Zbog ovog trika osiguranja neće svi dobiti naknadu štete: ‘Nema tu puno opcija’

Apokaliptične scene iz Bošnjaka, sela pored Županje, nakon snažnog nevremena koje je u ponedjeljak zahvatilo Hrvatsku nikog nisu ostavile ravnodušnim. Prizori razorenih kuća i krovova te ubijenih životinja obišli su zemlju.

Štete na poljoprivrednim kulturama zbog tuče veličine teniske loptice vrlo vjerojatno su totalne. I u drugim krajevima Hrvatske vrijeme nije poštedjelo poljoprivrednike. Oni se sad uzdaju u procjene osiguravajućih kuća, ali i to hoće li njihovi gradovi i općine proglasiti elementarnu nepogodu. Za to postoje vrlo strogi kriteriji utvrđeni Zakonom o ublažavanju i uklanjanja posljedica prirodnih nepogoda.

“Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto”, stoji u članku 3., stavku 4. spomenutog zakona.

Ne mogu osigurati proizvodnju

No, s klimatskim promjenama, superćelijske oluje i razne druge nepogode postaju sve češće, a poljoprivrednicima ne ostavljaju puno izbora nego zaštititi se. S obzirom na to da je protugradna obrana deaktivirana, a rijetki su mogu priuštiti mreže protiv tuče, poljoprivrednici se uzdaju u osiguranje svojih zemljišta, nasada, usjeva, ali i plastenika. No, mnogi ne znaju da osiguravajuća društva ne pokrivaju svu štetu.

“Niti godinu dana nakon prošlogodišnje katastrofalne oluje koja nas je devastirala nova šteta na našem OPG-u i to je oštećeno 100 posto plastenika. Kao i lani sigurna sam da će biti pitanja o osiguranju plastenika pa evo da odmah razjasnim. Osiguravajuće kuće plastenike osiguravaju od: eksplozije, požara, pada letjelice i udara groma. Od tuče i vjetra ne”, upozorili su na Facebooku iz zagrebačkog OPG-a Novak te dodali:

“Nema načina na koji možemo osigurati našu proizvodnju – jedina je mogućnost u rukama Ministarstva poljoprivrede koje nadoknadu štete i sanaciju iz posebnih fondova EU nudi poljoprivrednicima čije područje pogodi prirodna nepogoda i ošteti im poljoprivredni potencijal. Prirodnu nepogodu proglašava općina, što za poljoprivrednike Grada Zagreba znači da ukupna šteta na području grada mora biti oko 400 milijuna eura kako bi Grad mogao proglasiti nepogodu. Nevrijeme koje sravni sa zemljom sve zagrebačke poljoprivrednike ne bi napravilo toliku štetu.
U praksi to znači da kad vjetar iste snage pohara nas i naše kolege u praktički bilo kojoj općini, oni imaju pravo na nadoknadu štete iz posebnih fondova EU koji tome služe, a mi nemamo! Zbog birokratskih procedura”, nastavljaju iz OPG-a Novak.

‘Da pustimo da pada led?’

Razlog za njihovu srdžbu krije se u već spomenutom članku zakona, koji propisuje da šteta mora biti jednaka 20 posto izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave u prethodnoj godini, a kako Zagreb ima drugi najjači proračun u državi, onda je jasno da su svote jako velike.

“Upozoravali smo na taj problem lani, upozoravamo ponovno. Upućivali smo molbe Ministarstvu, Grad Zagreb je stao iza nas i također upućivao molbe Ministarstvu za rješenje ovog problema. Zamislite, Ministarstvo poljoprivrede nas upućuje na Ministarstvo financija kako bi oni zbog nas mijenjali Zakon o prirodnim nepogodama. Pitam se ima li gospodin Josip Dabro dovoljno sposobnosti i volje riješiti ovaj problem”, napominju iz zagrebačkog OPG-a.

Ministar Dabro je štetu u Slavoniji procijenio na pet milijuna eura. Najavio je kako će započeti s procesom utvrđivanja štete, ali i iznosa za isplatu stradalim poljoprivrednicima. Osvrnuo se i na deaktivaciju sustava za protugradnu obranu.

“Ono što je i meni zagolicalo maštu je to da znanost ne priznaje rakete, ali ako ljudi to traže, trebamo reparirati kompletan sustav. Ako ljudi na temelju iskustva od 40 godina kažu, ja bih uvažio ljude. Onda da pustimo da pada led? Druge opcije? Nema tu puno opcija. Postoje neke nove metode koje treba ispitati. Govorim o onome što nam je pri ruci. Ja govorim o ljudima koji kažu da to djeluje, koji su radili u poljoprivredi”, rekao je Dabro, dodavši da je od prošlogodišnje svote za naknadu šteta ostalo dva milijuna eura te da je za ovu godinu predviđeno dodatnih sedam milijuna.

