Danas je opet uhićen bivši dekan Geodetskog fakulteta: Evo što nam je rekao prije mjesec dana

Danas je, na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) Zagrebu, uhićen bivši pomoćnik ministra u Ministarstvu kulture i medija, sada Glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine, zbog sumnje na korupciju, i to u sklopu istrage na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Danas su uhićeni i bivši dekan Geodetskog fakulteta te bivši profesor na istom fakultetu. Protiv sve trojice EPPO je donio rješenje o proširenju i provođenju istrage.

Podsjetimo, riječ je o nastavku velike afere koja je bacila sumnju na ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek. Podsjećamo, istraga o problematičnom poslu 3D skeniranja nakon potresa vrhunac je doživjela dosta velikim sukobom na relaciji premijer Andrej Plenković – Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).

I dok premijer tvrdi kako EPPO nema što tražiti u ovom slučaju, ta je institucija EU-a odlučna u naumu da istraži svu problematiku. Jedan je od osumnjičenih i bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo, koji je danas opet uhićen, neposredno nakon prošlog izlaska iz pritvora dao je veliki intervju za naš tjednik. Ponavljamo što nam je Đapo tada rekao.

Odgovor na optužbe

*Bili ste dekan u dva mandata. Koliko se Geodetski fakultet promijenio u tom vremenu i gdje je sada?

Moje dekanstvo (listopad 2019. – rujan 2023.) obilježili su brojni neplanirani događaji. U prvom redu pandemija i dva potresa. Zagrebački potres nanio je znatne štete zgradi fakulteta sagrađenoj 1939., a stradali su i brojni drugi objekti u Zagrebu i okolici pa je obveza bilo na sve strane. Početkom 2023. morali smo sve učionice i urede iseliti na dvije udaljene lokacije. U mojem mandatu fakultet je pokrenuo najviše projekata u svojoj povijesti, nabavio najsuvremeniju mjernu opremu i ustanovio pet novih laboratorija i dva znanstvena centra. Novac od projekata i dalje je na računu fakulteta namijenjen daljnjem razvoju Centra za multisenzorska snimanja i Hidrografskog laboratorija, kao i za sljedećih pet godina plaća za stručnjake koje smo educirali i usavršavali zadnje četiri godine.

Međutim, nova uprava sve je te ljude otpustila i time dovela u pitanje dovršenje i održivost višemilijunskih projekata, izlažući Fakultet opasnosti od ogromnih korekcija, tj. štete, ne samo za Fakultet nego i partnerske ustanove i proračun RH. Ponekad mi se čini da misle da mogu postupati s novcem kako im drago. Fakultet prolazi kroz krizu vođenja i upravljanja, no znam da je to tek privremeno i da je fakultet i dalje predodređen za uspjeh. Ponosan sam što je u mom mandatu interes za studiranje na fakultetu porastao. Iako smo povećali upisne kvote gotovo 20 %, još se traži mjesto više. Usprkos pandemiji, potresu i selidbi, pa i upadima istražitelja, nastava se sve vrijeme odvijala bez prekida.

*Kako komentirate optužbe tužitelja? Oni tvrde da ste se vi i kolege obilato okoristili javnim novcem?

Mogu odgovarati samo u svoje ime, kao što i odgovaram za sve svoje postupke. Moj odnos kao dekana prema novcu iz projekata takav je da je fakultet postao vlasnik opreme vrijedne više od milijun eura, a na računu katedre ostalo je oko 1,5 milijuna eura za nastavak provedbe projekata. I upravo je to novac kojeg se nova uprava želi domoći tako da opstruira daljnju provedbu projekata. Nikada ti koji su se domogli vlasti na fakultetu nisu vidjeli toliko novca na računu svojih katedri jer nikada nisu imali ni jedan pravi projekt.

