Bila je omiljena susjeda koja je dijelila sapune i kolačiće: Prvu žrtvu namamila u Puli

Leonarda Ciannciuli bila je serijski ubojica iz Italije, a preminula je prije 54 godine sa 76 godina. Ona je autorica “Confessions of a Bitter Soul”, memoara napisanih u zatvoru, koji detaljno opisuju stravična ubojstva koja je počinila sjekirom 1939. i 1940. godine unutar 11 mjeseci, a svoju prvu žrtvu namamila je u Pulu.

Bila je popularna, a susjedi su je smatrali divnom ženom koja obožava svoju djecu, pisao je BBC. Nakon što je u potresu, prije zločina, izgubila dom i sve što je imala, sa suprugom se preselila u Correggio, gdje je odmah prihvaćena u zajednici. No, pretpostavlja se da je veći dio života bila u depresiji i vrlo vjerojatno da je patila od duševne bolesti.

Izvana, Leonarda je bila dobrodušna dama koja se družila sa susjedima i pekla ukusne čajne kolačiće, ali iza te maske krio se zastrašujući serijski ubojica, koja nikad nije bježala od javnosti, a policiji je vrlo otvoreno govorila o svemu što je učinila, potpuno svjesna da će do kraja života biti iza rešetaka.

Praznovjerna i opasna

Mnogi biografi opisali su Leonardu kao praznovjernu ženu, jer je slijepo vjerovala riječima gatare, koja joj je rekla da će sva njena djeca nestati te kako je jedini način da ih spasi ljudska žrtva. Nakon što je od gatare doznala da će joj sva djeca umrijeti, bila je izvan sebe, a pogodio ju je i odlazak sina u talijansku vojsku, koji je navodno bio okidač za ono što je počela činiti, a sve u uvjerenju kako će mu na taj način spasiti život.

Bila je trudna 17 puta, od čega je doživjela tri spontana pobačaja, a  desetero djece umrlo joj je dok su bili mali. Jedna priča o Leonardi kaže da je u mladosti posjetila čitača dlana koji joj je rekao: “U tvojoj desnoj ruci vidim zatvor, u tvojoj lijevoj utočište za kriminalce” – što se upravo i dogodilo.

Ciannciuli je ostala upamćena po načinu na koji je ubijala žrtve i onime što je s njima radila. Naime, otapala je ljudska tijela, od kojih bi kasnije radila sapune, dok bi zgrušanu krv sušila i miješala s brašnom od kojih je radila kolače koje je dijelila susjedima.

Lakovjerne žrtve

Prvu žrtvu, Faustinu Setti, namamila je obećanjem o udaji za čovjeka koji ju je navodno čekao u Puli. Faustinu je uvjerila da nikome ne govori o braku te da piše pisma i razglednice svojim prijateljima i rođacima i šalje ih kad stigne u Pulu. Umjesto muža, dočekala ju je Leonardina sjekira.

Zatim je Francescu Soavi namamila obećanjem da će joj naći posao u ženskoj školi u Piacenzi. Dala joj je upute slične onima koje je dala svojoj prvoj žrtvi. Francesci je rečeno da nikome ne govori o svom odlasku, a dobila je i upute da napiše razglednice svojim prijateljima i obitelji i pošalje ih kad stigne u školu.

Bivšu opernu pjevačicu, nezaposlenu Virginiu Cacioppo uvjerila je kako je pronašla savršen posao za nju na mjestu tajnice kod “misterioznoga kazališnog impresarija” u Firenci, a Virginia joj je isto povjerovala.

Ubio ih je i nije mu žao: ‘Život su mi upropastili, shvatio sam da nema kazne za njih na sudu’

Morbidni detalji

“Završila je u loncu, kao i druge dvije… meso joj je bilo debelo i bijelo, kad se otopilo, dodala sam bočicu kolonjske vode i nakon dugog kuhanja uspjela napraviti neki najprihvatljiviji kremasti sapun. Sapun sam davala susjedima i poznanicima. Kolači su bili bolji, ta žena je bila jako slatka”, napisala je Leonarda u svojim memoarima, prenosi Ranker.

Leonarda je u svojim meoarima otkrila i kako je čajne kolačiće pripremala od zgrušane i sušene te samljevene krvi, brašna, šećera. čokolade, mlijeka i jaja te malo margarina. “…sve sastojke pomiješala i napravila mnogo hrskavih čajnih kolača i poslužila ih damama koje su dolazile u posjet, a Giuseppe i ja smo ih također jeli”, piše u memoarima.

Nakon što su se rodile sumnje da Virginia ne radi samo sapune i kolače, banula joj je policija, a ona je s ponosom otkrila svoje zločine.  Proglašena je krivom za ubojstvo 1940. godine te je preostale godine provela iza rešetaka, a posljednje tri godine života provela je u ženskoj kući u Italiji, a umrla je od cerebralne apopleksije, koja je slična moždanom udaru.