Najkraća kopnena međudržavna granica duga je svega 85 metara

Stijena Peñón de Vélez de la Gomera na malom otoku na sjeveru Afrike koji je Španjolska osvojila 1564. godine, nalazi se najmanja kopnena međudržavna granica na svijetu, dužine svega 85 metara.

Španjolska ima gotovo 2000 kilometara kopnene granica s Portugalom i Francuskom, ali također ima mnogo manje granice s državama poput Andore, Ujedinjenog Kraljevstva (Gibraltar) i Maroka.

Upravo s tom sjevernoafričkom državom dijeli najmanju kopnenu granicu na svijetu, 85 m dugu crtu koja povezuje stijenu veličine oko 19.000 m² s marokanskom obalom. Peñón de Vélez de la Gomera španjolski je teritorij od 1564. kada ju je osvojio admiral Pedro de Estopiñán y Virués.

Posljednja ‘invazija’

Iako je Maroko više puta tvrdio pravo na nju, Španjolska nikada nije pristala vratiti zemljute čak ima vojnike stacionirane ondje kako bi provodili španjolsku vlast. Peñón de Vélez de la Gomera jedno je od takozvanih mjesta suvereniteta koje Španjolska ima u Sjevernoj Africi.

Ostala takva mjesta jesu Ceuta, Melilla, Peñón de Alhucemas, Čafarinski otoci i Isla de Perejil. Njihov pravni status jest onaj “neautonomnih teritorija pod španjolskom upravom”.

Zanimljivo je da je ta gola stijena bila otok sve do 1934. godine kada je potres stvorio malu prevlaku i pretvorio otok u poluotok. Ta kopnena granica službeno je priznata kao najkraća na svijetu.

Peñón de Vélez de la Gomera trenutno je naseljen samo španjolskim vojnicima zaduženima za nadzor i obranu. Vojnici se rotiraju svaki mjesec i žive u skromnim objektima, bez tekuće vode ili struje. Oslanjaju se isključivo na brodove španjolske mornarice koji redovito dostavljaju opskrbu.

Peñón de Vélez de la Gomera posljednji je španjolski teritorij koji je pretrpio invaziju strane sile. Naime, 2012. skupina sedam pripadnika organizacije “Koordinacijski odbor za oslobađanje Ceute i Melille” provalila je na stijenu i zamijenila španjolsku zastavu marokanskom.

“Invazija” je trajala samo nekoliko minuta jer su španjolski vojnici brzo skinuli stranu zastavu i uhitili počinitelje, ali tehnički se računala kao stvarna invazija.

Antarktički vorteks ponaša se čudno: Ovo je upozorenje za cijelo čovječanstvo

Kolike su hrvatske granice?

Za usporedbu, najdužu međudržavnu kopnenu granicu na svijetu dijele Kanada i SAD. Duga je 8891 km. U Europi pak najdužu granicu dijele Švedska i Norveška. Duga je 1619 km.

U Aziji najdužu granicu imaju Rusija i Kina. Proteže se na 4209 km. Ta granica obuhvaća raznolik teren, od sibirskih tundri do visokih planina i prostranih ravnica.

Najkraću pak imaju Afganistan i Tadžikistan. Duga je svega 1206 m.

U Africi najdužu granicu imaju Alžir i Niger, čak 956 km. Ona obuhvaća pustinjske pejzaže Sahare i pripada regiji s kompleksnom poviješću.

Najkraća je pak granica Zambije i Bocvane, duga svega 150 m.

U Južnoj Americi najduža je granica Brazila i Argentine i proteže se na 1224 km. Obuhvaća riječne doline, brdovite terene i šumske prostore.

Najkraću granicu imaju Čile i Bolivija. Mjereći svega 861 m, ona prolazi kroz slikoviti andski planinski lanac.

Hrvatska ima 1009,1 km dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, 667,8 km sa Slovenijom, 355,5 km s Mađarskom, 317,6 km sa Srbijom i 22,6 km s Crnom Gorom.