Biolozi otkrili novu vrstu riječne ribe: Izgleda kao jezivo reptilsko oko

U rijeci Amazoni otkrivena je nova vrsta ribe nalik piranji, koja je prošla nezapaženo gotovo 200 godina zato što je gotovo identična drugoj vrsti ribe koja je već bila poznata i opisana u biologiji.

Nazvana je Myloplus sauron, po mračnom gospodaru Sauronu iz trilogije “Gospodar prstenova” J.R.R. Tolkiena. Ipak, riba je manje zlokobna nego što joj govori ime. Zapravo, M. sauron je paku (od portugalskog “pacu”), blizak rođak piranja.

Istraživači su identificirali M. sauron dok su proučavali M. schomburgkii, vrstu koja je prvi put zabilježena u Amazoni 1841., ali je otada uglavnom zanemarena. Genetska analiza otkrila je da se “M. schomburgkii” zapravo sastoji od tri različite vrste: M. schomburgkii, M. sauron i M. aylans.

Nije brutalni mesojed

Nova studija detaljno je opisala genetsku analizu i primijetila suptilne fizičke razlike između triju vrsta, poput broja kralježaka, oblika leđne peraje te analne peraje kod ženki. M. sauron, opisan uz M. aylans, dobio je ime po crnoj traci na boku koja podsjeća na “Sauronovo oko”.

“Njegov uzorak dosta podsjeća na Sauronovo oko, a naročito zbog narančastih mrlja na tijelu. Čim je jedan od mojih kolega smislio ime za ovu ribu, znali smo da je savršeno za nju”, objašnjava viši kustos za ribe Rupert Collins iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu (UK).

Suprotno njihovoj žestokoj reputaciji, većina pakua, uključujući M. sauron, ima pretežno vegetarijansku prehranu, koristeći svoje “ljudske” zube za razgradnju biljne tvari. To je u oštroj suprotnosti s piranjama, koje se često prikazuju kao agresivni mesojedi.

Mit o divljim piranjama djelomično je potaknuo 26. američki predsjednik Theodore Roosevelt (1858.-1919.), koji ih je 1913. opisao kao “najljuće ribe na svijetu” nakon što je svjedočio njhovu hranjenju u Brazilu.

Strah vas je morskih pasa? Onda bi ova mjesta trebali izbjegavati, tamo su napadi najčešći

Moguća je i četvrta vrsta

Studija naglašava intrigantnu mogućnost da su M. sauron, M. aylans i M. schomburgkii evoluirali tako da izgledaju slično kroz konvergentnu evoluciju, umjesto da potječu od zajedničkog pretka. Istraživači su primijetili da nije bilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da te vrste dijele jednog pretka ili su evoluirale neovisno kako bi izgledale slično zbog okolišnih utjecaja.

Uza sve to, u rijeci Tapajós, pritoku Amazone, identificirana je i moguća četvrta vrsta pakua. Ta riba ima velike crne mrlje umjesto pruga, ali genetske razlike s M. schomburgkii bile su granične, zbog čega su je istraživači za sada klasificirali kao podvrstu.

Otkriće M. saurona i njegovih parnjaka baca svjetlo na skrivenu raznolikost unutar vodenog ekosustava Amazone i naglašava važnost kontinuiranog istraživanja kako bi se otkrile tajne tih drevnih voda.