Mjesečev kovitlac Reiner Gamma, Screenshot/Youtube

Mjesec nešto skriva ispod tla: Znanstvenike zbunile misteriozne svijetle mrlje

Autor: Zlatko Govedić

Mjesec, poznat po svojoj sivoj površini s kraterima, također ima svijetle mrlje poznate kao Mjesečevi kovitlaci (eng. lunar swirls). Te zagonetne značajke zbunjuju znanstvenike otkako su prvi put uočene u 17. st. Nova studija sa Sveučilišta Stanford i Sveučilišta Washington (St. Louis, Missouri, SAD) nudi novo objašnjenje njihovog porijekla.

Za razliku od Zemlje, Mjesec nema globalno magnetsko polje koje bi ga zaštitilo od Sunčevih nabijenih čestica. Takvo izlaganje uzrokuje tamnjenje Mjesečeve površine tijekom vremena. Međutim, čini se da su određena područja zaštićena lokaliziranim mini magnetskim poljima, koja se podudaraju s lokacijama Mjesečevih kovitlaca.

Međutim, nisu sve stijene unutar ovih polja reflektirajuće niti sva magnetska polja na Mjesecu sadrže kovitlace, što dodatno povećava tajanstvenost. Prethodne teorije sugerirale su da bi udarci mikrometeoroida mogli podići nabijene čestice prašine, stvarajući lokalne barijere magnetskog polja koje reflektiraju solarne vjetrove.

Mjesečev kovitlac Reiner Gamma, Foto: US Government

Misterij ilmenita

Međutim, nova studija opovrgava tu hipotezu. Pretpostavlja se da je nepoznata sila magnetizirala Mjesečeve kovitlace, skrećući čestice solarnog vjetra. “Udari bi mogli uzrokovati te vrste magnetskih anomalija, ali postoje neki kovitlaci gdje jednostavno nismo sigurni kako bi udar mogao stvoriti takav oblik i takvu veličinu”, objašnjava planetarni znanstvenik Michael Krawczynski.

On smatra da bi u igri mogle biti sile ispod Mjesečeve kore. Jedna je teorija da podzemna lava koja se sporo hladi u magnetskom polju može stvoriti te magnetske anomalije. Radarski dokazi podupiru postojanje drevnih podzemnih rijeka rastaljenog kamenja, što ukazuje na vulkansku aktivnost prije nekoliko milijarda godina.

Koristeći model brzine hlađenja magme, istraživači su ispitali kako bi mineral titanij-željeznog oksida nazvan ilmenit, kojeg ima u izobilju na Mjesecu, mogao proizvesti učinak magnetiziranja.

Njihovi eksperimenti otkrili su da polagano hlađenje ilmenita može stimulirati zrnca metalnog željeza i legura željeza i nikla unutar Mjesečeve kore i gornjeg plašta, generirajući snažno magnetsko polje.




Znanstvenici su na Suncu uočili neugodnu pojavu nalik onoj na Zemlji: ‘Odlomio se komad površine’

Uskoro konačan zaključak

“Taj bi proces mogao objasniti jaka magnetska područja povezana s Mjesečevim kovitlacima”, objašnjavaju znanstvenici. Da bi se to dogodilo, podzemna magma mora biti bogata titanijem. Dokazi te reakcije viđeni su u lunarnim meteoritima i uzorcima Apolla, iako su to površinski tokovi lave. Studija sugerira da bi hlađenje pod tlom trebalo značajno pojačati te reakcije formiranja metala.




Većina saznanja o Mjesečevim lokaliziranim magnetskim poljima dolazi iz mjerenja svemirskih letjelica u orbiti. Za potpuno razumijevanje tih fenomena potrebno je izravno bušenje Mjesečeve površine.

NASA-ina nadolazeća misija Lunar Vertex ima za cilj učiniti upravo to, s roverom koji će 2025. istražiti Mjesečev kovitlac Reiner Gamma. Znanstvenici se nadaju da će za nekoliko godina prikupiti dokaze potrebne za rješavanje misterija svijetlih Mjesečevih kovitlaca jednom zauvijek.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.