Zvijezda pet puta veća od Sunca eksplodirala na čudan način: ‘Nikada prije nismo vidjeli tako nešto’

Ponekad znanstvenici otkriju fenomene u svemiru koji izazovu čuđenje, a J0931+0038 je upravo jedan od tih fascinantnih slučajeva. Zvijezda koja nosi privlačan nadimak “Barbenheimer Star” pruža neobične zagonetke stručnjacima koji proučavaju Mliječnu stazu. Ova zvijezda izaziva tradicionalne definicije nebeskih tijela, izazivajući zbunjenost među znanstvenicima.

Što je toliko iznenađujuće? Čini se da je zvijezda nastala nakon eksplozije divovske zvijezde koja je bila najmanje 50 puta veća od našeg Sunca, a koja je postojala prije nekoliko milijardi godina. No, obično se očekuje da takve zvijezde, kada eksplodiraju, formiraju crne rupe. Međutim, J0931+0038 definitivno nije crna rupa i predstavlja jedan od najčudnijih slučajeva koji su znanstvenici zabilježili.

Njegova kemijska struktura također je iznenađujuća. Zvijezda je prvi put primijećena 1999. godine, ali tek 2019. godine znanstvenici su uspjeli promatrati njezin potpuni spektar svjetlosti, što je potaknulo dodatno istraživanje, prenosi Indy100.

Zvijezda zanimljivog imena

Otkriveno je da je J0931+0038 sastavljena od jedinstvene mješavine elemenata koju stručnjaci dosad nisu susreli. Osim toga, bogata je niklom i cinkom, dok neobično sadrži nisku razinu elemenata poput natrija i aluminija. Astronom Alex Ji sa Sveučilišta u Chicagu i Sloan Digital Sky Survey (SDSS) bio je voditelj istraživanja, a rezultati su objavljeni u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dostupnom za čitanje na arXiv.

Istarska obala krcata misterioznim piramidama za koje malo tko zna čemu su služile

“Nikada prije nismo svjedočili nečemu ovakvom. Ono što se tada dogodilo mora biti nevjerojatno. Nazvali smo ga ‘Barbenheimer Star’ zbog njegove spektakularne nukleosinteze”, ispričao je Ji. Cijeli događaj šokirao je znanstvenike, koji ističu kako je ova pojava “poprilično kontradiktorna”.

Cijela struktura zvijezde zapravo je iznenadila znanstvenike uključene u istraživanje: “Niti jedan postojeći model formiranja elemenata ne može objasniti ono što vidimo”, rekla je suvoditeljica istraživanja Sanjana Curtis, astronomka s Sveučilišta Kalifornija, Berkeley. “Nije riječ samo o sitnim prilagodbama – čitav uzorak elemenata gotovo je kontradiktoran”, zaključuje.