Neki su mediji propitivali kupnju brodice i terenskih vozila, ali oni su bili predviđeni u projektu i kao takvi odobreni i nabavljeni putem otvorenog postupka javne nabave. Svi su se mogli javiti na te javne nabave jer sve je bilo javno oglašeno. Mogli su poslati ponude, dati primjedbe. Nažalost, mnogi su podlegli negativnoj medijskoj kampanji i bez previše razmišljanja, gotovo slijepo vjeruju konstrukcijama koje je EPPO plasirao u medije. Niti jedan svjedok mene nije teretio da sam primio bilo kakav novac, ali tužitelj svagdje stavlja da sam se ja navodno time okoristio, jer “dekan bolje prodaje priču”. Znam da će tužitelj imati silnih problema dokazati svoje sulude tvrdnje na sudu, jednom kada do suda dođemo. I, nažalost, znam da mi se nitko neće ispričati za sve što sam zbog ovakvog neodgovornog, pa i protuzakonitog ponašanja tužitelja pretrpio.

Prva velika ispovijest osumnjičenog bivšeg dekana: ‘Krajnji cilj im nije fakultet, nego Plenković’

Luksuzna jahta

*Što je s pričom o jahti koju ste iznajmljivali? SAFU vas je okrivio za prevaru jer ste brod iznajmljivali.

Demantirali smo to nebrojeno puta na portalu koji je prvi to objavio uz sliku znatno skuplje verzije tog modela brodice na kojoj su čak i kristalne čaše i šampanjac. Očito je spin o luksuznoj jahti uspio premda je fakultet nabavio brodicu za istraživanja. Ništa nije skrivano. Kupljeno je plovilo, najbolje koje smo mogli dobiti unutar odobrenog budžeta, opremali smo ga i prilagođavali mjesecima – ponekad i metodom pokušaja i promašaja jer ne postoje gotovi recepti.

Napokon imamo stabilno plovilo kojim se mogu provoditi višednevna mjerenja. Dok ove prilagodbe na brodici nisu bile izvedene, fakultet ju je dao, a ja sam potpisao ugovor s charter-agencijom o najmu za tu sezonu. Sav prihod od najma uplaćen je na račun fakulteta i iskorišten za pokrivanje troškova održavanja brodice, sva isplovljavanja u charteru i svi korisnici najma bili su evidentirani u propisanim evidencijama. Nitko od zaposlenika fakulteta nikada nije privatno koristio brodicu.

*Kako komentirate sumnje vezane uz putne naloge?

Putni nalog je zakonom propisan kao osnova za naknadu troškova. Administracija vezana uz putne naloge, pisanje izvješća i prikupljanje privitaka, obvezna je, a nerijetko se putni nalozi pišu nakon što je put odrađen. Posebice je bilo tako nakon intenzivnih snimanja tijekom pandemije, neposredno nakon potresa. Bilo je puno prilika kada sam išao i obavio put i mjerenja a da nisam imao otvoren putni nalog, premda bi to bilo nezgodno u slučaju da mi se nešto dogodi, a opasnosti pri snimanju ruševina i potresom pogođenih područja neposredno nakon potresa bilo je napretek.

Siguran sam da u stotinjak slučajeva uopće nije napisan putni nalog premda je put obavljen i zadatak izvršen, ali putni nalozi još su iz prošlog sustava tradicionalan način da se nekog osumnjiči. Tužitelj je u svom rješenju sve putne naloge proglasio nevjerodostojnima jer mu je valjda tako bilo lakše. Ipak, na sudu će za svaki putni nalog morati dokazati je li i zašto je bio nevjerodostojan. Trebat će dokazati i postojanje namjere njihove zloporabe. Teško je dokazati nešto čega nema i što nije tako.

O ministrici

*Gdje ste i kada upoznali ministricu Obuljen Koržinek?

Premda smo i ministrica i ja iz Dubrovnika i išli smo u istu osnovnu školu, ja sam ipak pet godina mlađi pa smo se upoznali tek na jednom sastanku u Ministarstvu kulture. Susreli smo se samo par puta, i to vrlo kratko u protokolarnim prilikama.

* Tko je dogovarao posao 3D snimanja s ljudima iz ministarstva?

