Ove riječi 99 posto Hrvata koristi u svakodnevnom govoru, a ni ne znaju da su srbizmi

Spomen-ploča u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku svečano je otkrivena jučer u dvorištu Matice hrvatske, a predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanosti je istaknuo kako je uvjeren da će provedba ovog zakona doprinijeti jačanju hrvatskoga identiteta. Podsjetio je, također, na povijesnu ulogu i doprinos Matice hrvatske poručivši kako je ta institucija bila i ostala svijest i savjest hrvatskoga naroda te njegova kulturna i moralna vertikala.

Unatoč svim težnjama hrvatskih jezikoslovaca, nepobitna je činjenica da hrvatski jezik vrvi od posuđenica i tuđica. I dok se brojni zalažu za čišćenje jezika od istih, brojni Hrvati u svakodnevnom govoru koriste anglizme, turcizme, ali i srbizme, kojih su možda i najmanje svjesni.

Podsjetimo, srbizam u hrvatskom jeziku predstavlja jezično posuđivanje elemenata iz srpskog jezika. Ono spada u kategoriju posuđenica kao svih onih jezičnih jedinica koje su preuzete iz nekih drugih jezika.

Dakanje i dalikanje

Hrvati koriste česticu “da” i više nego što je potrebno, a ta se gramatička greška naziva Racanov sindrom ili popularnije dakanje, ali rijetko tko zna kako se zapravo radi o srbizmu. Stoga trebate znati kako nije pravilno napisati ili reći: “Ja ću to da naučim”, nego “Ja ću to naučiti”. Isto vrijedi i za upitne rečenice koje bi, umjesto s “Da li” trebale u hrvatskom standardnom jeziku započeti s “Je li”.

Kako je svojedobno istaknuo jezikoslova, dr. sc. Ilija Protuđer, u hrvatskom je jeziku zabilježeno više od 30.000 srbizama: “Još se službeno izdaje uvjerenje o nekažnjavanju umjesto potvrde, sva su nadležna ministarstva umjesto mjerodavna ili ovlaštena, i dalje dobivamo uputstva, umjesto uputa ili naputaka, a pozdrav dobro veče, umjesto dobra večer u gotovo je svih TV novinara i tako trideset tisuća srbizama, bolje reći nehrvatskih, nestandardnih riječi koje govorimo, a ne bismo ih trebali govoriti jer za njih imamo hrvatske istoznačnice, često dvije pa i tri riječi”, istaknuo je.

Srećom, sve je više kroatista i kroatologa koji svoje jezične savjete besplatno daju čak i putem društvenih mreža. Tako je sada na TikToku objavljen i videozapis u kojem se, osim dakanja, objašnjava kako je učestala greška i termin “dozvola” te je umjesto njega ispravnije koristiti “dopuštenje”, osim u okamenjenom izrazu kao što je “vozačka dozvola”.

Goran Milić oduševio Hrvate napuljskom praksom: ‘Predivna gesta, baš ste gospar pravi’

“Srbizmi su često prisutni u svakodnevnom govoru te se velik broj njih toliko ustalio u hrvatskom jeziku da uopće ne znamo da se radi o nehrvatskim riječima. Sa sociolingvističkog aspekta je to u potpunosti opravdano, važno je da se svi razumiju. Međutim, ako se koristimo standardnim hrvatskim jezikom, trebamo težiti tome da za svaku tuđicu nađemo odgovarajuću hrvatsku riječ. Učeći o srbizmima, otkrivamo kako se jezik prilagođava i mijenja tijekom povijesti i društvenih okolnosti. Za kroatiste (ali i lingviste) oni su dragocjen izvor istraživanja i razumijevanja lingvističkih i kulturnih veza između hrvatskog i srpskog jezika”, stoji u opisu videa.

@heureka.hrJeste li znali da su ove riječi zapravo srbizmi? 🤔 Srbizmi su često prisutni u svakodnevnom govoru te se velik broj njih toliko ustalio u hrvatskom jeziku da uopće ne znamo da se radi o nehrvatskim riječima. Sa sociolingvističkog aspekta je to u potpunosti opravdano, važno je da se svi razumiju. Međutim, ako se koristimo standardnim hrvatskim jezikom, trebamo težiti tome da za svaku tuđicu nađemo odgovarajuću hrvatsku riječ. ☝️ Učeći o srbizmima, otkrivamo kako se jezik prilagođava i mijenja tijekom povijesti i društvenih okolnosti. Za kroatiste (ali i lingviste) oni su dragocjen izvor istraživanja i razumijevanja lingvističkih i kulturnih veza između hrvatskog i srpskog jezika. ☺️ Znate li vi još neke srbizme? Napišite u komentaru! 😁♬ original sound – Heureka