Milan je sijao ‘strah i trepet’ u bivšoj državi: Prvi Hrvat koji je to uspio, a za sve je kriva vojska

On je u hrvatskom olimpijskom pokretu, kada se računa kronološki, uvjerljivo naš prvi olimpijac! Milan Neralić rođen je u Slunju 26. veljače 1875. godine. Bio je prvi hrvatski mačevalac, prvi hrvatski olimpijac i prvi Hrvat osvajač medalje na olimpijskim igrama. Povod za priču u njemu ne treba spominjati, polako odbrojavamo do Olimpijskih igara, za tri tjedna…

Osam godina škole završio je 1890. godine u rodnom mjestu, a od 1890. do 1892. polazio je Učiteljsku školu u Petrinji. Školovanje je prekinuo 1893. godine, kada odlazi u Karlovac u vojsku.

Neralić – Ličanin iz Slunja, bio je svestran sportaš. Odličan plivač, izvrstan vježbač na ručama, preči i karikama, dizao je utege, a planinarenje mu je bio velika strast. Bio je spretan i fizički snažan. Svi su se divili njegovim skokovi- ma u Koranu pri kojima je izvodio dvostruki salto, a mogao je na leđima ponijeti i biljarski stol.

U vojsci zavolio mačevanje

S mačevanjem se Neralić prvi put susreo u vojsci. Godine 1895. primljen je na Tečaj za vojne učitelje mačevanja i tjelovježbe u Bečkom Novom Mjestu. Na taj tečaj primani su samo najperspektivniji mačevaoci i vježbači iz svih pukovnija Austro – Ugarske, a nakon prva tri mjeseca obavljala se rigorozna selekcija.

Usprkos svojim fizičkim predispozicijama, Neralić je na tečaj primljen s vrlo lošom ocjenom (zbijen, zdepast, trom i neelastičnog hoda), a nakon prvog kontrolnog ispita dobio je negativnu ocjenu. Ipak, s vremenom se pokazao kao izvanredno discipliniran, uporan i marljiv učenik, pa je nakon završenog Normalnog i Specijalnog kursa ostao od 1898. godine raditi na tečaju kao pomoćni trener, a od 1901. do 1908. godine i kao glavni trener mačevanja.

Vojnički je poziv napustio 1908. godine te otišao u Berlin, gdje je do 1914. podučavao mačevanje u vojničkim i građanskim klubovima. Za Prvog svjetskog rata bio je učitelj mačevanja i skijanja na vojnoj akademiji u Bečkom Novom Mjestu. Od 1898. godine nastupao je u konkurenciji profesionalnih učitelja mačevanja na brojnim turnirima u raznim europskim gradovima. Na mačevalačkoj akademiji u Zagrebu nastupio je 7. srpnja 1902. godine, a 1912. godine priredio je prvu mačevalačku akademiju u Slunju.

Dalić za Brozovića ima zamjenu ‘pred nosom’, izbornik mora ovo napraviti

Jedan od najboljih

Milan Neralić slovio je za jednog od najboljih mačevaoca Austro – Ugarske. Godine 1900. na mačevalačkom turniru drugih Olimpijskih igara u Parizu nastupio je u sablji u konkurenciji profesionalnih učitelja mačevanja. Nastupilo je osam natjecatelja pa je Neralić imao sedam borbi, od kojih je četiri dobio i zauzeo treće mjesto. Prvo i drugo mjesto pripali su Talijanima, Antoniu Conetu i Italu Santelliju.

Ovdje je zanimljivo napomenuti da na tim olimpijskim igrama zapravo nisu dodjeljivana odličja u obliku medalja. Običaj dodjeljivanja zlatne, srebrne i brončane medalje za prva tri mjesta započinje tek na trećim Olimpijskim igrama 1904. godine. Na prvim Igrama 1896. godine u Ateni pobjednici su dobili srebrnu medalju, maslinov vijenac i diplomu. Drugoplasirani su uz diplomu dobili i bakrenu medalju te lovorov vijenac, dok trećeplasirani nisu dobili odličja.

Na drugim igrama, na kojima je nastupio i Neralić, medalje uopće nisu dodjeljivane, već su pobjednici dobili trofeje ili pehare umjesto medalja.

Dalić za Brozovića ima zamjenu ‘pred nosom’, izbornik mora ovo napraviti

Spada u velikane

Ipak, nije netočno kada danas kažemo da je Neralić naš prvi osvajač olimpijske medalje, budući da je Međunarodni olimpijski odbor retrogradno dodijelio zlatne, srebne i brončane medalje najbolje plasiranima s prvih i drugih igara i tako uskladio kriterije s novijom praksom.

Zbog izobrazbe koju je stekao stručnim usavršavanjem za profesionalnog učitelja mačevanja i uspjeha koje je posti- gao na olimpijskim igrama i vrhunskim europskim turnirima, za njega možemo reći da je u stručnom i natjecateljskom pogledu najbolji i najuspješniji hrvatski mačevalac.

Ovaj vrhunski sportaš svog vremena zbog uspjeha koji je postigao na Olimpijskim igrama u Parizu spada u istinske velikane hrvatskog sporta. Ipak je bio prvi olimpijac i medaljonoša, onaj od kojeg je sve krenulo. Milan Neralić preminuo je 17. veljače 1918. godine u Bečkom Novom Mjestu, gdje je i sahranjen.