Enigma zamrznutog vuka starog 44.000 godina: Biolozi u lešu traže žive bakterije

Prapovijesni vuk, zaleđen više od 44.000 godina, nudi znanstvenicima izvanredan uvid u svoj život vrhunskog (apeks) grabežljivca (predatora) iz ledenog doba. Otkriven 2021. ispod približno 40 m permafrosta uz rijeku Tirekhtyakh na Dalekom istoku Rusije, dobro očuvani leš podvrgnut je opsežnom znanstvenom ispitivanju.

Tijelo je prebačeno u Akademiju znanosti Republike Sahe, gdje su ga stručnjaci u Muzeju mamuta Sjeveroistočnog saveznog sveučilišta i Europskog sveučilišta u Sankt Peterburgu podvrgnuli temeljitoj obdukciji.

Obdukcija, provedena u sterilnim uvjetima, uključivala je uzorkovanje unutarnjih organa i sadržaja gastrointestinalnog trakta. Albert Protopopov, voditelj odjela za proučavanje faune mamuta na Akademiji znanosti Sahe, istaknuo je važnost pregleda vučjeg želuca.

Zadatak nije trivijalan

“Njegov želudac sačuvan je u izoliranom obliku, nema kontaminanata, tako da zadatak nije trivijalan. Nadamo se da ćemo dobiti snimku biote drevnog pleistocena. Bio je to aktivan i veliki grabežljivac, a imamo priliku doznati što je jeo. Hrana koju su njegove žrtve konzumirale također je završila u njegovom želucu”, objašnjava Protopopov.

Daljnje uvide pružio je Maksim Čeprasov, voditelj laboratorija u Muzeju mamuta Sjeveroistočnog saveznog sveučilišta, koji je istaknuo važnost dentalne analize.

“Odabrali smo jedan pretkutnjak kako bismo odredili biološku starost nalaza. Sudeći po istrošenosti zuba i razvijenosti sagitalnog grebena, možemo reći da je riječ o odraslom mužjaku”, objasnio je Čeprasov.

Istraživački tim također istražuje mogućnost da neki mikroorganizmi unutar vučjih ostataka još mogu biti živi, ​​nakon što su tisućljećima bili u stanju hibernacije. Takva bi otkrića mogla imati značajne implikacije za modernu biomedicinu.

Davno izumrle životinje vraćaju se u život: ‘Jurski park postaje stvarnost’

Žive bakterije

Epidemiolog Artemij Gončarov sa Sjeveroistočnog saveznog sveučilišta, istaknuo je važnost ovog otkrića: “Naša znanstvena suradnja s Muzejom mamuta omogućila nam je da saznamo više o bakterijama koje su nastanjivale mamutsku stepu, počevši od razdoblja pleistocena” i nastavio:

“Vidimo da žive bakterije mogu preživjeti u nalazima fosila životinja tisućama godina, što je vrsta svjedoka tih davnih vremena”.

Ovo istraživanje bez presedana o pretpovijesnom vuku spremno je otkriti ključne informacije o ekosustavu drevnog pleistocenskog doba i životu jednog od njegovih vrhunskih grabežljivaca.