Trik osiguravajućih kuća

No, to zagrebačkim povrtlarima ništa ne znači. Oni neće dobiti ni centa, ne samo zbog toga što elementarna nepogoda u Zagrebu neće biti proglašena, već i zbog trikova osiguravajućih kuća. Osiguranja u pravilu bez većih problema pokrivaju štetu od elementarnih nepogoda, pa tako i od tuče, na nekretninama, automobilima i poljoprivrednim usjevima. Ali, kako su upozorili iz OPG-a Novak, ne i na plastenicima.

“Plastenici se vode kao laka gradnja, što podrazumijeva i posebna odobrenja, kao i nešto veću premiju osiguranja. Korisniku osiguranja u uvjetima osiguranja jasno stoji što mu polica pokriva“, kratko je za Nacional objasnio jedan agent osiguranja koji je želio ostati anoniman.

Dodao je da opseg osiguranja ovisi o osiguravajućim kućama. Naime, svaka je kuća zasebna tvrtka s vlastitim pravilima o tome što može pokrivati policom osiguranja i pod kojim uvjetima može isplaćivati naknadu štete. Da su osiguravatelji često nepravedni prema poljoprivrednicima dokazuje i primjer OPG-a Mirka Lastavca iz Hrastovskog pored Ludbrega.

Slavonsko selo ne pamti ovakvo nevrijeme: ‘Katastrofa. Padao je led veličine teniske loptice’

Nepravedna kompenzacija

On je lani imao velike štete na svojim nasadima buća površine nešto manje od šest hektara. Njemu je šteta lani uništila većinu uroda od kojeg inače radi bućino ulje. Unatoč tomu što je napravio policu osiguranja, pa čak i dobio subvenciju Ministarstva poljoprivrede za to, od službeno procijenjenih 1812 eura, od osiguravajuće kuće je dobio svega 1347 eura.

“Od tog mi datuma više nikakva svota od osiguranja nije sjela na račun. Usprkos tome što imam rješenje gdje piše da će mi isplatiti 1812 eura. Više sam puta zvao svoju agenticu, koja me uvjeravala da će mi isplatiti preostalih 465 eura. Dio premije, točnije većinu, sufinancirala je država. Možda osiguranje nije sve isplaćeno, možda je došlo do nekih poteškoća na linija država – osiguranje. No, meni je izdano rješenje gdje točno piše koliko će mi se novca isplatiti. Štetu sam stvarno pretrpio i ovih 465 eura za mene nije malo”, rekao je Lastavec za Podravski.hr.

Iz osiguravajuće kuće su priznali da je Lastavec imao prijavljenu štetu koja je obrađena sukladno uvjetima i isplaćena prema količini oštećenja koja su utvrđena na procjeni štete. No, razlika je neminovna i uvjetovana drugim faktorima, na koje Lastavec nije računao.

“Konačni iznos štete umanjen je zbog kompenzacije i dospjelih potraživanja koje je osiguranik imao prema osiguranju. Uobičajena je poslovna praksa da našim klijentima uvijek dostavljamo sve potrebne informacije i napomene u kojima se objašnjavaju uvjeti pod kojima se određene isplate umanjuju, a o čemu je osiguranik bio pravovremeno obaviješten”, naveli su iz osiguranja.

Hrvatskoj prijete još razornije oluje od superćelijskih: Klimatolog objasnio što se događa

Malo sposobnosti i volje

Dok će se poljoprivrednici osim svoga posla baviti i meteorologijom te birokracijom teško će moći opstati. Stoga nije čudo da stalno apeliraju, ne samo na državu, već i na druge dionike u sustavu, da im pomognu, jer njihov je opstanak sve ugroženiji.

“Ako mislite da je vrijedno sačuvati najveće zagrebačke ekološke povrćare i zagrebačke poljoprivrednike općenito, napravite ono za što vas svi zajedno plaćamo i nađite rješenje problema. Ako ne mislite stati iza nas, mirne duše ćemo sve rasprodati, staviti ključ u bravu znajući da smo dali sve od sebe da opstanemo. Vjerujte, živjet ćemo lagodnije i zarađivati puno više nego sada. Da, Zagrepčani će ostati bez povrća koje toliko vole. Da, naši će zaposlenici ostati bez posla. Da, društvo će ostati bez poljoprivrednika a priroda bez ekosustava koji smo ovdje izgradili. Nismo to htjeli, silno smo se borili protiv toga i to nas je držalo kroz sve ove godine. Sada je potez na vama”, poručuju iz OPG-a Novak.

Dodaju da je tuča izbušila njihove plastenike “kao žilet”, iako su napravljeni od najkvalitetnijeg najlona koji trenutno postoji. Pitaju se tko će im i kako nadoknaditi uložen novac, ne samo u plastenike, već i u povrće koje će na kraju morati baciti. “Ako ovo društvo smatra da naš OPG nije toga vrijedan, povlačimo se i bila nam je čast proizvoditi ekološko povrće za vas! A na kraju, oni u čijim je rukama rješenje ovog problema, trebaju samo malo sposobnosti i volje, ništa drugo”, zaključuju.