Hrvatska će ipak ostati bez milijuna ukradenih iz fondova EU-a: Svi su zaboravili na OLAF-a

Andrej Plenković i kao tehnički premijer i dalje ulaže nevjerojatne napore ne bi li prikazao da krak afere na Geodetskom fakultetu koji je dosegnuo do Ministarstva kulture nema veze s europskim fondovima, nego da je riječ o sumnjama u nezakonito trošenje novca iz hrvatskog budžeta. Kao da kriminal nije kriminal. Plenković na tome, kao i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, već mjesecima inzistiraju. No pritom očito zaboravljaju da, osim Ureda europskog javnog tužitelja, ovlast nad kontrolom trošenja europskog novca ima i OLAF, europski ured za borbu protiv prevara. On može europskim tijelima naložiti sasvim konkretne akcije, primjerice uskratu isplate novca iz fondova EU-a, kao i zahtjev za vraćanje onoga što je isplaćeno pod sumnjivim okolnostima.

Dosad smo svjedočili nevjerojatnoj upornosti premijera da ukaže na to kako 3D snimanje nakon potresa nije povezano s malverzacijama s fondovima EU-a. Stvar je otišla tako daleko da je Plenković zatražio od Državnog odvjetništva i USKOK-a da preuzmu slučaj. To se u međuvremenu nije dogodilo, već je EPPO uhitio i nekadašnjeg pomoćnika ministrice kulture Davora Trupkovića. Izvjesno je ipak da se Plenković nada kako bi se situacija mogla promijeniti nakon što na čelo DORH-a za par tjedana zasjedne Ivan Turudić. Njegovo imenovanje zasigurno je bilo motivirano i činjenicom da kao glavni državni odvjetnik ima ovlast propitivati nadležnost europskog tužiteljstva nad određenim predmetima.

Ipak, ako Turudić prema Plenkovićevim zahtjevima i zaustavi EPPO, obojica moraju imati na umu da će regularnost trošenja europskog novca u Hrvatskoj ipak i dalje biti po kontrolom. Tu kontrolu ima OLAF koji, osim što može naložiti nacionalnim tijelima procesuiranje malverzacija sa sredstvima iz fondova EU-a, ima i ovlast naložiti europskim tijelima da reagiraju. Sasvim konkretno, Europska komisija po nalogu OLAF-a može naložiti zemlji članici da vrati novac za koji se sumnja da je isplaćen na nezakonit način. Taj postupak može se onda provesti na razini EU-a, a ne unutar pojedine zemlje.

Pravosudni epilog

Je li moguće da Plenković i ostali uključeni u povlačenje sredstava iz fondova EU-a za ovo ne znaju? Teško. Vjerojatnije je cijela halabuka podignuta zbog izbora. Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali objašnjavaju kako OLAF ima ovlast provoditi administrativne istrage. U slučaju da utvrdi nepravilnosti u trošenju novca, kao što je to primjerice utvrdio u slučaju nekadašnje hrvatske ministrice Gabrijele Žalac, obavještava nacionalni Ured europskog javnog tužitelja.

U slučaju Žalac, odnosno aferi Softver kako je kolokvijalno prozvana, OLAF je informacije o sumnjivoj nabavci softvera proslijedio EPPO-u. Nakon toga je EPPO otvorio istragu i uhitio Gabrijelu Žalac te još nekoliko njezinih suradnika. Prije toga, kao što je poznato, slučaj je istraživao hrvatski USKOK, koji je zaključio kako u nabavci softvera ništa nije bilo nezakonito. OLAF je Hrvatskoj naložio i vraćanje oko 1,3 milijuna eura koje je preko europskog projekta dobio poznati vinar iz Slavonije Josip Galić. Bilo je to još 2021., kada je OLAF detektirao da je Galić radove na svojoj vinariji povjerio svom sinu, što nije bilo dopušteno prema pravilima za trošenje europskog novca. Hrvatskom tužiteljstvu tada je preporučeno da protiv vinara i izvođača radova pokrene kazneni postupak. Nedavno je Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu podiglo optužnicu protiv Galića i ostalih.

