Znate li koliko stanova u centru Zagreba zjapi prazno? Tomaševićev igrač ima opak plan

Malo koje pitanje intrigira Hrvate kao pitanje kada će konačno pasti cijene nekretnina. No, čini se da na tržištu u Lijepoj našoj, ali i šire, svjedočimo tome da taj željno iščekivani pad nije ni na vidiku.

Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu ovih dana iznosi oko tri tisuće eura, što je nezamisliva cifra za veliku većinu građana, pogotovo onih mlađe životne dobi. Idealno nije ni u zemljama koje nas okružuju pa u Ljubljani za kvadrat u prosjeku traže tisuću eura više nego u hrvatskoj metropoli, a rekorder je pak Beč gdje kvadrat stoji vrtoglavih sedam i pol tisuća eura. Situacija je nešto povoljnija u Budimpešti gdje kvadrat iznosi oko 2500 eura, a još je jeftinije u Ateni, Bukureštu i Sofiji.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani su cijene stambenih nekretnina bile za 11,9 posto više nego pretprošle godine, što je ujedno i najveći zabilježeni prosječni godišnji rast cijena u cijeloj Europskoj uniji. Novi stambeni objekti poskupjeli su za 3,3 posto u odnosu na zadnji kvartal 2023. godine, dok su u odnosu na isto razdoblje prošle godine cijene novogradnji porasle za 6,2 posto. Cijene postojećih stambenih objekata povećane su za 1,4 posto na kvartalnoj, a 9,5 posto na godišnjoj razini.

U planu stanovi za jeftin najam

No, zaustavimo se sada sa depresivnim brojkama i statistikama. RTL-ov novinar, kao i mnogi drugi posljednjih nekoliko godina, upitao je ekonomskog analitičara Damira Novotnyja što se točno događa.

“Cijene stanova rastu zbog toga što je potražnja veća od ponude, i tako je već godinama upravo zbog rasta tog servisnog sektora, odnosno pretvaranja nacionalnih ekonomija iz industrijskih u servisnu ekonomiju. I to se upravo događa danas i u Hrvatskoj”, objasnio je Novotny za Direkt.

S druge strane, čovjek s terena, agent za nekretnine Boro Vujović kazao je da nije realno očekivati drastičan ni pad ni rast cijena, nego da ćemo u nekom narednom periodu biti na ovim razinama, ako se ne dogodi nešto drastično i dramatično što bi moglo utjecati na ovu ili onu stranu.

Ne nazire se kraj problemu zbog kojeg brojni Hrvati pate: Pritisci su najizraženiji na obali

No, nisu cijene jedini problem. Jedan od problema koji muči naš glavni grad jest što je u strogom centru oko 54 tisuće stanova prazno, prema procjenama HEP-a.

“Mislimo da bi takve stanove trebalo tretirati kao vikendicu, odnosno kao treću nekretninu i da bi oporezivanjem njihove vlasnike stimulirali da ih stave na tržište”, metoda je koju zagovara zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet, koji je ujedno najavio i gradnju kompleksa od 300 stanova za jeftin najam u Podbrežju i nadogradnju gradskog fonda stanova.

Da se nešto doista mora poduzeti nije palo na pamet samo Tomaševiću i ekipi. Barcelona je, recimo, objavila da će do 2028. potpuno zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima, Beč svake godine kupuje 10 tisuća stanova za priuštivi najam, a kako za Direkt kaže najmlađa zastupnica u berlinskom parlamentu, i njemačka metropola poduzima korake.

“Imamo u Berlinu zakon da svake godine cijene smiju porasti samo za 1,3 posto. I želimo da se nekretnine u Berlinu više ne prodaju privatnim investitorima”, ističe Klara Schedlich.