3D snimanje uopće nije dogovarano kao dugotrajan angažman, nego kao žurna pomoć nakon razornog potresa, počeli smo raditi besplatno i samo s ciljem da se nešto napravi i pomogne. Budući da je opseg angažmana bivao sve veći i intenzivniji, fakultet je morao angažirati i vanjske suradnike, a kasnije je potvrđeno da će se ta usluga ipak platiti. Poziv na žuran razgovor u ministarstvo već dan nakon potresa došao je od gospodina Trupkovića, koji je znao da je fakultet predvodnik u 3D skeniranju, te je zatražio pomoć vezanu uz dokumentiranje šteta na kulturnoj baštini stradaloj u potresu. Dokumentacija koju smo isporučili sadrži sveobuhvatne podatke o objektu: ne samo da su napravljene ortofoto snimke, izrađeni presjeci, tlocrti i geodetske situacije, vi na računalu imate kompletnu zgradu sa svim dimenzijama, teksturama, oštećenjima, svaki detalj precizno je izmjeren jer snimljene su milijarde točaka, možete “putovati” kroz nju u svim smjerovima i analizirati što vas zanima.

* Pojavile su se tvrdnje da je posao preplaćen te da nije sve bilo po tržišnim principima.

Tvrdnje o preplaćenosti posla su laž. I to su medijske manipulacije na poticaj tužitelja iz EPPO-a. Ta se lažna teza povlači po određenim medijima, moglo bi se zaključiti zlonamjerno i s određenim političkim ciljem. Manipuliralo se i brojem i površinama objekata, a u zadnje vrijeme tvrdilo se da su i isporučeni podaci bili loše kvalitete. Posao je odrađen u izuzetno teškim uvjetima, korona, potres, zahtjevni objekti koji se urušavaju, naknadni potresi… Napravljena je opsežna dokumentacija o 254 objekta, obračunske površine 750 tisuća m2 (stvarna površina je znatno veća). Laž je da bi to bilo preplaćeno. Evo vam primjer: da je fakultet izradio najjednostavniji etažni elaborat za te objekte, po tržišnoj cijeni od četiri eura po kvadratu, to bi koštalo tri milijuna eura, a ministarstvo je platilo oko 2,5 milijuna eura za vrlo sofisticirane podloge izrada, što košta puno više, a koje pružaju nebrojene mogućnosti projektantima u obnovi.

Brojni projektantski uredi uspješno su koristili naše podatke. U razvijenom svijetu to je odavno standard i za urede koji ne znaju raditi s takvim podacima sve je manje mjesta, vrijeme trokuta i rapidografa odavno je prošlo. U medijima se pisalo i o skenovima koje su nakon nas radile privatne tvrtke, za manje novca. Međutim, to se ne može uspoređivati jer u pravilu skenirane su sasvim drugačije stvari, a i isporučena dokumentacija potpuno je različita. Primjerice, prozivalo nas se za zgradu Glavnog kolodvora, pri čemu mi nismo uopće skenirali zgradu nego ukrasne elemente (plastiku i atiku) te zabat i krovište, a na jednom drugom objektu uspoređivala se cijena skenova naše zgrade sa skenovima privatne tvrtke koja je skenirala freske. Namjerno se uspoređuju kruške i jabuke.

Europska tužiteljica poslala pismo Malenici, on se meškoljio: ‘Ne bih sada u detalje’

* I neki ugledni profesori s Geodetskog fakulteta tvrde da je skeniranje spomenika kulture fakultet previše naplatio?

Tvrdnja o navodnim uglednim profesorima pojavila se u jednom mediju i držim da je lažna. Znam da nema osnove sumnji da je posao preplaćen, a pogotovo nema sumnje u kvalitetu odrađenog. Ugled profesora proizlazi iz njegova javnog djelovanja. Ne može se biti i ugledan i anoniman. Ovdje moram dometnuti da je jedan od sadašnjih prodekana, samo za svoj angažman za snimanje interijera Zagrebačke katedrale, od mene tada tražio čak milijun kuna. Stoga sam uvjeren da ni jedan profesor nije imenom i prezimenom izjavio nešto takvo.

* Neki su mediji prenijeli tvrdnje tužitelja da ste novcem EU-a plaćali skele za izgradnju svoje vikendice?

