Znanstvenici najavili genijalan projekt na dnu mora: ‘Ovo bi zaista moglo spasiti svijet’

Znanstvenici istražuju revolucionarno rješenje za krizu uzrokovanu klimatskim promjenama, na način da pohrane ugljični dioksid (CO₂) na dnu oceana. Koristeći naslage bazaltnih stijena na morskom dnu, oni vjeruju da mogu trajno ukloniti plin koji zadržava toplinu iz naše atmosfere.

Međunarodni tim istraživača predlaže izgradnju plutajućih platformi na strateškim lokacijama u moru. Za razliku od tradicionalnih offshore platformi koje vade naftu, ove futurističke platforme ubrizgavale bi ugljični dioksid u oceansko dno. Naime, platforme, pokretane vlastitim vjetroturbinama, hvatale bi taj plin iz zraka ili morske vode i upumpavale ga u morsko dno.

Projekt, nazvan Solid Carbon, ima za cilj pretvoriti CO₂ u stijene na dnu oceana, osiguravajući sigurno i trajno skladištenje ugljika. “Ovo čini skladištenje ugljika vrlo izdržljivim i vrlo sigurnim”, tvrdi geofizičar Martin Scherwath iz organizacije Ocean Networks Canada.

Značajan utjecaj

Koncept, međutim, zahtijeva znatna sredstva za daljnje testiranje. Tim treba 60 milijuna dolara za testiranje prototipa na moru. Znanstvenici procjenjuju da bi globalne formacije bazaltnih stijena mogle pohraniti više ugljika nego sve Zemljine emisije fosilnih goriva zajedno.

Karta potencijalnih nalazišta ističe brojne lokacije označene žutom bojom na prethodnoj ilustraciji, što ukazuje na široku primjenjivost ove metode. Međutim, tehnološka, ​​politička i ekonomska izvedivost provedbe ove strategije u velikim razmjerima ostaje neizvjesna.

Čak i nekoliko platformi moglo bi značajno utjecati na emisije ugljika. Bazen Cascadia na zapadnoj obali Kanade, blizu otoka Vancouver, mogao bi pohraniti globalne emisije ugljika u vrijednosti od oko 20 godina, što ga čini glavnim kandidatom za početno testiranje. Geofizičar David Goldberg sa Sveučilišta Columbia, istaknuo je privlačnost ove lokacije zbog opsežnih znanstvenih podataka i studija.

Sve više se širi ‘bakterija koja jede meso’: Bolest se razvija u svega nekoliko sati

Zanimljiva ideja

Projekt Solid Carbon oslanja se na prirodnu kemijsku reakciju. Bazaltna stijena, bogata reaktivnim metalima, veže se s CO₂ u karbonatne minerale. Taj proces je uspješno demonstriran u manjoj mjeri u islandskom projektu CarbFix, gdje je CO₂ otopljen u vodi ubrizgavan u podzemni bazalt, pretvarajući se u stijenu u roku od dvije godine.

Međutim, povećanje ovog pristupa na globalnu razinu golemi je i skup pothvat. Znanstvenici vjeruju da je to potrebno ulaganje kako bi se globalne temperature smanjile na predindustrijske razine. “Moramo doći do novca. Mislim da nema načina zaobići to”, izjavio je Scherwath.

Dok Solid Carbon predstavlja dugoročno rješenje koje obećava, nije zamjena za trenutnu klimatsku akciju. Stručnjaci nastavljaju zagovarati smanjenje upotrebe fosilnih goriva, prelazak na obnovljivu energiju i smanjenje emisije ugljika u raznim sektorima.

Čvrsti ugljik se smatra dodatnom mjerom za budućnost koja će pomoći u postizanju neto nulte emisije do 2050. godine, prema ciljevima Pariškog sporazuma.

Davno izumrle životinje vraćaju se u život: ‘Jurski park postaje stvarnost’

Traže se financijska rješenja

Kako bi demonstrirao koncept Solid Carbon, tim planira poslati brod nakrcan prethodno zarobljenim CO₂ da izbuši rupu u morskom dnu i ubrizga plin. Postojeća kabelska mreža nadzirala bi lokaciju radi eventualnog istjecanja plina. Međutim, osiguravanje potrebnih 60 milijuna dolara financiranja pokazalo se izazovnim.

Goldberg pripisuje poteškoće s financiranjem nedostatku jasnog financijskog povrata od projekta. “Klimatske promjene su tako skupe”, primijetio je Scherwath, sugerirajući da bi se projekt trebao promatrati slično osnovnom pročišćavanju gradske kanalizacije.

Ako se osiguraju sredstva, tim se nada da će se pilot-projekt pokrenuti u roku od godinu ili dvije, potencijalno utirući put značajnom napretku u tehnologiji hvatanja ugljika i velikom iskoraku u borbi protiv klimatskih promjena.