Slučaj nije istraživalo europsko tužiteljstvo jer je počinjen prije nego što je EPPO osnovan, no pravosudni epilog ipak se očekuje. Da do njega spletom nekih okolnosti nije došlo, te ako sud možda na kraju donese oslobađajuću presudu, EU još može tražiti povrat svog novca.

Sukob nadležnosti

Naši sugovornici objašnjavaju da upravo OLAF može naložiti europskim tijelima da Hrvatskoj nalože vraćanje tih sredstava, i to nakon administrativne istrage. “To znači da Hrvatska nakon takve istrage mora vratiti sredstva u europski proračun iako hrvatsko pravosuđe nikoga zbog subvencijske prevare nije kaznilo”, navode.

Inače, upravo će Turudić, nakon što preuzme funkciju, doći u priliku odlučivati o nadležnosti europskog tužiteljstva za pojedini slučaj. Prema važećem Zakonu o provedbi Uredbe Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a, o sukobu nadležnosti odlučuje glavni državni odvjetnik. Iz EPPO-a su potvrdili da je takvo zakonsko rješenje problematično jer institucija koja rješava pitanje nadležnosti mora biti nepristrana te imati mogućnost izravnog obraćanja Sudu Europske unije, što šef DORH-a nema.

Klub Možemo je, nakon što je ovaj problem došao u fokus javnosti zbog afere na Geodetskom fakultetu koja je sada stigla i do Ministarstva kulture, predložio stoga da se EPPO-u, nakon što glavni državni odvjetnik rješenjem odluči o sukobu nadležnosti, otvori zakonska mogućnost žalbe na to rješenje te da o žalbi u roku od sedam dana odlučuje Vrhovni sud. Ovo zakonsko rješenje osiguralo bi da pitanje sukoba nadležnosti rješava treća strana, koja nije uključena u istražni postupak, čime bi se eliminirali eventualni prigovori sukoba interesa i ojačao sustav kontrole, smatra Možemo.

Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi već je izjavila kako nema dvojbe o nadležnosti u konkretnom slučaju, no i ona upozorava da brojne europske zemlje imaju loše riješenu proceduru vezanu uz odlučivanje o sukobu nadležnosti.

OLAF met with @nab_ukr, the Specialised Anti-Corruption Prosecutor’s Office of Ukraine and @USAID to discuss work priorities and challenges in implementing effective measures to combat fraud and corruption in EU and international financial assistance to Ukraine.

— European Anti-Fraud Office (OLAF) (@EUAntiFraud) July 6, 2023

Sud, a ne odvjetnik

Isto je navedeno i u stručnoj analizi koju je naručila Europska komisija o usklađenosti zemalja članica s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Analiza je objavljena krajem prošle godine. U njoj je jasno navedeno da bi o tome čija je ovlast istraživanje nekog sumnjivog posla trebao odlučivati sud, a ne glavni državni odvjetnik. Naime, za njega se smatra, kako piše u studiji, da “pripada istoj administrativnoj strukturi kao nacionalna tijela istrage, što očito može rezultirati nedostatkom nepristranosti”. Pritom, na tu odluku glavnog državnog odvjetnika nije predviđena mogućnost žalbe, što je uočio i Možemo.

U hrvatskoj je javnosti o ovom problemu govorila i profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, gostujući na N1 televiziji. U Europskom parlamentu se pak o rješavanju sukoba nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i EPPO-a raspravljalo još u siječnju. Portal Telegram objavio je da je na sjednici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove predstavnica Europske komisije ustvrdila da je jedan od prevladavajućih problema u pogledu usklađenosti pitanje sukoba nadležnosti između nacionalnih i europskih tužitelja.