Mediji su pisali, ali i izmišljali svašta. Vrhunac zlonamjernosti je laž da bih novcem EU-a plaćao skele za izgradnju vikendice. Riječ je o staroj drvenoj posavskoj kući koju sam, sa suprugom, kupio u Dugom Selu za četiri tisuće eura neposredno nakon lockdowna. To je jednostavna prizemnica s uređenim spavaćim dijelom na tavanu. Lokalni su je majstori i susjedi rastavili, prenijeli i sastavili na našem zemljištu u Pisarovini. Za to nisu bile potrebne nikakve skele, nema nikakvog luksuza niti je riječ o novcu EU-a.

Postoji opsežna fotodokumentacija cijelog postupka, na slikama se vide suseljani koji rade na objektu, što pokazuje da je priča o skelama tek novinarska ili tužiteljeva fikcija. I to je bio pokušaj da se stvori privid nekakvog luksuza koji sam navodno nepripadno stekao zloporabom silnih milijuna za koje me se sumnjiči, a u stvarnosti, osim te drvene kućice, imam stan od 80 m2 u kojem supruga i ja živimo s dvoje malodobne djece i za koje otplaćujemo dva kredita te leasing za auto.

* Smatrate li da ste upali u međustranačke igre i sukobe i da ste žrtva namještanja? Je li smješteno ministrici Obuljen?

Tako bi se moglo zaključiti. Neke su stranke prigrlile priliku pa su njihovi političari svašta izjavljivali u medijima, kao da su se međusobno natjecali. Na saborskoj raspravi o 3D snimanju zastupnica pita ministricu čija joj je vikendica ljepša. Pitam se koliko je tek vremena trebalo smišljati takvo pitanje. Neosporno je da je riječ o napuhavanju i lažima u odnosu na mene, za druge niti hoću niti mogu niti smijem govoriti, za razliku od nekih medija i političara koji si to dopuštaju.

Političari, ili bolje reći politikanti, ne prezaju ni od čega u borbi za fotelje pa smo tako čuli i skandaloznu glupost i klevetu da Geodetski fakultet odgaja studente kako krasti. Zar ih nije sram? Fokus medija stalno se mijenjao, kao i ciljevi istrage koje su provodile institucije po nalogu tužitelja, pa se doista čini da krajnji cilj nije bio fakultet, nego posredno ministrica i premijer. Čini se da EPPO sudjeluje u predizbornoj kampanji. Naslikavaju se poput medijskih zvijezda i političara, a funkcija im je, ili bi barem trebala biti, potpuno drugačija.

* Čija je tvrtka Geofocus i zašto ste s njom surađivali?

Ako me želite pitati jesam li ja tajni vlasnik Geofocusa, odgovor je jednostavan: nisam. To je tek još jedna u nizu lažnih konstrukcija EPPO-a. Nije tajna da sam prijatelj s njezinim vlasnikom, poznajemo se još sa studija, i ne, nije mi kum! Ja se ponosim svojim prijateljima i ne zatajujem ih. Fakultet je surađivao s Geofocusom jer je riječ o uspješnoj geodetskoj tvrtki s odličnim stručnjacima, dobrim referencama i suvremenom opremom, a ktomu su iz Zagreba, što je bilo bitno u vrijeme lockdowna i zabrane putovanja.

Nakon što smo krenuli u 3D skeniranje objekata kulturne baštine stradalih u potresu, zamolio sam ga za pomoć u opremi i ljudstvu, jednako kao i nekoliko drugih tvrtki. Svi su se u početku odazvali pomoći bez naknade. Moram naglasiti, a to je navodno šokiralo i tužitelje: svi su oni plaćeni manje nego što su stvarno odradili. Neke aktivnosti nisu im bile plaćene, a izjave svjedoka u tom smislu tužitelji su, navodno, ignorirali. Ne mogu komentirati e-poruku gospodina Pribičevića u kojoj on navodno piše da “ima geodetsku firmu koja može nešto napraviti” i da je to bio razlog da nas osumnjiče da smo tajni vlasnici te tvrtke, jer podaci iz istrage su nejavni. No saznao sam da je PNUSKOK po nalogu tužitelja obišao javne bilježnike u Zagrebu tražeći ovjerenu izjavu o tajnom vlasništvu. Naravno, nisu ništa pronašli jer to je neutemeljena konstrukcija. Razgovaramo o automobilima i ja vam kažem da “imam dobrog automehaničara”. Je li to dovoljan razlog da istražitelji počnu češljati vlasništvo nad automehaničarskim radionicama?

