Susret Sunca i ‘nečeg u svemiru’ dramatično je ohladio Zemlju: Priča ima nastavak

Nedavna studija pokazala je da bi kretanje Sunčeva sustava kroz galaktiku moglo imati značajan učinak na klimu na Zemlji. Dok Zemlja kruži oko Sunca, a Sunce oko središta Mliječne staze, to gibanje oscilira u odnosu na galaktičku ravninu i prolazi kroz područja svemira različite gustoće, što utječe na klimu našeg planeta.

Od velikog dijela međuzvjezdanog medija Sunčev sustav zaštićen je heliosferom, golemim mjehurom koji stvara solarni vjetar. Taj zaštitni mjehur proteže se do udaljenosti triput veće od udaljenosti od Sunca do Plutona.

Trenutno se Sunčev sustav nalazi unutar Mjesnog mjehura, područja širokog 1000 svjetlosnih godina znatno niže gustoće od tipičnog međuzvjezdanog prostora. Taj lokalni mjehur sadrži 0,001 čestica po kubičnom centimetru, u usporedbi s uobičajenih 0,1 atoma po kubičnom centimetru.

Snažni klimatski utjecaji

Međutim, u sljedećih nekoliko tisuća godina, Sunčev sustav će napustiti to rijetko područje i ponovno ući u gušći međuzvjezdani prostor. Ispitivanjem putanje Sunčeva sustava i mapiranjem hladnih oblaka, istraživači su pronašli dokaze koji sugeriraju da je naš sustav prije prolazio kroz gušća područja. Ona su mogla stegnuti heliosferu, utječući na klimu na Zemlji.

“U međuzvjezdanom mediju kroz koji je Sunce prolazilo zadnjih nekoliko milijuna godina, postoje hladni, kompaktni oblaci koji su mogli drastično utjecati na heliosferu”, objašnjava tim i dodaje da je prolazak kroz oblak hladnog plina prije nekoliko milijuna godina mogao imati značajne klimatske utjecaje.

Kontrakcija heliosfere mogla je omogućiti gušćoj tvari da dopre do Zemlje, mijenjajući njezinu atmosferu. Susreti s gustim oblacima koji sadrže više od 1000 čestica po kubičnom centimetru mogli su uvesti velike količine neutralnog vodika, što je moglo oštetiti ozon i hladiti planet.

Ove godine ljeto je počelo najranije u 228 godina: Stručnjaci objasnili što se dogodilo

Utjecaj na nastanak ljudi

Geološki dokazi podupiru tu hipotezu. Povećane razine izotopa kao što su željezo-60 i plutonij-244 pronađene u jezgrama leda, oceanima, antarktičkom snijegu i lunarnim uzorcima mogu biti ostaci takvih susreta.

Ti se izotopi obično oslobađaju supernovama i spajanjem neutronskih zvijezda, a na Zemlju ih je mogla odnijeti međuzvjezdana prašina unutar tih gustih oblaka.

Astronom Merav Opher sa Sveučilišta u Bostonu (SAD), istaknuo je važnost novog istraživanja: “Ovaj rad je prvi koji kvantitativno pokazuje da je došlo do susreta između Sunca i nečega izvan Sunčeva sustava što bi moglo utjecati na klimu na Zemlji”.

Studija sugerira da bi kontrakcija heliosfere uzrokovana takvim oblacima mogla trajati od nekoliko stotina do milijun godina. Budući susreti sa sličnim oblacima očekuju se u sljedećih milijun godina.

Istraživači pretpostavljaju da su klimatske promjene uzrokovane tim događajima mogle utjecati na ljudsku evoluciju te da je prilagodba klimatskim promjenama možda odigrala ulogu u nastanku Homo sapiensa jer je Zemlja bila izravno izložena međuzvjezdanom mediju tijekom skupljanja heliosfere.