Foto: Wikimedia Commons

Hijeroglif u egipatskom hramu izgleda kao helikopter: Stručnjaci imaju objašnjenje

Autor: Zlatko Govedić / 7dnevno

Jedan od najzanimljivijih egipatskih misterija nalazi se na području nekadašnjega grada Abida, u blizini današnjih gradova El Araba El Madfuna i El Balyana u središnjem dijelu suvremenog Egipta.

Dok je Abid grčko ime, drevni su ga Egipćani zvali Abdžu, što znači “brdo simbola relikvije”. Ondje se nalazi čuvena kraljevska nekropola Umm el-Qa’ab, a danas je najpoznatiji po hramu Setija I. iz 13. st. pr. Kr.

Zapravo, Abdžu je jedno od najznačajnijih lokaliteta za egiptologe jer je dom cijelom nizu nevjerojatno dobro očuvanih građevina, uključujući i grobnice brojnih ranih faraona. Jedna od najpoznatijih grobnica jest grobnica Setija I.

Rotor, kokpit i rep

On je bio drugi faraon 19. dinastije i vladao je petnaestak godina prije nego što je umro 1279. pr. Kr. Bio je kralj ratnik.

Hijeroglifi duž zidova njegove grobnice kazuju nam o njegovim pobjedama u bitkama dok je vraćao izgubljene teritorije tijekom svoje vladavine, ali to nije ono što nas ovdje zanima. U jednom kutu grobnice, visoko na zidu, nalazi se niz hijeroglifa koji je 1987. privukao pozornost arheologinje Ruth Hover.

Na prvi pogled oni se ni po čemu ne ističu među drugim bezbrojnim simbolima uklesanima i naslikanima na zidovima, no kada zastanete da ih stvarno pogledate, ne možete a da ne prepoznate oblike: aerodinamičan čamac – zakrivljen poput moderne jahte, zaobljena podmornica, nešto što bi moglo biti jedrilica, i najluđe od svega – helikopter. Kako se čini da ima rotor na vrhu, kokpit i rep, uistinu je teško vidjeti bilo što osim prikaza modernog helikoptera.




Arheolozi objavili veliko otkriće: ‘Pronašli smo logor koji je uništio anđeo Jahvin’

Produkt pareidolije

S vremenom su egiptolozi otkrili da je ipak samo riječ o palimpsestu, tj. rukopisu s kojega je izbrisan prvotni tekst i na njegovu mjestu napisan novi. Taj konkretni palimpsestni reljef ima dva preklapajuća natpisa. Naime, na titulu Setija I. bila je postavljena nova titula njegova nasljednika Ramzesa II.




“Helikopter” je stoga produkt pareidolije, a zapravo je riječ o hijeroglifu luka Setija I. preko kojega su postavljene ruke Ramzesa II. Da objasnimo, pareidolija je psihološki fenomen u kojem se slučajni podražaji tretiraju kao značajni. Obično se to događa u vizualnoj i zvučnoj percepciji. Najpoznatiji primjeri jesu likovi u oblacima, šumskim krošnjama i sl.

Prema tome, prvobitna rezbarija napravljena je tijekom vladavine Setija I. (oko 1294. – 1279. pr. Kr.), a na njoj piše: “Moćna sablja, koja potiskuje devet lukova, Menmaatra”. Pritom se devet lukova odnosi na neprijatelje Egipta, dok je Menmaatra njegovo prijestolno ime.

Preko tog natpisa uklesan je novi, u doba vladavine Ramzesa II. (oko 1279. – 1213. pr. Kr.), koji glasi: “Dvije dame: zaštitnik Egipta, koji odbija strane zemlje, Usermaatra-Setepenre”. Ovdje se pojam “dvije dame” odnosi na egipatske božice Wadjet i Nekhebet, koje su blizanke zaštitnice, dok je Usermaatra-Setepenre prijestolno ime Ramzesa II.

Tijekom vremena, žbuka je erodirala, ostavljajući oba natpisa djelomično vidljivima i stvarajući efekt preklapanja hijeroglifa poput palimpsesta.