U nedostatku dokaza EPPO pušta svoja kreativna tumačenja preko odabranih novinara. Poput Pandžića koji u 24sata “slaže” priču o Geofocusu na osnovi e-poruke naziva “strategija” a koja se najmanje odnosila na spomenutu tvrtku, a ponajviše na fakultet jer sam u tome trenutku radio na opsežnom dokumentu koji se zove Strategija razvoja Geodetskog fakulteta. Taj navodni dokaz nastao je na jednom ručku na kojem sam, ponukan vedrom raspravom o “institutu za kosu”, jer jedan od sudionika ručka ima “rijetko dobru kosu”, iznio desetak stavki, a koje su u tom trenutku zvučale fora, odmah zapisao i poslao e-poruku. Samo se prva točka odnosila na tvrtku Geofocus jer sam svojem prijatelju rekao da bi trebao zaposliti arhitekta i građevinara u tvrtki kako bi maksimirao financijski učinak jer su u prošlosti na famoznim legalizacijama građevinari i arhitekti zaradili 10 puta više od geodeta, a pogotovo oni koji su nudili kompletnu uslugu na jednome mjestu. Upravo na tragu instituta za kosu govorio sam da bi trebalo iskustva stečena na potresima prenositi u treće zemlje kroz nekakav institut, sinergijski u javno-privatnom partnerstvu, a Geofocus je bio primjer jer je direktor i vlasnik tada sjedio za stolom.

Dio ovoga sam i realizirao: ja sam kao predstavnik Geodetskog fakulteta jedan od osnivača Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo – interventne službe (HCPI-IS) u suradnji s drugim fakultetima i kolegama. Centar predvodi kolega Atalić s Građevinskog fakulteta. Od svih medijskih nebuloza najviše me povrijedila stupidna laž novinara Pandžića da je “dekan Đapo htio krasti i na 3D snimanju stare jezgre Karlovca”. Naime, navedena natuknica uopće ne govori o 3D snimanju stare jezgre Karlovca, riječ je o nastavku istraživanja o gradovima zvijezdama koje sam provodio 2012., a čiji su primjeri npr. Karlovac ili Palmanova… Tada sam iz poznate “Napoleonove karte” Karlovačke zvijezde sa suradnicima izradio 3D model koji sam iste godine predstavio na međunarodnom simpoziju u Rimu, a iz ovog je trebao proizaći i jedan interdisciplinarni doktorat. Toliko o znanju pojedinih novinara.

Je li se čuo s premijerom?

* Odnos s Davorom Trupkovićem – je li on bio glavni kontakt za dobivanje posla skeniranja?

Gospodina Trupkovića poznajem otprije, to nije tajna. Fakultet je, čini mi se, baš tamo negdje 2011., 2012. surađivao s Konzervatorskim uredom u Karlovcu, gdje je konzervator bio gospodin Trupković, ali nakon toga nismo kontaktirali sve do potresa 2020. Tada me je nazvao kao dekana Geodetskog fakulteta znajući da se bavimo suvremenim 3D tehnologijama, a kako bismo pomogli u dokumentiranju oštećene kulturne baštine. Surađivali smo vrlo korektno u tom izuzetno kaotičnom vremenu korone, lockdowna i dvaju potresa, a fakultet je ministarstvu osigurao kvalitetne podloge za obnovu i zaštitu nepokretne kulturne baštine.

* Jeste li se čuli s premijerom i nekim drugim ljudima iz Vlade, osim s ministricom kulture, za to vrijeme?

Odmah nakon potresa, već 31. prosinca 2020., napravili smo interaktivnu kartu Potres2020 koja je olakšala žurnu pomoć stradalnicima, a na kojoj je izravno s fakultetom radilo više od 200 volontera, od zajednice OpenStreetMap do HGSS-a. Sredinom siječnja 2021. fakultet je u Državnom oblaku uspostavio mrežni geoinformacijski sustav Potres kojim je objedinjen rad svih nadležnih institucija, a intenzivno se koristi i danas. Bio sam pozvan na sjednicu Vlade 21. siječnja 2021. na kojoj je ta aplikacija predstavljena i usvojena i tada sam s premijerom razmijenio par rečenica. S ministricom kulture svih ovih godina prozborio sam nekoliko riječi, i to u protokolarnim prilikama.

