Crnogorci na nogama: ‘Čorba je kuhana u Beogradu, braćo Hrvati, postali smo sluge Ace Vučića’

Nakon što je Crna Gora usvojila Rezoluciju o genocidu u sustavu logora Jasenovac te logorima Dachau i Mauthausen, reagiralo je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Poslali su prosvjednu notu Crnoj Gori. Uz osudu, navode kako je motiv za donošenje ove rezulcije zapravo usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Tu je rezoluciju 23. svibnja ove godine usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda.

“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore. Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije. Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji, naveli su iz MVEP-a.

U izjavi se ističe da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, u skladu s Pregovaračkim okvirom Europske unije za Crnu Goru. Iz Ministarstva podsjećaju da u skladu sa Zajedničkim stajalištem EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezane za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

“Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše. Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način”, stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih i Europskih poslova.

Povratak u prošlost

Reakciju službenog Zagreba prenio je i crnogorski portal Vijesti.me. U komentarima ispod objave vidljiva je jasna polarizacija crnogorskog društva, a nisu izostali ni verbalni obračuni s lokalnom hrvatskom manjinom, pa čak ni Hrvatima koji su komentirali ovu odluku na tom portalu.

Mnogi su se vratili u prošlost i počeli spominjati NDH, ali i ranije odnose Hrvatske i Crne Gore. Jasno, svatko iz svoje perspektive, s obzirom na to da se među komentarima našao veliki broj pristalica, ali i protivnika rezolucije o Jasenovcu.

“Nije smiješno! Zašto se Hrvatska našla uvrijeđenom? Zar nije i u interesu Republike Hrvatske da pokaže svima da nema ništa s NDH i zločinima iz tog vremena!? I umjesto da pozdravi što je donesena deklaracija, ona se buni”, ustvrdio je jedan Crnogorac.

Drugi je, pak, ustvrdio da su vlasti zaista usvojili rezoluciju o Jasenovcu, kao osvetu za rezoluciju u Srebrenici. “Jesmo, usvojili smo rezoluciju o Jasenovcu, ali ne iz pijeteta prema jasenovačkim zrtvama,već iz inata za rezoluciju o Srebrenici”, ustvrdio je.

Crna Gora izglasala Rezoluciju o Jasenovcu: ‘Kao srpski političar nikad nisam bio ponosniji’

‘Srpski svet’

Velike rasprave su se vodile oko toga tko zapravo stoji iza donošenja Rezolucije o Jasenovcu. Mnogi smatraju kako svoje prste u svemu ima Srbija, koja koristi Crnu Goru kako bi indirektno poljuljala odnose s Hrvatskom. Podsjetimo, Crnu Goru trenutno vodi vlada prosrpski orijentiranog premijera Milojka Spajića.

“Čorba je kuhana u Beogradu, braćo Hrvati. To trebate znati, a mi u CG imamo sluge koje riječi provedu u djelo”, naveo je netko. Pritom se još jedan Crnogorac nadovezao: “Nismo mi Crnogorci, nego sluge Srbije i Ace Vučića, jedinog remetilačkog faktora na cijelom Balkanu!”

Mnogi smatraju kako je zapravo Vučić okrenuo Crnu goru protiv Hrvatske. “Vučić je završio posao, okrenuo Hrvatsku protiv nas. A što to znači? Evo, strašne posljedice. Ako neće Crna Gora u EU, hoće u Srbiju”, glasio je jedan od komentara.

Neki su sarkastično prokomentirali želju Hrvatske za održavanjem dobrosusjedskih odnosa s Crnom Gorom. “Isto su rekli Srbi kad je usvojena o Srebrenici. Ja sam protiv obje bio, ali kad se usvaja neka se usvaja. ‘Ajmo redom. A Hrvatima poručujem da nije upereno protiv njih, kao što smo oni i mi to Srbima objašnjavali”, ustvrdio je još jedan Crnogorac.

Hrvatska sprema oštar odgovor Crnoj Gori: Burno zbog rezolucije o Jasenovcu, spominju Stepinca

Što su Hrvati učinili za Crnu Goru?

No, to je samo povuklo raspravu o povijesnim odnosima dviju država i naroda. “Da se razumijemo, Hrvati, koliko god ih mi bratimili, Crnogorce ne osjećaju kao braću. I to je oduvijek bilo i ostat će. Uvijek na različitim strananama osim ’41.-’45., a i to iz interesa. Sve se pokazalo sedamdesetih. Pamtimo mi dosta”, glasio je jedan komentar.

Povuklo se pitanje što su Hrvati donijeli dobrog Crnoj Gori u posljednjih 1000 godina. Odgovori su bili raznoliki. “Doslovno ništa. Nisu nam pomogli u oslobodilačkoj borbi protiv Osmanlija. Na suprotnoj strani bili u prvom i drugom svjetskom ratu. Sad smo kao NATO saveznici, ali kroz povijest smo uvijek bili na suprotnim stranama”, ustvrdio je netko.

