Zagrepčanin naletio na možda i najskuplje Ožujsko u Hrvatskoj: ‘U kunama ne bi koštalo toliko”

Vratite nam kune, ovo je horor. Zavapio je jedan naš čitatelj iz Zagreba nakon što je prošlog tjedna s obitelji otišao na nekoliko dana u Istru. Kako nam je otkrio, tamo je odsjeo u jedan kamp pokraj Vrsara. A dok je šetao plažom vidio je u blizini kafić. Kako je ispred stajao cjenik pića i hrane odlučio je provjeriti kakva je situacija uoči ljetne sezone. I, imao je što vidjeti.

“Pobogu, kako Ožujsko pivo može koštati 5,30 eura. Pa to je gotovo 40 kuna. Da je ostala stara valuta to se sigurno ne bi dogodilo. Kad i gdje ste vidjeli da se Žuja prodaje za 40 kuna. To je nenormalno. Što nas tek čeka na ljeto”, kazao je i nastavio.

“Sjetite se samo lani cirkusa s cijenama sladoleda. Kako se čini ove godine bit će i gore. Cijene gotovo svega su u godinu dana znatno porasle i to će se ovog ljeta sigurno još više doći na naplatu kako se čini”, poručio je razočarani Zagrepčanin.

Ne baš optimistične prognoze

To se u uklapa u nedavne ne baš optimistične prognoze poznatog zagrebačkog ugostitelja Marina Medaka po pitanju cijena hrane, pića i usluga nadolazeće turističke sezone.  Medak smatra kako će i ovog ljeta cijene podići oni koji će to morati jer se cijene određuju na osnovi više parametara.

“Prije svega ulazne sirovine i to je najčešće jedna trećina. Jedna trećina je najčešće trošak radne snage i u ostaloj trećini, najčešće trošak od PDV – a i ostalih stvari koje moramo dati državi. To je uvijek jedna složena jednadžba koja funkcionira tako da se sve složi u nju i to je nekako izlazna cijena na osnovu projekcije prodajnih kapaciteta koliko taj ugostiteljski objekt može izbaciti”, istaknuo je ugostitelj.

Dakle, ako najam prostora na nekoj frekventnoj lokaciji raste, rasti će i cijena izlaznog proizvoda. “Nije isto na periferiji ili predgrađu ili u centru grada. Uvijek svi znamo da koliko novaca imamo, tamo ćemo ići popit kavu pa nema logike da svi vozimo najskuplji auto, Ferrarija ili ne znam što, ako nemamo novaca da kupimo. Isto tako i s kavom. Tko tko želi sjediti u centru, on mora skupo platiti kavu ili bilo koji drugi proizvod”, pojasnio je Medak početkom mjeseca za RTL. Iako nije mogao točno reći koliko će kava ovog ljeta biti skuplja, smatra da će cijena biti u skladu s inflacijom.

Kava puno skuplja

“Dosad je ugostiteljstvo pratilo sve u skladu s inflacijom, a ako inflacija održava 10%, vjerojatno će biti skuplja 10%, s tim da ako govorimo samo o kavi, s obzirom na slabe urode, ja vjerujem da će kava jako poskupjeti u narednih šest mjeseci. Teško je reći koliko, ali vjerujem da će poskupiti zato što je nema. U Vijetnamu je podbacio urod kave i sad svi proizvođači kave na svjetskoj razini imaju problema s kavom”, tvrdi ugostitelj.

Kao što je izgledno da će porasti cijena šalice kave, čini se da nas slična sudbina čeka i kad je riječ o famoznoj kuglici sladoleda, pa se mnogi opravdano pitaju postoji li mogućnost da ugostitelji i ostali turistički djelatnici pridruže trendu da se cijene snize za domaće goste koji najčešće nisu iste platežne moći kao stranci. “Pa mislim da to malo nije baš po zakonu, ali eto, to je na izboru svakog ugostiteljskog objekta da daju popust kome god žele i koliko god ga mogu maksimalno zakonski dati”, zaključuje Medak.

Dolaskom toplijeg vremena, inače, u ponudu su se vratili sladoledi. Kuglica sladoleda, osim što je pravo osvježenje tijekom vrućina, služi i kao mjerilo rasta ili pada cijena. Prošlog ljeta, kuglica sladoleda je na našoj obali koštala i po tri eura. Zbog toga je ministar financija Marko Primorac apelirao na ugostitelje da utvrđuju cijene po zadanim parametrima, a ne po subjektivnom dojmu dubine džepa turista.

Hrvatica slikala račun iz Italije: Evo koliko je platila kuglicu sladoleda

Omiljena ljetna slastica

Cijena se u međuvremenu spustila na dva eura, no to je, preračunato u staru valutu – 15 kuna, odnosno dva do tri puta više od cijene kuglice sladoleda prije uvođenja eura. U poznatim svjetskim destinacijama, poput Venecije, kuglica “gelata” košta 4,50 eura. U Njemačkoj također rastu cijene ove poslastice. Kako je pisao Fenix-magazin.de, nakon uvođenja eura u Njemačkoj je kuglica sladoleda koštala 50 centi, dok se sad cijene kreću od 1,50 do dva eura, ovisno o gradu.

Prosječna cijena sladoleda, također je porasla. Lani je iznosila 1,62 eura, dok je ove godine za kuglicu sladoleda potrebno izdvojiti u prosjeku 1,62 eura. No, to je samo prosjek. Već je odavno poznato da je najskuplji sladoled u Münchenu. Kuglica ondje u prosjeku košta 2,12 eura, što je 10 centi skuplje nego lani. U Nürnberg kuglica košta oko dva eura, a u Stuttgartu “svega” 1,97 eura. U Frankfurtu kuglica sladoleda košta 1,93 eura, u Kölnu 1,87 eura, a u Düsseldorfu 1,57 eura.

U bivšem glavnom gradu Zapadne Njemačke, Bonnu, kuglica sladoleda dođe 1,50 eura. I čini se kako je na zapadu Njemačke sladoled zapravo najjeftiniji. Naime, u Hamburgu kuglica košta 1,87 eura u prosjeku. U Berlinu postoje slastičarnice u kojima je nemoguće dobiti sladoled ispod 2,50 eura, a prosječna cijena kuglice u tom gradu je 1,93 eura. U Dresdenu kupci plaćaju 1,83 eura za kuglicu sladoleda, dok je cijena u Leipzigu čak 1,90 eura. U međuvremenu, bivši ministar financija Boris Lalovac također je upozorio kako cijene u Hrvatskoj obično rastu ljeti zbog turističke sezone, o čemu više možete pročitati ovdje.