Tko je misteriozni Davor zbog kojeg gori u Vladi? Ujedno je desna ruka Obuljen Koržinek

Razgovarao sam i s ministrom graditeljstva kada je trebalo produljiti rok korištenja sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a. On je, u siječnju 2022., okupio stručnjake koji su surađivali u obnovi te ih upitao kako dokazati nastanak progresivnih šteta na području Zagreba, čime bismo dobili produljenje roka korištenja europskih sredstava. Moj prijedlog da se kombiniranjem satelitskih radarskih snimki (InSAR) terena prije i poslije potresa dokaže nastanak takve štete prihvaćen je. Dobili smo samo 20 dana da to i pisano pokažemo pa je desetak stručnjaka s fakulteta pod mojim vodstvom radilo dan i noć. Izračune smo nadopunili podacima skupljenima na terenu po cijeloj Banovini te podacima 3D skeniranja objekata prije i nakon drugog potresa te dokazali značajne pomake. To je nadopunjeno izvješćima statičara s Građevinskog fakulteta i seizmologa, uvezano i poslano Bruxellesu. Nastavak znate, na temelju toga RH je dobila produljenje Fonda solidarnosti za cijelu godinu dana!

Sa stručne strane to je bilo vrlo zanimljivo istraživanje pa smo dio objavili na svojim mrežnim stranicama, a brojni mediji to su prenijeli.

* Jeste li ikada komunicirali s Damirom Vanđelićem?

Ne. Bio je na nekim sastancima u Ministarstvu graditeljstva kojima sam i ja prisustvovao, ali ni tada nismo osobno razgovarali.

* Jeste li komunicirali i surađivali s Hrvojem Koržinekom?

Ne.

* Proveli ste 70 dana u pritvoru zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela…

Pritvor mi je određen zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, a svjedoci su ljudi s kojima sam sve vrijeme radio, viđao ih svaki dan i mogao s njima razgovarati i prije nego što su me pritvorili. Vrhunac bezobrazluka europskog tužitelja (uz činjenicu da je tužitelj rješenje o provođenju istrage odmah dao nekim medijima) jest u tome da tijekom mojeg pritvora 50 dana nije ispitao niti jednog svjedoka, a zakon mu nalaže žurnost! Dakle, najmanje sam 50 od ukupno 70 dana bezrazložno bio u istražnom zatvoru u nehumanim uvjetima koje ne bih poželio ni neprijatelju.
Istovremeno Europska komisija upozorava Hrvatsku da mora paziti na presumpciju nevinosti i biti oprezna pri određivanju pritvora – upravo to europski tužitelj eklatantno krši!

* Medijsku pozornost izazvao je tzv. lex AP. Očekujete li da će ga premijer iskoristiti da zaštiti ministricu kulture?

Oduvijek politiku zaobilazim u širokom luku, ja sam znanstvenik i profesor na fakultetu, volim taj posao i uživam u njemu, pa ću odgovoriti kako sam ja doživio prekomjerno granatiranje medija “nahranjenih” posebno probranim i ciljanim informacijama, od kojih je dio službena tajna jer su pribavljene u tijeku policijskih izvida, a dio je nejavan jer je iz istrage koja je nejavna. Dakle, kontroliranim informacijama samo jedne strane, tužitelja, stvorena je slika koja utječe na javnost i svjedoke (a mene su pritvorili zbog utjecaja na svjedoke), ali i na sudove… A tko kaže da je to istina? Nitko nije preispitao tvrdnje, utvrdio njihovu istinitost, pa se pitam kamo je nestala presumpcija nevinosti kao ustavna kategorija i temelj demokratskog društva, zar ne živimo u jednom takvom?

* Gdje je završio novac od projekata?