“U većini zemalja članica nadležno tijelo koje rješava spor oko nadležnosti je više nacionalno tužiteljsko tijelo, a ne sud”, rekla je Ana Gallego Torres, ravnateljica Glavne uprave za pravosuđe i zaštitu potrošača. Objasnila je da to znači da takvo tijelo ne može uložiti tzv. zahtjev za prethodnu odluku Suda EU-a – postupak u kojem se od tog suda traži tumačenje neke norme europskog prava, a pokreću ga (nacionalni) sudovi – uključujući i pravila o nadležnosti EPPO-a.

Moćni hrvatski političar možda je ‘duboko grlo’ Laure Kovesi: Želi Plenkovića strpati u zatvor

‘Loša stvar za prevarante’

Objasnila je pritom da studija, koja je doista utvrdila moguće probleme s neusklađenosti u mnogim zemljama članicama, ne predstavlja nužno stav Komisije, već analizu autora studije. Te nalaze Komisija sada pažljivo proučava i u ovoj fazi namjerava razjasniti sve potencijalne slučajeve neusklađenosti u izravnom kontaktu sa zemljama članicama “na konstruktivan način”.

Dok se razglaba o mogućem sukobu nadležnosti, ovlasti OLAF-a ostaju malo po strani, no one su ipak zadnja brana financijskih interesa Unije. Prije nekoliko tjedana OLAF i EPPO potvrdili su svoje operativno partnerstvo na sastanku održanom u Bruxellesu. Više od stotinu istražitelja i tužitelja istraživalo je kako graditi suradnju na uspješnim primjerima, dijeliti najbolje prakse i zajedno se brzo uhvatiti ukoštac sa svim praktičnim izazovima u istragama složenih prekograničnih prevara s fondovima EU-a. Konferenciju su otvorili Ville Itälä, glavni direktor OLAF-a, i Laura Kövesi, glavna europska tužiteljica. Glavni direktor OLAF-a Itälä rekao je kako zajednički rad OLAF-a i EPPO-a čini ta tijela jačima.

“To je dobra stvar za Europu, a loša za prevarante. Naša besprijekorna suradnja učinak je odvraćanja koji nam je potreban za zaštitu proračuna EU-a. Znamo da uspjeh politika EU-a ovisi o najboljem korištenju svakog eura proračuna EU-a. Koristeći svoje snage, OLAF i EPPO postižu opipljive rezultate za građane EU-a”, poručio je.

Glavna europska tužiteljica raskrinkala Plenkovića: ‘On pred građanima stvara dimnu zavjesu’

Ključno pitanje

Glavna europska tužiteljica Kövesi istaknula je kako “organizirani kriminal jača i širi se prevarama protiv proračuna EU-a najmanje jedno desetljeće”. “Ključno pitanje, jedino pitanje, jest što EPPO i OLAF mogu zajedno postići, jesmo li učinkoviti ili ne i vjeruju li građani u naše djelovanje”, rekla je.

Prema posljednjem OLAF-ovu godišnjem izvješću, 2022. je bila godina u kojoj su se stotine milijardi iz Instrumenta za oporavak i otpornost počele isplaćivati ​​za pomoć državama članicama u oporavku od pandemije.

OLAF je, kako se navodi u izvješću, zaključio 256 istraga i izdao 275 preporuka relevantnim nacionalnim i tijelima EU-a. Istrage OLAF-a otkrile su više od 600 milijuna eura zahvaćenih prevarama i nepravilnostima: preporučen je povrat 426,8 milijuna eura u proračun EU-a i spriječen gubitak od 197,9 milijuna eura iz proračuna EU-a. Otvorene su 192 nove istrage, te je EPPO-u prijavljen 71 slučaj koji uključuje moguća kaznena djela, od čega 16 u ime Europske komisije. Uz pomoć OLAF-a nacionalne vlasti zaplijenile su 531 milijun nezakonitih cigareta i 14,7 milijuna litara nezakonitog vina, piva i žestokih pića.