Foto: Pixabay

Katastrofalan uragan šokirao stručnjake: ‘Ovo je samo početak, pakao nam tek stiže’

Autor: Zlatko Govedić

Otoci Grenadini suočili su se s neviđenim razaranjima 1. srpnja kada je uragan Beryl, sa svojim vjetrovima od 240 km/h, stigao do kopna. Ta snažna oluja bila je dosad najraniji zabilježeni uragan kategorije 5 u tropskom Atlantiku, postavljajući novi i alarmantni presedan za regiju.

Sama snaga Berylovih vjetrova i popratni olujni valovi prouzročili su veliku štetu, naglašavajući sve jači intenzitet oluja u kontekstu klimatskih promjena. Prognoze su već predviđale aktivnu sezonu uragana za 2024., ali Berylovo brzo intenziviranje od tropske oluje od 110 km/h do velikog uragana od 200 km/h unutar samo 24 sata iznenadilo je znanstvenike.

“Beryl je tipičniji za vrhunac sezone uragana nego za početak srpnja”, objašnjava klimatolog Brian Tang sa Sveučilišta u Albanyju (New York, SAD) i naglašava da su neobično tople oceanske vode bile primarni pokretač snage Berila, što je fenomen koji je pogoršan rekordnim emisijama fosilnih goriva i globalnim zatopljenjem.

Povijesna sezona

U srednjem Atlantskom oceanu, gdje nastaje većina uragana, temperature površine mora bile su alarmantno visoke, dosežući razine koje se obično vide u rujnu. Sadržaj topline u oceanu, mjera energije dostupne za uragane, bio je blizu svog godišnjeg vrhunca početkom ljeta.

To je posebno zabrinjavajuće jer sugerira da je tropski Atlantik spreman za intenzivnije oluje ranije u sezoni. “Ako tropski Atlantik već proizvodi tako snažne oluje, ostatak sezone uragana mogao bi biti još jači”, upozorio je Tang.

Rana prognoza Nacionalnog centra za uragane, objavljena 23. svibnja, predvidjela je posebno aktivnu sezonu sa 17 do 25 imenovanih oluja, uključujući 8 do 13 uragana i 4 do 7 velikih uragana do kraja studenog. Klimatologinja Jhordanne Jones sa Sveučilišta Purdue (West Lafayette, Indiana, SAD), primijetila je da je ovo najveći broj imenovanih oluja ikada predviđen u predsezonskoj prognozi: “Ovo ukazuje na potencijalno povijesnu sezonu u smislu olujne aktivnosti”.




Uragan Beryl opustošio Jamajku, raste broj mrtvih: ‘Ovo je katastrofa, sve je nestalo’

Iznimno jaki uragani

Uragani se oslanjaju na morsku vodu koja je toplija od 26 °C, uz topli vlažni zrak i stalne vjetrove u gornjoj i donjoj atmosferi. Očekivani prijelaz s el niña na la niñu kasnije ovog ljeta mogao bi dodatno produljiti sezonu uragana.




Uvjeti la niñe smanjuju pasate koji bi inače ometali formiranje uragana, stvarajući povoljnije okruženje za ove oluje. “La niña može značiti rani početak sezone, kao i dulju sezonu, održavajući uvjete pogodne za uragane”, dodaje Jones.

Unatoč rastućem intenzitetu oluja, istraživanje koje su proveli klimatolozi Ben Clarke sa Sveučilišta u Oxfordu i Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu (UK) pokazuje da uragani nisu sve češći. Međutim, veća je vjerojatnost da će uragani koji se formiraju biti jaki.

“Toplog vlažnog zraka i visokih temperatura oceana ima u izobilju u svijetu koji se brzo zagrijava. Ipak, nema dokaza da su uragani češći, niti znanstvenici očekuju da će se to promijeniti s daljnjim klimatskim promjenama”, naveli su.

Razoran uragan snimljen iz svemira: Pogledajte stravične razmjere štete, ima i mrtvih

‘Klimatske popravke’

Štoviše, uragani se formiraju dalje sjeverno i južno od ekvatora i vjerojatnije je da će se pojaviti izvan tradicionalne sezone od 1. lipnja do 30. studenog. Te promjene čine uragane nepredvidljivijima i potencijalno razornijima.

Također postoje dokazi da se uragani kreću sporije, što dovodi do dugotrajnih oborina i povećanih poplava. To je bilo posebno vidljivo s uraganom Harvey 2017., koji se zaustavio nad Teksasom i Louisianom, uzrokujući katastrofalne poplave.

Kako se učestalost jakih oluja povećava, bogate zemlje koje su najviše pridonijele globalnim emisijama sve više pozivaju na “klimatske popravke”. Ta bi sredstva pomogla ranjivim regijama poput karipskih otoka da se nose s eskalirajućom klimatskom krizom.

Rekordno rana pojava uragana Beryla jasan je podsjetnik na hitne izazove koje donose klimatske promjene i potrebu za sveobuhvatnim strategijama za izgradnju otpornosti u ranjivim regijama. Sezona uragana 2024. tek počinje i svijet se mora pripremiti za još snažnije i razornije oluje.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.