Novac je “završio” na računu Geodetskog fakulteta, a ondje je i sad, i to poprilična svota. Cijela je priča krenula zbog poznatog hrvatskog jala i želje za upravljanjem tim novcem i još skupljom suvremenom opremom. U sklopu projekta u kojem su nabavljena dva terenca (navodno luksuzna), jedan Land Rover i Ford Ranger za ukupno 80.000 eura, nabavljena je i jako skupa, sofisticirana mjerna oprema o kojoj bi fakultet inače mogao samo sanjati.

Vrlo osjetljiva hiperspektralna kamera koja se prevozi u prtljažniku Land Rovera košta pet puta više od oba ova vozila zajedno! Snimanja tom kamerom obavljaju se diljem zemlje, do pojedinih lokacija vode loši šumski putovi, ne možemo tako osjetljivu mjernu opremu prevoziti bilo kako. U projektu u kojem smo nabavili plovilo, nabavili smo i dubinomjer koji košta četiri puta više od samog plovila. I o tom dubinomjeru mogli bismo samo sanjati da nije bilo projekta. Pokazali smo da taj naš sustav može vrhunski obavljati funkcije za koje je nabavljen. Trenutno su stopirana istraživanja arheoloških nalazišta u Jadranu starih nekoliko tisuća godina, istraživanje koje smo pokrenuli sa Sveučilištem u Zadru, a koje novi dekan opstruira kao i ostale projekte mojeg zavoda i katedre.

EU tužitelji još su u lipnju 2023. znali da su korištena isključivo nacionalna sredstva

* Zašto premijer inzistira na tome da EPPO nije nadležan u ovom slučaju?

Zašto premijer na nečemu inzistira, morate pitati njega. Moja obrana predočila je dokumente Ministarstva financija i Državne riznice, u kojima izrijekom piše da su sva sredstva korištena u plaćanju 3D skeniranja Geodetskom fakultetu samo i isključivo nacionalna sredstva. Stručne izraze i objašnjenja o tehnologiji proračunskog knjiženja ovdje neću prenositi jer ni ja ih ne razumijem, ali nedvojbeno je da nije riječ o europskom novcu.

Za razliku od tužitelja koji si to dopušta, ja ne smijem pokazivati dokaze u spisu predmeta iz kojih je razvidno da su EU tužitelji još u lipnju 2023. znali da su za 3D skeniranje korištena isključivo nacionalna sredstva. E-poruku u kojoj djelatnik Porezne uprave oslovljava tužitelja s “ti, Krešo” i predlaže mu što učiniti i kako formulirati upit prema Državnoj riznici da bi, kako ondje izrijekom piše, mogli “složiti” tvrdnju da je nešto “posredno” financirano sredstvima EU-a, nažalost, ne mogu komentirati jer su podaci iz istrage nejavni. No razvidno je da su tužitelji upravo tako postupili i siguran sam da će vam to potvrditi.

Da se našalim, iako mi nije do šale: ne može se biti posredno trudan, ili jesi ili nisi. U proračunu ne postoji “posredno” financiranje. Činjenica je da nadležna tijela RH nisu prijavila tijelima EU-a da su te uplate financirane europskim sredstvima. Ni jedan jedini cent. I ovo potvrđuje moje sumnje da u pozadini može biti neka čudna nakana tužitelja ili politički proces prikriven tobožnjom željom za utvrđivanjem činjenica. Ja želim da se sve istraži jer sam u javnosti presuđen za stvari koje se nisu dogodile odnosno koje ja nisam učinio.

Sudu treba predočiti bitne činjenice i nebitno je tko će ih prezentirati ako ih prezentira vjerno onakve kakve jesu. Izuzetno mi smeta način na koji je tužitelj, u nedostatku dokaza, provodio medijsku harangu protiv mene u medijima. Nemam ni najmanje povjerenja da će europski tužitelji postupati nepristrano. Nečija isprika za deset godina meni neće značiti ništa. Smatram da svatko zaslužuje zaštitu od ovako nehumanog progona. Postavlja se pitanje dobivamo li na ovaj način “ravnatelje istine”: dokazi i sudovi nisu bitni jer tužitelj je nešto odlučio, a odabrani novinari u medijima prisnažili.