Dobio je nekolicinu oprečnih odgovora. “Hrvati su dali svoj doprinos da Crna Gora postane nezavisna država, što nije slučaj sa mnogim etničkim Crnogorcima. Mnogi od njih su glasali za nezavisnost samo radi svog osobnog interesa, što otkrivaju i ove prepiske”; “Baltazar Bogišić i Ivan Mažuranić nisu palili po Crnoj Gori kao Aco Palikuća. Prvi je napisao prvi imovinski zakonik Crne Gore, drugi opjevao Crnogorce ljepše no itko prije i poslije njega. A što su crnogorski Srbi donijeli Hrvatskoj zadnjih 100 godina? Poslanik Puniša Račić ubio usred Narodne skupštine gotovo sve hrvatske prvake 1928. Tada je pukla velika srpsko-hrvatska ljubav. Dubrovačko ratište je posebna priča srbo-nostalgičara”; “Baš ništa. Samo 70 posto kulturne baštine Crne Gore je ostavština hrvatske manjine u CG. Ali to je ništa za neke”, ustvrdili su komentatori.

Netko se zapitao što je Srbija učinila dobrog za Crnu Goru. “Ali ne znam ni Srbija što nam je dobro donijela! Znam za okupacije, otimanje crkve, uništavanje identiteta, ukidanje države, običaja, naslijeđa. Mislim da Hrvati ništa od ovoga nisu radili”, ustvrdio je.

Hrvatska oštro odgovorila Crnoj Gori: ‘Neprihvatljivo, zadržavamo pravo na reakciju’

Skretanje s europskog puta

Jedan je Crnogorac ustvrdio da zemlju “ne može nitko unazaditi, koliko možemo sami sebe”. Njegov komentar je bio reakcija na moguću blokadu pristupnih pregovora Crne Gore za ulazak u EU, u kojemu će bitnu riječ imati i Hrvatska. Mnogima se to nije svidjelo.

“Drugovi i drugarice, poslije ovoga zaboravite na EU, ima da nas ucjenjuju koliko hoće. Koliko ćemo samo rezolucija za Dubrovnik morati pisati i jos para dati. Ali što briga hazardera Spajkea. Njemu je da se napuni za još ovo malo što mu je vlasti ostalo”, ustvrdio je jedan komentator, a drugi je nadodao da je “dobro plaćen u prodaje državu”. “Vratite se na 2006. i Mandića. Ostvaruje lagano namjere Šešelja”, ustvrdio je.

U komentarima se javio i jedan Hrvat: “Ni naše buduće stopiranje vašeg puta u EU nije upereno protiv Crne Gore”, ustvrdio je. Nije dugo čekao odgovor: “Braćo Hrvati, u pravu ste. Ovoj rezoluciji nije mjesto u crnogorskom parlamentu. Zapravo, njoj je mjesto u vašem parlamentu. A mi smo ponosni što takvih užasa nema u našoj povijesti. Što se tiče europskog puta, srećom se tu pitaju ozbiljnije zemlje. Vi ćete glasati kako vam se kaže”, ustvrdio je jedan Crnogorac usput pokrenuvši raspravu o potencijalnom “ratu rezolucijama”.

Rat rezolucijama

“E sad će Crna Gora biti sponzor rezolucije o hrvatskom genocidu nad Srbima. Naravno u Ujedinjenim narodima. Sve za pomirenje. Naravno, kao i u slučaju Srebrenice”, ustvrdio je netko i dobio protupitanje: “Što ako oni donesu deklaraciju o zločinu Crne Gore na Dubrovnik?”

“Onda slijedi rezolucija o zločinima nad Srbima i Židovima u Dubrovniku za II. svjetskog rata. Ivo Rojnica, dubrovački stožernik, nikad nije osuđen za svoje zločine. Ne bi me čudilo da gradsko prometno poduzeće u Dubrovniku nosi ime po njemu”, glasio je odgovor na to pitanje.

Mnogi su ustvrdili kako je ovo ujedno i osveta za optužnicu protiv bivšeg glavnog crnogorskog tužitelja Milivoja Katnića zbog mučenja zarobljenika u Cavtatu tijekom Domovinskog rata. Neki su ipak ustvrdili da je riječ o igrama moći.

Plenković sprema državnički potez, na ovo neće šutjeti: Susjedi nam opet pripremili neugodnost

Igre moći

“Stvar je tko ima više moći. Osim toga, BiH je podržala rezoluciju o Srebrenici. Rezolucija o Jasenovcu je za unutarnju uporabu. Čestitam, ubili ste žrtve Jasenovca još jednom”, zaključio je jedan Crnogorac.

Drugi je, pak, savjetovao što bi Hrvatska trebala učiniti u ovom slučaju. “Sad, braćo Hrvati, udarite zabranu ulaska za sve ove koji su glasali za rezoluciju, a znam da mnogi od njih vole poći do Hrvatske, pogotovo do Dubrovnika na kavicu”, ustvrdio je i odmah dobio odgovor:

“Od ovih ljudi koji su glasali sa pravom za rezoluciju, nitko ne ide u Dubrovnik apsolutno jer Hrvati goste samo one koji su im dali Prevlaku na poklon a ti su Milo, Ranko i njihovi sateliti!! Velika sreća otići do Dubrovnika i do Hrvatske”, zaključio je netko.