Godine 1898. jedno izvanredno otkriće prošlo je gotovo potpuno nezapaženo. Arheolozi su posjetili veliku nekropolu Sakaru, 30 km južno od današnjeg Kaira, i ondje otkrili grobnicu svećenika Pa-di-Imena. Pronašli su sve uobičajene artefakte: mumije, hijeroglife, novčiće, slike i sl., ali jedna mala drvena igračka ostala je neprimijećena.

Bila je to mala drvena ptica napravljena od topolovine. Bila je izrezbarena i izbrušena, a na vrhu je imala jedan dugačak zakrivljeni komad drveta u obliku raširenih krila i dugi vertikalni rep. Kod svakog prikaza ptice u prirodnom svijetu taj bi rep morao biti horizontalan.

Da budemo sasvim konkretni, ptica iz Sakare neodoljivo podsjeća na moderni propelerski zrakoplov, poput npr. modela Cirrus SR20.

Slučajno otkriće

Tada to nitko nije primijetio jer će braća Wright tek pet godina poslije izvesti prvi let zrakoplovom u povijesti čovječanstva. Te 1898. u tom ptičjem repu nitko još nije vidio ništa drugo osim “specifičnog umjetničkog izraza”… I tako je ptica iz Sakare ostala u mirnom kutu postave kairskog muzeja sve dok 1969. jedan povjesničar nije slučajno naišao na nju i ostao zapanjen.

Khalil Messiha bio je profesor anatomije za umjetnike na Sveučilištu u Helwanu (Egipat), ali i član Kraljevskog kluba aeromodelara i Egipatskog aeronautičkog kluba. On je odmah zapazio da je ptica bila potpuno drukčija od ostalih na izložbi. Većina drugih ptica imala je stopala i izrezbareno perje te zamršeno oslikane uzorke i realistične proporcije.

No ptica iz Sakare nije imala ništa od toga. Ona je jednostavno imala oblik malog modela zrakoplova. Messiha je smjesta angažirao svog brata, inženjera leta, da izgradi vlastitu repliku ptice u ljudskoj veličini.

Tada se pokazalo da postoji jedan problem. Iako je ptica imala kormilo koje joj je pomoglo da leti u ravnoj liniji, nedostajala joj je još jedna ključna komponenta repova modernih zrakoplova: horizontalni stabilizator. Bilo je sve u redu s okomitom perajom, ali bez horizontalne, jedrilica bi se nagnula naprijed ili natrag u zraku i pala na tlo.

No Messiha je i na to imao odgovor. Nakon detaljnog pregleda izvorne ptice iz Sakare uočio je da ona ima oštećenja na repu. Jedan je dio nedostajao upravo na mjestu gdje bi se trebao nalaziti horizontalni stabilizator. Po njegovu mišljenju, ne bi bilo nerazumno zaključiti da je nekoć postojao takav objekt na stražnjoj strani ptice koji je bio odlomljen u nekom trenutku njezina tisućama godina duga života.

Kada je svojoj replici dodao stabilizator – ptica je poletjela. Nije postavljao nikakve rekorde udaljenosti, ali jedrilica je mogla ostati u zraku nekoliko metara. Bio je to stabilan let.

I ne samo to, bio je to dovoljno jak povod za nebrojene entuzijaste, “ufologe”, “alternativce” i teoretičare urota da ustvrde kako su drevni Egipćani znali letjeti tisućama godina prije braće Wright. Realno, to ne može biti istina.

Da su stari Egipćani skakali s vrhova piramida i lebdjeli u zraku na jedrilicama veličine čovjeka, mi bismo to znali. Nijedan od tisuća otkrivenih natpisa ne implicira postojanje jedrilica, a kamoli ljudi koji na njima lete. Osim toga, da Egipćani o tome nisu pisali, zacijelo bi to činili njihovi susjedi Kanaanci, Sirijci, Hetiti i dr.

Bista Kleopatre, Foto: Wikimedia Commons

Potpuna izmišljotina

Možda ste čuli da je egipatska kraljica Kleopatra (70. – 30. pr. Kr.) izumila prvi “vibrator”. Riječ je o jednom od najsmješnijih mitova o drevnoj seksualnosti, koji se ponavlja na internetu, ali i u tisku. Prema njemu, taj uređaj nisu mogle pokretati baterije ili struja pa su se u šuplju tikvu ili kutiju od papirusa gurale ljutite pčele koje su svojim letenjem pokretale “erotsku spravu”. Dakako, riječ je o izmišljotini. Takav uređaj nikada nije pronađen i vjerojatno ne bi radio u stvarnosti.

