Tko je brži: Usain Bolt ili hrt? Iznenadit će vas nova simulacija utrke

YouTube kanal MotionAthlete u veljači je objavio simulaciju utrke koja ističe značajnu razliku u brzini između Usaina Bolta – najbržeg čovjeka u povijesti – i hrta – najbrže pasmine pasa na svijetu.

Usain Bolt, legenda jamajčanskog sprinta, umirovio se 2017., ali još drži svjetske rekorde u sprintu na 100 i 200 metara. Njegov kultni sprint na 100 metara od 9,58 sekundi 2009. godine i sprint na 200 metara od 19,19 sekundi tek treba nadmašiti.

Unatoč pokušajima sprintera poput Yohana Blakea, Tysona Gaya i Noaha Lylesa, Boltovi rekordi ostaju neosporeni. Dok je Bolt bez premca među ljudima, obožavatelji na društvenim mrežama nagađaju kako bi se pokazao protiv najbržeg u životinjskom carstvu.

Ključ za preživljavanje

Hrtovi, sa svojim snažnim nogama, savitljivom kralježnicom, dubokim prsima i vitkom građom, mogu postići brzinu do 64 km/h. Nasuprot tome, Boltova prosječna brzina tijekom njegovog rekordnog sprinta na 100 metara bila je 37,57 km/h.

Simulacija prikazuje izravnu utrku na 100 metara gdje hrt završava za samo 5,80 sekundi, gotovo četiri sekunde brže od Bolta. Čak i sa značajnom prednošću, hrt na koncu prestiže Bolta.

U intervjuu za World Athletics Inside Track, Bolt je upitan za koji od svojih rekorda misli da će prvi biti oboren. Odgovorio je: “Mislim da će 100 m biti teže (svladati) jer je brže, a ako pogriješite tijekom utrke, nećete je dobiti. Ima mnogo tehničkih detalja pa mislim da će 100 m možda biti zadnji”.

U životinjskom svijetu, brzina je ključna za preživljavanje, bilo da je riječ o lovu ili bijegu od predatora. Nekoliko vrsta ističe se svojom sposobnošću da postignu nevjerojatne brzine. Dat ćemo nekoliko primjera

Enigma zamrznutog vuka starog 44.000 godina: Biolozi u lešu traže žive bakterije

Najbrži životinjski trkači

Gepard (Acinonyx jubatus) apsolutni je rekorder među kopnenim životinjama. Može dostići brzinu do 104 km/h. Ta nevjerojatna brzina omogućava mu da ulovi plijen na kratkim udaljenostima.

Antilopa viloražica (Antilocapra americana), poznata i kao pronghorn, druga je najbrža kopnena životinja. Može postići brzinu do 72 km/h. Iako nije brža od geparda, može održavati visoke brzine na duže staze.

Afrički noj (Struthio camelus) najbrža je ptica na kopnu. Iako je neletačica, može trčati brzinom do 58 km/h. Njegova brzina pomaže im da pobjegnu od predatora u afričkim savanama. Sivi vuk (Canis lupus) je među najbržim sisavcima kada je u pitanju dugotrajno trčanje. Može trčati brzinom do 47 km/h, što mu omogućava da lovi plijen na velikim udaljenostima.

Klokan (Macropus) može dostići brzinu do 43 km/h. Njegove duge noge i mišićava građa omogućava mu brzo kretanje kroz australske ravnice. Navedene životinje fasciniraju svojim sposobnostima i prilagodljivostima koje im omogućuju da budu među najbržima na planetu.

Nova simulacija tako naglašava izvanrednu brzinu hrtova, ističući fascinantne usporedbe između ljudskih i životinjskih sposobnosti.