Hrvatska ima golemi zaboravljeni problem: Zbog Vesne Pusić mnogi moraju tražiti ove dozvole

Od nove koalicijske vlade HDZ-a i DP-a velika su očekivanja. Pogotovo među glasačima Domovinskog pokreta koji očekuju drastičan zaokret državne politike u brojnim sektorima. Glasači Domovinskog pokreta jednostavno žele više hrvatske politike u Hrvatskoj.

Očekuje se izbacivanje rodne ideologije iz obrazovnog sustava, zaokret prema sustavnom revizionizmu u odnosu na vrijednosti Domovinskog rata, očekuje se suočavanje s posljedicama i ostavštinom komunističkog sustava te neovisna državna politika u pogledu migracija. Uz to, od ministarstava koja je Domovinski pokret preuzeo očekuje se novi pristup poljoprivredi, demografiji i gospodarstvu.

Očekuje se da svojim pristupom u tim resorima pokažu razliku od dosadašnjih HDZ-ovih politika. Uspiju li pokazati veći stupanj zainteresiranosti i inovativnosti, glasači će to honorirati već na idućim lokalnim izborima. Utope li se u sivilo dosadašnjih HDZ-ovih politika, teško će svojim glasačima objasniti zašto nema pomaka i zašto se ušlo u koaliciju s HDZ-om. Osim navedenih problema, o kojima su DP-ovi kandidati govorili tijekom kampanje, postoji još cijeli niz problema s kojima se građani svakodnevno susreću, a koje HDZ-ove vlade već godinama sustavno ignoriraju.

Potrebno je znanje

Umijeće je prepoznati te probleme i u sustavu, u kojem sada DP sudjeluje, pokušati pronaći rješenje za njih. Prema najavama, Domovinski pokret bi, osim tri ministarstva za koja je preuzeo odgovornost, trebao imati i državne tajnike u 11 drugih resora. Iako državni tajnik nije rang ministra i njegova odluka nije posljednja u ministarstvu, DP bi preko njih ipak mogao projicirati dio svojih politika. Naravno, pod uvjetom da na ta mjesta postave ljude koji su sposobni i okretni te znaju kombinirati političku snagu s novim idejama koje žele provesti u resorima. Da bi se popravilo stanje u nekom resoru, potrebno je imati i znanje, znati s čime se ljudi svakodnevno susreću i što ih muči. Ukratko, biti u doticaju s potrebama naroda i osluškivati što ga muči.

A muči ga mnogo toga. Od inflacije, uvoza strane robe svih vrsta kojoj naša roba teško može konkurirati, niskih plaća i mirovina pa do svakodnevnih problema koji se odnose na parkirališta, promet i nedostatak mjesta u vrtićima. Jedan od problema koje HDZ-ove vlade godinama zanemaruju vezan je uz prelazak državne granice na nekadašnjim pograničnim kontrolnim točkama.

Srbi su do zuba naoružani oružjem bez kojeg se danas ne može: Hrvatska ga mora hitno nabaviti

Naime, pri ulasku RH u EU potpisan je sporazum između tadašnjih vlada RH i BiH kojim se regulirao prelazak granice na područjima nekadašnjih pograničnih kontrolnih točaka (PKT). Riječ je o stotinama tzv. malih graničnih prijelaza na granici između RH i BiH. Zbog specifičnog geografskog položaja na kojem se nalazi granica i komunikacijskih pravaca između istog naroda koji se nalazi s jedne i druge strane granice na nekim područjima granična crta između RH i BiH doslovno prolazi između kuća u jednom naselju te ih dijeli na dvije države.

Ovaj problem posebno je izražen u Dalmatinskoj zagori, gdje državna granica ima možda najneprirodniji pravac pružanja. Na tom području malo je glavnih graničnih prijelaza između dviju država, a većina nekadašnjih pograničnih kontrolnih točaka zatvorena je rampama i pod videonadzorom je.

Neprirodni položaj

Za početak razjasnimo što su pogranične kontrolne točke. Riječ je o malim prijelazima koji se nalaze na cestama niskog intenziteta prometa. Uzduž granice BiH i RH mnoštvo je takvih prijelaza koji dijele pojedina naselja na dva dijela. Zbog malog broja graničnih policajaca država ih je zatvorila rampama i na njih postavila videonadzor. Preostalom lokalnom stanovništvu podijeljene su pogranične propusnice za kretanje u pograničnom pojasu s jedne i druge strane granice.