Daleko zanimljivija činjenica o ženskoj seksualnosti dolazi u pogledu njihove metode kontrole rađanja. Jedna metoda kontracepcije, koju su koristile drevne Egipćanke, bila je mazanje vagine mješavinom meda i krokodilskog izmeta kako bi se stvorila neka vrsta spermicida. No postoje i neobičniji medicinski tretmani.

Drevni Egipat stoljećima je bio preplavljen ušima. Bilo je svakakvih domaćih lijekova. Primjerice, trebalo je da sažvačete datulju s vodom i potom tu smjesu utrljate na zaraženo mjesto. Postojala je i bizarnija preporuka – cijelo tijelo premažite mačjim salom.

Možda vam je sada jasno zašto je toliko mnogo prikaza ćelavih Egipćana. I Kleopatra je bila ćelava, ali je u javnosti nosila perike. Neki stručnjaci čak spekuliraju da je imala alopeciju.

Ipak, najveći javnozdravstveni problem drevnog Egipta bio je – incest. Egipatske dinastije faraona vjerovale su da potječu od samih bogova te da nitko ne smije ukaljati njihovu krvnu lozu pa je razmnožavanje moralo biti ograničeno na pripadnike vlastite obitelji.

Bog Oziris i boginja Izida bili su brat i sestra i ljubavni par. Brakovi između braće i sestara bili su norma i u vladajućim klasama i među siromašnima. Incest je tako doveo do ozbiljnih zdravstvenih problema, deformacija, mentalnih i fizičkih invaliditeta, oslabljenog imunosnog sustava, ružnoće i pretilosti.

Sâm Tutankamon, možda najpoznatiji od svih faraona, bio je posebno mračan primjer. Poznat kao dječak kralj koji je živio kratak, ali život pun akcije, u stvarnosti je bio vrlo bolesno dijete s invaliditetom. Skeniranja njegova sarkofaga otkrivaju da je imao rascjep nepca (zečju usnu), uvrnuto stopalo i produženu lubanju, kao i simptome malarije.

U pustinji se pojavila misteriozna struktura: ‘Vidimo puno čudnih stvari, ali pazite ovo’

Stroj za pokretanje

Bio je debeo i morao je hodati sa štapom. Budući da mu je imunosni sustav bio toliko slab, vjerojatno je umro od nekroze u stopalu u kombinaciji s malarijom. Ipak, uspio je dobiti dijete s vlastitom sestrom koja nije preživjela.

Unatoč svemu rečenom, drevni Egipat doista jest bio napredan na niz iznenađujućih načina. Rimski Egipat vjerojatno je bio rodno mjesto parne energije. Uređaj nazvan “Heronova kugla” ili “eolipile” smatra se prvim parnim strojem u povijesti, a konstruirao ga je Heron iz Aleksandrije u 1. st.

Sastoji se od spremnika, kugle ili valjka, koji se može okretati te na sebi ima mlaznice koje su savijene u suprotnim smjerovima. Heron je grijao šuplju kuglu s vodom i čekao da proključa. Para je izlazila kroz dvije cijevi, savinute u suprotnim smjerovima. Tako se stvarao potisak koji je okretao spremnik u ležajevima pa se kugla rotirala.

Iako nije poznato je li se Heronova kugla koristila kao stroj za pokretanje, ova nam današnja priča ukazuje na to da u svakoj civilizaciji ljudi pokušavaju živjeti najbolje što mogu. Da nas danas vide drevni Egipćani, vjerojatno bi nas žalili. Imamo toliko znanja i tehnološke moći da bismo mogli samo uživati u životu. Problem ušiju, koji je sakatio njihovu civilizaciju, mi rješavamo tankim premazom jeftine kreme.

Pa ipak, ljudi i dan-danas pate, ratuju i gladuju. Nadajmo se da će i ti problemi jednoga dana biti iskorijenjeni.

Autor:Zlatko Govedić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.