Screenshot/Youtube

Jeziva budućnost kažnjavanja: ‘U par minuta usadit ćemo vam sjećanja cjeloživotne muke’

Autor: Zlatko Govedić

Ako ste gledali seriju Zvjezdane staze: Sljedeća generacija (Star Trek: The Next Generation), u kojoj glavnu ulogu ima britanski glumac Patrick Stewart (83) kao kapetan Jean-Luc Picard, možda ćete se sjetiti 25. epizode 5. sezone (emitirane 1. lipnja 1992.) pod nazivom Unutarnje svjetlo (The Inner Light).

U toj epizodi zvjezdani brod Enterprise susreće misterioznu izvanzemaljsku sondu. Kada ona zrakom pogodi kapetana Picarda, on gubi svijest, nakon čega se budi kao građanin Kamin, stanovnik planeta Kataan.

Tijekom mnogih godina, Picard živi punim životom kao Kamin, doživljava ljubav, odgaja djecu i postaje cijenjeni član zajednice. Tijekom svog vremena na Kataanu, zadržava nejasna sjećanja na svoj pravi identitet kapetana Picarda, ali je uronjen u stvarnost svog novog života.

Usađivanje sjećanja

Naposljetku, Picard saznaje da je Kataan osuđen na propast zbog supernove, a sonda je dizajnirana da sačuva sjećanje na civilizaciju usađivanjem životnih iskustava jednog od njezinih stanovnika u posjetitelje planeta.

Kako epizoda završava, Picard se budi na Enterpriseu i otkriva da su u stvarnom vremenu prošle samo minute, iako je zadržao cjeloživotne uspomene s Kataana, simbolizirane flautom koju je svirao dok je bio Kamin… Nešto slično nedavno je zaokupilo interes javnosti.

Biste li pristali da vam se u mozak ugrade lažna, traumatična sjećanja kako biste izbjegli desetogodišnju zatvorsku kaznu? Kriminalci budućnosti mogli bi se suočiti upravo s tim izborom.




Jemenski molekularni biolog Hashem Al-Ghaili (33) prošlog je ponedjeljka na Youtubeu podijelio revolucionarni video, prikazujući koncept koji naziva “zatvorom budućnosti“. Govoreći za američke medije, Al-Ghaili sugerira da bi ta tehnologija mogla biti operativna u roku od deset godina, ali pod uvjetom da se prvo pozabave etičkim ograničenjima.

Kao u Paklenoj naranči

Koncept uključuje usađivanje “umjetnih sjećanja izravno u mozak zatvorenika”, omogućujući im da iskuse zločin iz perspektive svoje žrtve. Ta metoda ima za cilj izazvati emocije kao što su empatija i grižnja savjesti, temeljno mijenjajući način na koji zatvorenici doživljavaju svoje postupke.




Cognify, tvrtka koja je kreirala tehnologiju, planira skrojiti sjećanja na temelju prirode zločina. Na primjer, pojedinci osuđeni za kaznena djela povezana s drogama mogu dobiti sjećanja koja simuliraju borbu ovisnosti i oporavak.

Ovaj inovativni pristup mogao bi poslužiti kao alternativa tradicionalnim zatvorskim kaznama, pri čemu bi cijeli proces mogao trajati samo nekoliko minuta umjesto godinama. Metoda podsjeća na mučno uvjetovanje viđeno u američkom distopijskom filmu “Paklena naranča” (A Clockwork Orange) iz 1971. godine.

Iako znanost još nije u potpunosti razvijena, istraživači su uspješno usadili lažna sjećanja u miševe i prenijeli sjećanja između morskih puževa. Ovaj napredak sugerira da bi Cognifyjeva vizija jednog dana mogla postati stvarnost.

Znanstvenici najavili genijalan projekt na dnu mora: ‘Ovo bi zaista moglo spasiti svijet’

Budućnost kaznenog pravosuđa

Međutim, ima mnogo etičkih i pravnih pitanja. Al-Ghaili priznaje probleme u vezi s pristankom, privatnošću i mogućim neželjenim psihološkim posljedicama. “Usađivanje umjetnih sjećanja također postavlja pitanja o autentičnosti sebe”, rekao je.

Unatoč tim zabrinutostima, jemenski molekularni biolog ostaje optimističan: “U potpunosti podržavam postojanje ove tehnologije. Mislim da nema smisla temeljiti rezultate bilo koje tehnologije na distopijskim zapletima. Moramo biti oprezni, ali također moramo dati priliku tehnologiji da nam živote učini boljim”.

Naglasio je važnost strogih etičkih standarda, pravnih okvira i nadzora za ublažavanje rizika, dodajući: “Malo je vjerojatno da će se dogoditi ispiranje mozga korištenjem Cognifyja ako takva tehnologija u potpunosti bude zaštićena od pada u pogrešne ruke”.

Iako zvuči kao scenarij iz britanske serije “Crno zrcalo” (Black Mirror), moguće implikacije navedene tehnologije veoma su duboke te bi stoga mogle čak i uvelike promijeniti budućnost kaznenog pravosuđa.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.