Upravo tu dolazimo do glavnog problema. Sporazumom iz 2013. između tadašnje hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić i njezina bosanskohercegovačkog kolege Zlatka Lagumdžije dogovoreno je da stanovništvo udaljeno do pet kilometara od mjesta u kojem se nalazi pogranična kontrolna točka, s jedne i druge strane granice, može dobiti pograničnu propusnicu. Lagumdžija nije bio zainteresiran za ovu temu jer su propusnice i kretanje u pograničnim područjima uglavnom briga hrvatskog naroda s jedne i druge strane granice, iz Dalmatinske zagore i Hercegovine.

Međutim, izgleda da ni Vesna Pusić nije bila previše zainteresirana za ovu temu niti je napravila potrebne analize prije potpisivanja sporazuma. Možda biračko tijelo na području Zagore i Hercegovine nije bilo sklono tadašnjoj Kukuriku vladi pa se ni Vesna Pusić nije previše trudila. Potpisivanje sporazuma odradila je mehanički, samo zato što je to od nje tražila Europska unija.
U to vrijeme pogranični pojas između RH i BiH bio je gotovo potpuno ispražnjen. Pogotovo u brdsko-planinskim područjima Dalmatinske zagore. Preostalo stanovništvo bilo je uglavnom starije životne dobi. Desetljećima je to područje bilo iseljeničko, a stanovništvo se uglavnom selilo u priobalni pojas. Ipak, nastavili su obrađivati svoja imanja i održavati kakav-takav privid života u pograničnim krajevima.

Velike migracije

Svemu tomu došao je kraj nakon potpisivanja spomenutog sporazuma 2013. Ionako iseljena područja postala su još iseljenija i zapuštenija. Glavni problem postale su pogranične propusnice koje je moglo dobiti samo stanovništvo koje je živjelo pet kilometara s jedne i druge strane granice. Izvan dohvata ostao je gotovo cijeli priobalni pojas u kojem se nalazi glavnina iseljenika i koji su otad do svojih imanja s druge strane granice često morali putovati putovima dužim i do 100 km do prvog službenog graničnog prijelaza.

Poljoprivredna imanja u tom području uglavnom su usitnjena i rascjepkana. Nalaze se s jedne i druge strane granice. Da bi se s jedne parcele došlo na drugu, iako su udaljene samo nekoliko metara, zbog toga što između njih prolazi državna granica treba ponovno prevaliti put od nekoliko desetaka kilometara preko službenog graničnog prijelaza. U protivnom vam prijeti kazna od 2 do 10 tisuća kuna.

Najvažniji zadatak Domovinaca tiče se Jasenovca: Evo kako zauvijek mogu razoružati manipulatore

Znatan broj građana koji vuku porijeklo iz pograničnih krajeva na svojoj je koži osjetio učinkovitost hrvatskog redarstveno-pravosudnog sustava. Neki su zbog povrede državne granične linije kažnjeni više puta. Zbog prekršajnih naloga morali su više puta na sudove. Sve je to utjecalo na to da se na rodna ognjišta u pograničnom području sve rjeđe odlazi. Oranice i vinogradi danas su zarasli više nego ikada. Tu i tamo poneko još par puta godišnje dođe u rodnu kuću tek toliko da otvori vrata i prisjeti se djetinjstva.

U isto vrijeme ti isti ljudi svjedoče hordama migranata koji svaki dan prolaze ispred njihovih rodnih kuća. Njih nitko ne kažnjava za ilegalni prelazak državne granice. Štoviše, nakon prelaska granice mogu zatražiti azil te im država plaća smještaj i hranu. Razgovarajući s ljudima koji više od desetljeća ispaštaju zbog nebrige države, dolazimo do novih pitanja. Naime, još su Rimsko Carstvo i Mletačka Republika naseljavali pogranična područja kako bi štitili dubinu svoje države.

Zapostavljeni kraj

Današnja Hrvatska radi sve suprotno. Potpisuje sporazume koji za izravnu posljedicu imaju pražnjenje pograničnih područja. Komu je cilj oslabljen pogranični pojas? A nije tako trebalo biti. Još 2013. postojala je mogućnost da se pogranične propusnice izdaju stanovništvu koje je od svojih nekretnina u pograničnom pojasu udaljeno 30 kilometara. Uostalom, to i piše u preporukama EU-a.

Trideset kilometara zračne linije je mnogo i obuhvatilo bi dobar dio priobalnog pojasa. Interes je RH da što više stanovništva bude prisutno u pograničnim područjima. Stoga treba omogućiti maksimalnu fleksibilnost kretanja za domaće stanovništvo u tom području. Slobodu kretanja treba omogućiti ljudima koji u pograničnom području imaju nekretnine, grobna mjesta, roditelje o kojima se trebaju skrbiti… Više je modela kako država može omogućiti kretanja ako to želi. Dosad za to nije bilo sluha ni u SDP-u ni u HDZ-u. Evo prilike za dokazivanje Domovinskom pokretu.