo u dobi između 10 i 19 godina”, nastavlja s objašnjenjem naš glavni epidemiolog.

Kao treći razlog Kaić identificira manju cirkulaciju hripavca, kao i svih drugih zaraznih bolesti u pandemiji covida-19 zbog epidemioloških mjera. “Hripavac je tada nešto manje cirkulirao pa je izostalo uobičajeno prirodno prokuživanje”.

Četvrti razlog je to što je dijagnostika hripavac danas puno bolje nego ranije, pa ima više zabilježenih slučajeva. “Trima razlozima stvarnog porasta broja slučajeva hripavca sigurno je pridonijela i bolja dijagnostika. Mi prije nismo radili PCR dijagnostiku za hripavac. Prije smo se oslanjali na serologiju i kultivaciju patogena, pa ga je bilo puno kompliciranije dokazati. PCR dijagnostika je značajno doprinijela identifikaciji. Velika većina naših slučajeva potvrđena je PCR-om. Dakle, to bi bio umjetni porast”, objasnio je ovaj bonus razlog.

Polar Vortex udara na najjače, problemi za Hrvate: Pripazite na ovaj dan, moglo bi biti gadno

Broj slučajeva pada

Kaić je istaknuo da broj zaraženih pada. “Najviše slučajeva imali smo u studenom i u prosincu, kada smo imali više od 2000 oboljelih svakog mjeseca. Hripavac je krenuo još prošlog ljeta. No sada ispada da smo mi neki rasadnik u Europi, što nije točno. Naravno, moguće je da se netko kod nas zarazio bakterijom i odnio je u svoju zemlju. No isto tako prvi slučajevi u Hrvatsku također su došli izvana. U više zemalja, primjerice u Češkoj i Norveškoj, broj slučajeva je povećan, a to nije sve vezano uz Hrvatsku”, napominje Kaić.